
WikiOna: Kako se 50-ak žena uhvatilo uređivanja hrvatske Wikipedije (i zašto)
Na Wikipediji na engleskom jeziku najzastupljenije i žene s najodržavanijim stranicama su - porno glumice. Na onoj na hrvatskom - redovnice i svetice. Žene iz civilnog sektora okupile su se u inicijativu WikiOna kako bi se uključile u uređivanje članaka na hrvatskoj WIkipediji kako bi to promijenile.
Hrvatska Wikipedia dobiva novu šansu, moglo se čuti u par medija proljetos. Novu šansu nakon više od desetljeća vladavine administratora i urednika koji su je pretvorili u krajnje desničarsko glasilo prilično problematičnog pristupa sadržaju te povijesnim ličnostima i događajima. Sadržaj na Wikipediji na hrvatskom bio je do te mjere problematičan i netočan da je još 2013. tadašnji ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović upozoravao učenike i studente da “ne koriste falsificiranu hrvatsku Wikipediju kao izvor znanja!”
Wikipedia je moćan izvor informacija, ali je li pouzdana?
Sadržaj i urednički pristup na domaćem izdanju Wikipedije, doduše, bio je marginalni problem koji je tek povremeno zabrinjavao tek šačicu ljudi sve dok pandemija koronavirusa u proljeće 2020. nije donijela online nastavu i tisuće učenika primorala da se aktivnije služe online izvorima znanja. A Wikipedia je uvijek među prvim, ako ne i prvi rezultat pretraživanja.
Upravo to je potaknulo skupinu žena iz različitih organizacija civilnog društva da se udruže u inicijativu WikiOna i posvete vrijeme uređivanju sadržaja domaće Wikipedije, s naglaskom na teme ženskih i ljudskih prava, reproduktivne pravde, zdravlja, ranjivih skupina, LGBTQI+ tema i povećanja broja biografija žena na Wikipediji. Ivana Zanze iz udruge Roda objašnjava:
I mi smo ranije čitale i komentirale kako je hrvatska Wikipedija godinama bila problematične uređivačke politike, kako se neke teme favoriziraju, a neke nikako ne mogu preživjeti, ali nismo razmišljale o posljedicama manjkavosti tih sadržaja u području našega rada, jer smo mi informacije koje nam trebaju uvijek nalazile izvan Wikipedije.
Lani, u vrijeme kad smo svi bili osuđeni na posao od kuće, a djeca na online nastavu, tek smo tada počele razmišljati o dostupnosti relevantnih sadržaja učenicama i učenicima i o tome kako je Wikipedija moćan izvor informacija koji je na Google tražilicama uvijek na vrhu, a pojmovi i fenomeni kojima se mi bavimo, na Wikipediji ili ne postoje ili su jako loše opisani, nerijetko pristrani, zastarjeli, tradicionalni i nisu temeljeni na dokazima.

Kad muškarci uređuju: najzastupljenije porno glumice, redovnice i svetice
Kad su aktivnije obratile pažnju na sadržaj na hrvatskoj Wikipediji, otkrile su koliko je ona, kako kaže Zanze, zapuštena po pitanju ljudskih prava, a ženski aspekt je često nepostojeći:
Jedan od prvih novih tekstova (koje smo napravile) bio je onaj o mizoginiji, jer, primjerice, pojam mizandrije je postojao na hrvatskoj Wikipediji, dok je mizoginija bila nepostojeća.
I niz drugih tema pisan je iz pozicije hetero muškarca urednika, niz je primjera tekstova u kojima sasvim nedostaje ikakva perspektiva žene – u tekstu o masturbaciji pod pomagalima se spominje samo umjetna vagina. Ili su, primjerice, neki aspekti ženskog reproduktivnog zdravlja bili opisani isključivo iz područja zoologije, poput sisanja.
Posljedica je to, slažu se Zanze i Željko Blaće iz inicijative HrW jako malog broja žena aktivno uključenih u uređivanje sadržaja:
Statistički, ugrubo gledano udio sadržaja o ženama je oko 15 posto, a udio suradnica ispod 10 posto te općenito način rada na HR Wikipediji je bitno lošiji od susjednih Wikipedija u regiji. Kasnimo bar 5, a možda i 10 godina u razvoju.
No kvalitativno je situacija i gora, jer su i postojeći članci često loši te čak i kada su ih uključeni muški suradnici dobronamjerno radili, često su preferirali određene povijesne periode i profesije. Primjerice, na Wikipediji na engleskom porno glumice imaju daleko najbolju zastupljenost, vidljivost i uređenost stranica, a na hrvatskoj inačici neproporcionalno je puno katoličkih redovnica i svetica.

Umjesto jednokratnog punjenja sadržaja – maratoni
WikiOna je nastala kad su u Rodi htjeli krenuti s uređivanjem prvog članka. Vrlo brzo su shvatile da ne poznaju osnovna pravila ni kulturu te zajednice, a i da za održivije i dugotrajne promjene moraju okupiti i educirati veći broj žena od kojih će svaka doprinijeti iz područja u kojem je stručna.. Na Rodin poziv odazvalo se njih pedesetak, njih tridesetak sudjelovalo je uživo krajem rujna na prvom Wiki maratonu, a već planiraju sljedeći u studenom.
Od početka smo imale ideju održavanja Wiki maratona, tj. mjesta i vremena zajedničkoga rada, jer nismo htjele da se udruge okupe s jednostavnim ciljem jednokratnoga punjenja sadržaja. Htjele smo okupiti angažiranu skupinu suradnica na Wikipediji koje će sustavno uređivati i pisati tekstove, a smatrale smo da će tome prije pridonijeti zajedništvo žena i osjećaj pripadanja skupini koja ima iste ciljeve te da će događaj poput maratona, na kojem se međusobno ohrabrujemo i zajedno pišemo i dovršavamo tekstove, omogućiti takav osjećaj.
Osim žena iz desetak organizacija civilnoga društva, na maratonu su sudjelovale i dvije tinejdžerice, od 13,5 i 15 godina, a one su uređivale tekstove za tu populaciju djevojaka, poput puberteta, prve menstruacije i slično.

“Nema razloga da hrvatska Wikipedia ima tako malo urednica”
Pisanje članaka na Wikipediji, dodaje Zanze, jednom kad se nauče osnovna pravila, poput obavezne forme i citiranja relevantnih izvora, nije teško i nema razloga da je tako malo žena urednica i ženskih tema zastupljeno. Aktivno rade i na jačanju tehničkih znanja u uređivanju, kako bi postale ravnopravne članice i suoblikovateljice budućnosti hrvatske Wikipedije te poziva sve koje misle da mogu pridonijeti da se uključe:
Dosad smo se javljale direktno onim organizacijama koje smo prepoznale kao suradničke, a uskoro namjeravamo ići s nekim javnim objavama i pozivima. Sve zainteresirane osobe mogu nam se dotad javiti i mailom na roda@roda.hr. Važno je da imaju znanja o specifičnoj temi područja zdravlja i prava žena ili drugih ranjivih skupina i da vole i žele pisati.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.