Otvorenost vlasti: Imamo informacije, nemamo povjerenja

Indeks otvorenosti vlasti: Hrvati imaju dobar pristup informacijama, ali im ne vjeruju

Koliko je otvorena naša vlast, barem kada je o podatcima riječ? Upravo to pokazuje Open Government Index inicijative World Justice Project, kojim se određuje koliko su javnosti dostupni podatci Vlade i zakoni, koliko se ispunjava pravo građana na informacije, koliko ti sami građani sudjeluju te kakvi su mehanizmi podnošenja žalbi.

Hrvatska se ovog puta našla na sredini ljestvice.
Hrvatska se ovog puta našla na sredini ljestvice.

Za razliku od Indeksa digitalnog gospodarstva i društva (DESI), gdje smo bili na samom začelju, ovdje se nalazimo čvrsto u sredini – a moglo bi se i reći da smo u svemu vrlo osrednji.

U istraživanju su obuhvaćene 102 države, iako nisu svi podatci dostupni za svaku od njih, pa tako ni za Hrvatsku. Prema onome što jest dostupno, možemo vidjeti da smo 33. u ukupnom poretku, i to zbog visoke pozicije u segmentu “Pravo na informacije” koji nas statistički izvlači. Zanimljivo je da se u sveukupnom poretku nalazimo i iza Bosne i Hercegovine, iako smo se za razliku od prve susjede morali prilagoditi regulativama EU, koje postavljaju više standarde u otvorenosti informacija. No kako stojimo s pojedinim elementima?

Polažemo prava na informacije, no ne i na žalbe?

Prema količini javno dostupnih zakona i podataka smo na 44. mjestu, a na ljestvici nas pretiču ne samo druge zemlje Europske unije s kojima se volimo poistovjećivati, već i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji se u ukupnom poretku nalaze na samom dnu ljestvice. Zanimljivo je da tek 54 posto ljudi vjeruje da su ti podatci koji su nam dostupni zapravo vjerodostojni.

U segmentu "Pravo na informacije" kotiramo prilično visoko.
U segmentu “Pravo na informacije” kotiramo prilično visoko.

Aktivnost građana zaslužila je također 44. mjesto, a najlošiji su nam mehanizmi za podnošenje žalbi, zbog čije smo (ne)praktičnost na 49. mjestu.

Najbolja nam je stavka pravo na informacije, kojim se mjeri koliko je lako ili teško doći do potrebnih informacija, a u obzir se uzima utrošak vremena, novaca i svijest ljudi da mogu pristupiti podatcima. Tu smo na prilično visokom 26. mjestu, pa mora da su sve inicijative za otvaranje podataka ipak nečemu poslužile.

Na stranu podatci – što misle građani?

Zanimljiv dio je cijele priče je ispitivanje javnog mijenja, no nažalost, podataka za Hrvatsku ovdje je malo i pitanje je koliki je (i koliko reprezentativan) uzorak. Najviše je pak mišljenja prikupljeno kada je riječ o građanskoj aktivnosti.

Čak šezdeset posto građana navodno smatra kako se mogu obratiti svojim predstavnicima u Saboru sa svojim problemima, njih 76 posto osjeća da se može potužiti lokalnoj vlasti, a čak 80 posto njih smatra da se može uspješno poslužiti peticijama, a kako i ne bi nakon poplave referenduma.

Skloni smo peticijama i vjerujemo u njihovu učinkovitost, kaže anketa.
Skloni smo peticijama i vjerujemo u njihovu učinkovitost, kaže anketa.

S našeg stajališta, zanimljivo je i da samo 45 posto građana vjeruje da mediji mogu slobodno izražavati stavove koji ne favoriziraju poteze trenutačne vladajuće postave, a žene u slobodu medija nešto su više uvjerene nego muškarci.

Iako se ovi rezultati mogu gledati kao “zlatna sredina”, treba imati na umu da su pokazatelji DESI-ja uspoređivali Zemlje Europske unije, dok je ovdje lepeza puno šira i raznovrsnija, a činjenica da je naša “vlast” otvorenija od one u Zimbabveu ili Burmi nije baš razlog da se tapšamo po ramenu za dobro obavljen posao.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.