WikiOna: Kako se 50-ak žena uhvatilo uređivanja hrvatske Wikipedije (i zašto)
Barbara Trbojević

WikiOna: Kako se 50-ak žena uhvatilo uređivanja hrvatske Wikipedije (i zašto)

Na Wikipediji na engleskom jeziku najzastupljenije i žene s najodržavanijim stranicama su - porno glumice. Na onoj na hrvatskom - redovnice i svetice. Žene iz civilnog sektora okupile su se u inicijativu WikiOna kako bi se uključile u uređivanje članaka na hrvatskoj WIkipediji kako bi to promijenile.

Hrvatska Wikipedia dobiva novu šansu, moglo se čuti u par medija proljetos. Novu šansu nakon više od desetljeća vladavine administratora i urednika koji su je pretvorili u krajnje desničarsko glasilo prilično problematičnog pristupa sadržaju te povijesnim ličnostima i događajima. Sadržaj na Wikipediji na hrvatskom bio je do te mjere problematičan i netočan da je još 2013. tadašnji ministar znanosti i obrazovanja Željko Jovanović  upozoravao učenike i studente da “ne koriste falsificiranu hrvatsku Wikipediju kao izvor znanja!”

Wikipedia je moćan izvor informacija, ali je li pouzdana?

Sadržaj i urednički pristup na domaćem izdanju Wikipedije, doduše, bio je marginalni problem koji je tek povremeno zabrinjavao tek šačicu ljudi sve dok pandemija koronavirusa u proljeće 2020. nije donijela online nastavu i tisuće učenika primorala da se aktivnije služe online izvorima znanja. A Wikipedia je uvijek među prvim, ako ne i prvi rezultat pretraživanja.

Upravo to je potaknulo skupinu žena iz različitih organizacija civilnog društva da se udruže u inicijativu WikiOna i posvete vrijeme uređivanju sadržaja domaće Wikipedije, s naglaskom na teme ženskih i ljudskih prava, reproduktivne pravde, zdravlja, ranjivih skupina, LGBTQI+ tema i povećanja broja biografija žena na Wikipediji. Ivana Zanze iz udruge Roda objašnjava: 

I mi smo ranije čitale i komentirale kako je hrvatska Wikipedija godinama bila problematične uređivačke politike, kako se neke teme favoriziraju, a neke nikako ne mogu preživjeti, ali nismo razmišljale o posljedicama manjkavosti tih sadržaja u području našega rada, jer smo mi informacije koje nam trebaju uvijek nalazile izvan Wikipedije.

Lani, u vrijeme kad smo svi bili osuđeni na posao od kuće, a djeca na online nastavu, tek smo tada počele razmišljati o dostupnosti relevantnih sadržaja učenicama i učenicima i o tome kako je Wikipedija moćan izvor informacija koji je na Google tražilicama uvijek na vrhu, a pojmovi i fenomeni kojima se mi bavimo, na Wikipediji ili ne postoje ili su jako loše opisani, nerijetko pristrani, zastarjeli, tradicionalni i nisu temeljeni na dokazima.

Nedostatak urednica očituje se u nepostojanju pojmova vezanih za žene i isključivo muškoj perspektivi. Barbara Trbojević

Kad muškarci uređuju: najzastupljenije porno glumice, redovnice i svetice

Kad su aktivnije obratile pažnju na sadržaj na hrvatskoj Wikipediji, otkrile su koliko je ona, kako kaže Zanze, zapuštena po pitanju ljudskih prava, a ženski aspekt je često nepostojeći:

Jedan od prvih novih tekstova (koje smo napravile) bio je onaj o mizoginiji, jer, primjerice, pojam mizandrije je postojao na hrvatskoj Wikipediji, dok je mizoginija bila nepostojeća.

I niz drugih tema pisan je iz pozicije hetero muškarca urednika, niz je primjera tekstova u kojima sasvim nedostaje ikakva perspektiva žene – u tekstu o masturbaciji pod pomagalima se spominje samo umjetna vagina. Ili su, primjerice, neki aspekti ženskog reproduktivnog zdravlja bili opisani isključivo iz područja zoologije, poput sisanja.

Posljedica je to, slažu se Zanze i Željko Blaće iz inicijative HrW jako malog broja žena aktivno uključenih u uređivanje sadržaja:

Statistički, ugrubo gledano udio sadržaja o ženama je oko 15 posto, a udio suradnica ispod 10 posto te općenito način rada na HR Wikipediji je bitno lošiji od susjednih Wikipedija u regiji. Kasnimo bar 5, a možda i 10 godina u razvoju.

No kvalitativno je situacija i gora, jer su i postojeći članci često loši te čak i kada su ih uključeni muški suradnici dobronamjerno radili, često su preferirali određene povijesne periode i profesije. Primjerice, na Wikipediji na engleskom porno glumice imaju daleko najbolju zastupljenost, vidljivost i uređenost stranica, a na hrvatskoj inačici neproporcionalno je puno katoličkih redovnica i svetica.

Umjesto jednokratnog ispravljanja članaka, stvoren je kolektiv aktivnih suradnica. Barbara Trbojević

Umjesto jednokratnog punjenja sadržaja – maratoni

WikiOna je nastala kad su u Rodi htjeli krenuti s uređivanjem prvog članka. Vrlo brzo su shvatile da ne poznaju osnovna pravila ni kulturu te zajednice, a i da za održivije i dugotrajne promjene moraju okupiti i educirati veći broj žena od kojih će svaka doprinijeti iz područja u kojem je stručna.. Na Rodin poziv odazvalo se njih pedesetak, a njih tridesetak sudjelovalo je uživo krajem rujna na prvom Wiki maratonu, a već planiraju sljedeći u studenom.

Od početka smo imale ideju održavanja Wiki maratona, tj. mjesta i vremena zajedničkoga rada, jer nismo htjele da se udruge okupe s jednostavnim ciljem jednokratnoga punjenja sadržaja. Htjele smo okupiti angažiranu skupinu suradnica na Wikipediji koje će sustavno uređivati i pisati tekstove, a smatrale smo da će tome prije pridonijeti zajedništvo žena i osjećaj pripadanja skupini koja ima iste ciljeve te da će događaj poput maratona, na kojem se međusobno ohrabrujemo i zajedno pišemo i dovršavamo tekstove, omogućiti takav osjećaj.

Osim žena iz desetak organizacija civilnoga društva, na maratonu su sudjelovale i dvije tinejdžerice, od 13,5 i 15 godina, a one su uređivale tekstove za tu populaciju djevojaka, poput puberteta, prve menstruacije i slično.

Jednom kad se svladaju osnove, uređivanje članaka na Wikipediji nije teško. Barbara Trbojević

“Nema razloga da hrvatska Wikipedia ima tako malo urednica”

Pisanje članaka na Wikipediji, dodaje Zanze, jednom kad se nauče osnovna pravila, poput obavezne forme i citiranja relevantnih izvora, nije teško i nema razloga da je tako malo žena urednica i ženskih tema zastupljeno. Aktivno rade i na jačanju tehničkih znanja u uređivanju, kako bi postale ravnopravne članice i suoblikovateljice budućnosti hrvatske Wikipedije te poziva sve koje misle da mogu pridonijeti da se uključe:

Dosad smo se javljale direktno onim organizacijama koje smo prepoznale kao suradničke, a uskoro namjeravamo ići s nekim javnim objavama i pozivima. Sve zainteresirane osobe mogu nam se dotad javiti i mailom na roda@roda.hr. Važno je da imaju znanja o specifičnoj temi područja zdravlja i prava žena ili drugih ranjivih skupina i da vole i žele pisati. 

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.