Za Weekend u Rovinju otkrijte Berlin i Pariz, ali i sve ono što redefinira medijsko tržište

Za Weekend u Rovinju otkrijte Berlin i Pariz, ali i sve ono što redefinira medijsko tržište

Koje su najvruće teme medijske industrije, bilo u Parizu i Berlinu, bilo u i Rovinju, u razgovoru otkrivaju direktor i programski direktor Weekend Media Festivala, Tomo Ricov i Nikola Vrdoljak.

Bliži se 11. izdanje Weekend Media Festivala koje će od 20. do 23. rujna ponovno “okupirati” staru tvornicu duhana u Rovinju. No, nemojte se čuditi ako vam Rovinj, barem festivalski dio, bude više ličio na Pariz i Berlin, gradove koji će se predstaviti upravo na ovom događaju, ali ne kroz stereotipne poglede, obećava Tomo Ricov:

Osim što su vodeće europske gospodarske sile, Francuska i Njemačka su jedne od najnaprednijih zemalja u kulturnom i intelektualnom smislu. Radi se o puno zanimljivijim i višeslojnijim zemljama nego što ih vidimo kroz turističke prospekte. Njihove prijestolnice, Pariz i Berlin, veliki su urbani centri koje na Weekendu ne želimo predstaviti kroz stereotipne poglede, već pokazati kakve sve urbane kulture postoje u tim gradovima danas.

Jako nam je drago što su nam ove godine partneri države koje potiču različitosti te kreativno razmišljanje, a naši cijenjeni gosti iz Francuske i Njemačke u Rovinju će nam predstaviti najbolje marketinške, medijske i poslovne prakse s kojima se svakodnevno susreću. Sigurno ćemo imati što naučiti jedni od drugih.

KKR redefinira medijsko tržište

Uz zanimljive inozemne goste, obećavaju se i vruće teme koje potresaju ovdašnju medijsku industriju. Tu imamo KKR koji je napravio velike promjene na ovdašnjoj televizijskoj sceni, uz prisustvo kroz N1, a odnedavno i Novu TV, no što je s ostalima, posebice digitalnim medijima? Stagnira li scena u regiji, jesu li izdavači previše iscrpljeni s borbom s društvenim medijima, što se tiče pažnje čitatelja i oglašivačkog kolača, ili ima mjesta za neke nove igrače, bilo velike, bilo male? Nikola Vrdoljak odgovara:

KKR redefinira medijsko tržište, a ne samo televizijsko. Vjerujem da ono što gledamo globalno, KKR radi u ovoj regiji. Fokus na news, sport i lokalni sadržaj te traženje novih poslovnih modela koji nisu isključivo vezani za oglašavanje je trend i na razvijenim tržištima. Sve to utjecat će i na digitalne medije. Ovdje napominjem da pojam digitalni mediji koristim kao istoznačnicu s portalima. Osobno mislim da su ili će skoro svi mediji biti digitalni.

Što se tiče stanja portala lokalnih medija mislim da neće biti jednostavno preživjeti, ali da prostora ima. Svi koji imaju jasno definiran target kojem donose vrijednost i tu vrijednost znaju naplatiti na više načina, a ne samo kroz oglašavanje, dugoročno imaju prostora.

Živimo u post-književnom dobu

Jedan od glavnih problema novih medija, a o kojem se posljednjih godina sve više govori, jest prelako širenje lažnih vijesti. O tome će nam na WMF-u pričati Dejan Verčič, ali osvrnut će se i na to da zapravo živimo u post-književnom dobu. Što je to, pojašnjava Nikola:

Mi govorimo o gotovo pa civilizacijskoj promjeni. Danas je čitanje na razini skoro Srednjeg vijeka. Vjerujem da to što nam je sve teže se koncentrirati na čitanje cijele knjige, ili što koristimo sve više emojija, nisu samo privremeni fenomeni nego naznake jedne veće promjene povratka slici. Jer, kao što je Dejan rekao, je li u početku prvo bila riječ ili – slika?

Što se fake newsa tiče, tu bih prvo definirao što mislim pod tim pojmom. Po meni je fake news lažna vijest koju netko širi s namjerom i ciljem, poslovnim ili političkim ili kakvim god. Ključna je namjera. Vijesti koje nisu istinite su nešto drugo. Oboje su danas izazovi i posljedica demokratizacije medija, ali ih trebati gledati kao odvojene fenomene. Nekadašnji mediji su bili kao predavanje koje mi svi slušamo, a netko predaje. Širile su se i tada lažne vijesti, ali je to bilo puno teže jer je bilo teško dobiti masovni kanal. Opet, razmislite koliko su lažnih vijesti širile države u zadnjih sto godina kad su, primjerice, htjele nahuškati narod na rat. Primjera je bezbroj. Današnji mediji su više kao kavana. Svi nešto pričaju sa sto strana. Lakše je proširiti više svakakvih vijesti. Opet, ne mislim da je demokratizacija medija loša stvar. Mislim da smo samo još rano u tom procesu pa još nemamo norme niti pravila ponašanja niti ih dovoljno dobro razumijemo. Ali naučit ćemo.

Regulacija korištenja umjetne inteligencije u marketingu?

Na WMF-u će biti predstavljena problematika i drugih zanimljivih medijsko-tehnoloških fenomena, kao što je korištenje umjetne inteligencije u komunikacijama. I to je još jedno oruđe koje u krivim rukama može postati – oružje. Jedan od ovogodišnjih predavača na WMF-u, Jason Jercinovic, tvrdi da se treba napraviti etički kodeks koji bi ograničio korištenje umjetne inteligencije u marketingu. Nikola komentira:

Oko svake tehnologije koju je čovjek stvorio postoji nekakav etički kodeks. Imamo ga oko pištolja, puške, nuklearke pa i automobila. Imamo neke društvene opće prihvaćene stavove što je u redu, a što nije, i kako se s tom tehnologijom postupa. Kroz korištenje neke tehnologije društvo stvori stavove što je ispravno, a što ne. Jason u biti poziva na raspravu oko umjetne inteligencije. Recimo, bilo bi sjajno da smo imali takvu raspravu oko nuklearne tehnologije koja je i poprilično koristila društvu prije nego smo bacili par bombi.

Novo desetljeće Weekenda

Weekend Media Festival ovim događajem ulazi u svoje drugo desetljeće, a svakako je sve izazovnije iz godine u godinu učiniti ga boljim, zanimljivijim, aktualnim. Tomo Ricov pojašnjava kako se letvica svake godine mora dizati jer bez toga festival ne bi imao smisla u svakom pogledu – programskom, produkcijskom i zabavnom.

Najveći izazov je dosada, zato i ove godine pažljivo radimo na programu i smišljamo nešto novo i originalno kako bismo potvrdili titulu najvećeg regionalnog komunikacijskog festivala. Lako je pasti u zamku rada po šabloni, no čini se da je kombinacija opuštenog druženja, ambijenta, lokacije i programa Weekend Media Festivala dobar “miks” koji se održao do današnjeg dana. Weekend nastoji svake godine potaknuti i nove trendove, a pritom ostati pozitivan. Ne želimo se baviti samo trenutnim stanjem, nego uvijek pokušavamo sudjelovati i u kreiranju novih trendova.

Ako još niste, rezervirajte svoje mjesto na najvažnijem vikendu u godini – od njega nas dijeli još samo 30 dana. Vidimo se!

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Oradian potvrđuje brz rast u Aziji nagradom na najvećoj japanskoj fintech konferenciji

Domaći Oradian širi se tržištima Azije, a velike uspjehe potvrđuje i nagrada na startup natjecanju FIN/SUM, najveće japanske fintech konferencije.

Intervju

Na Dan programera, četiri žene otkrivaju kako je tekao njihov karijerni put kroz IT industriju

Na Dan programera, predstavljamo četiri žene koje se bave (ili su se bavile) programiranjem. Je li njihov obrazovni i karijerni put bio pravocrtan ili je vrludao po krivuljama, otkrivaju nam sugovornice iz tvrtki Agency04, Five, IN2 i Styria.AI.