Kolumna

Vlada RH za Netokraciju: Open-source gov.hr nije obećan, a zakon i pravilnik su takvi kakvi jesu

Ana Urlić 07. 01. 2014.

Nakon objavljenog teksta pod naslovom Gov.hr: Kada središnji državni portal postane jeftina (a skupa) kopija, Odjel za online komunikaciju Vlade Republike Hrvatske odlučio je ekskluzivno za Netokraciju iznijeti neke od svojih stavova o temi središnjeg državnog portala. Ana Urlić, voditeljica Odjela za online komunikaciju, uime cijeloga tima osvrnula se na tekst, komentirajući paragraf po paragraf.

govhrodgovori

Središnji državni portal, koji će objedinjavati informacije i usluge potrebne svim hrvatskim građanima lijepo zvuči, kao što je i bio zamišljen: gov.hr, po uzoru na britanski, središnji portal gov.uk. Iako će se na kraju umjesto gotovo predviđenih milijuna kuna na rješenje potrošiti pet puta manje, ipak se ne radi o uštedi.

Za održavanje internetskih stranica Vlade, portala mojauprava.hr i internih internetskih stranica ministarstava u 2011. izdvojeno je 2,8 milijuna kuna. Internetske stranice ministarstava, nekih Vladinih ureda i Državnih ureda Vlade pojedinačno plaćaju održavanje i uslugu dostupnosti svojih internetskih stranica. Umjesto plaćanja različitih rješenja, po različitim cijenama, bit će potrebno plaćati održavanje samo jednog, objedinjenog i prilagodljivog sustava. Kako planirana vrijednost nabave ovog sustava iznosi nešto manje od milijun kuna, jasno se nameće kako će po provedbi projekta ušteda biti 1,8 milijuna kuna. S obzirom na to i da Vlada Republike Hrvatske postaje vlasnik rješenja, zasebna softverska rješenja sustava za upravljanje sadržajem više neće biti potrebna.

Jučerašnji #VladaUp je otkrio zašto gov.hr vjerojatno neće biti napravljen u open-sourceu, kao što je obećano, a niti prilagođen potrebama hrvatskih građana…

Open-source rješenje je poželjno, ali ne i obećano

Open-source rješenje nije obećano. Natječaj kao i svaki drugi napravljen je kako bi se odabralo najbolje rješenje. Open-source rješenje naglašeno je kao poželjan izbor, no temeljem provedenog savjetovanja, na koje se i poziva autor, odlučeno je natječajem prihvatiti sva rješenja kako bi se odabralo najbolje, uz jasnu naznaku kojom država, odnosno njeni građani, a time i internet profesionalci postaju vlasnicima koda, odnosno rješenja, bilo ono prvotno izvedeno na open-sourceu ili ne.

Bez želje da pišem transkript tog sastanka, glavna misao vodilja svih nas (a tada mi se činilo da je tako bilo i s Vladinim online timom) bila je napraviti nešto novo, kvalitetno, po uzoru na gov.uk, na open-source rješenju (WordPress, eZ, Drupal, Joomla…), kako država ne bi ovisila o samo jednom ponuđaču.

Open-source rješenje je poželjno, no kako država postaje vlasnik rješenja i koda, ona može prava na ista dati trećim stranama kako je definirano natječajem. Dakle, država time neće ovisiti o jednom ponuđaču.

(Iz ugovora: (1) HAKOM po plaćanju dospjelih računa postaje u ime Republike Hrvatske nositelj isključivog prava iskorištavanja autorskog djela koje je predmet ovog Ugovora i to prostorno ograničenog na teritorij Republike Hrvatske, vremenski ograničenog postojanjem potrebe za njegovo iskorištavanje od strane ciljanog korisnika, ali ne duže od zakonskog trajanja autorskog prava na autorskom djelu.

(2) Autori pridržavaju za sebe pravo korištenja autorskog djela, ali je nositelj isključivog prava u skladu sa sadržajem autorskog prava ovlašten svakog drugog isključiti od korištenja autorskog djela.

(3) HAKOM će, kao nositelj isključivog prava, pravo iskorištavanja prenijeti na ciljanog korisnika.

(4) Autori se obvezuju suzdržavati od postupaka koji bi ometali nositelja prava iskorištavanja u izvršavanju njegovog prava.

(5) Ukoliko se autorsko djelo namjerava koristiti izvan granica Republike Hrvatske autori se obvezuju prethodno zatražiti pisanu suglasnost od nositelja prava iskorištavanja i prethodno ugovorno urediti eventualna novonastala uzajamna prava i obveze.)

XHTML i IE6 – najniži mogući standard

Na sastanku su se između ostalog prezentirale ideje svih sudionika, pa smo tako mogli čuti i besmislice da bi se internetska stranica trebala izraditi u XHTML standardu (dakle, nečemu što već nekoliko godina nije aktualno), a od preglednika bi trebao biti podržan i IE6 (koji već odavno nije službeno podržan od strane Microsofta i u pravilu se više ne koristi).

XHTML je naveden kao najniži mogući standard. Bolja rješenja su također prihvaćena. Središnji državni portal u svojoj programskoj arhitekturi mora biti dostupan što većem broju građana neovisno o njihovim preglednicima ili softverskoj opremi. IE6 također je naveden kao najniži standard pri kojem korisnik mora doći do informacije. Neprimjereno je besmislicama zvati opcije koje omogućavaju širi pristup informacijama.

(Iz odgovora tijekom trajanja natječaja:

1. U natječaju su navedeni minimumi. Ostala (naprednija) rješenja su također prihvatljiva.

2. Kako se postojećim stranicama Vlade Republike Hrvatske ostvaruju posjeti i preko starijih verzija internetskih preglednika (primjerice IE 6.0 2,4% i IE 7.0 11,0%) za takve je korisnike potrebno osigurati minimum standarda u pravu na pristup informacijama.

Ovime se nastoji osigurati pristup informacijama neovisno o verziji internetskog preglednika. Korisnik ne smije biti zakinut za informaciju zbog verzije preglednika kojeg koristi. Dakle, podrazumijeva se da te verzije preglednika neće moći podržati neke napredne funkcije koje omogućuju bolje korisničko iskustvo u novijim preglednicima. Osnovna informacija treba biti dostupna.

Internetskom sjedištu trebalo bi se pristupiti bez velikih poremećaja koje bi onemogućile uvid informacijama, podrazumijevajući određena odstupanja i limitacije. To dakle, ne podrazumijeva potpunu optimizaciju za te verzije preglednika već prikaz informacije, a s nastojanjima koja, sukladno tehničkim mogućnostima internetskog preglednika, omogućuju minimum vizualne osobitosti prikaza.

U jednoj se mjeri potiče korištenje novih tehnologija za bolje korisničko iskustvo, s druge strane potrebno je osigurati dostupnost i doseg informacije. Kompatibilnost se dakle odnosi na mogućnosti korištenja u okvirima kojima starije verzije preglednika to omogućuju, a da rješenje radi bez prevelikih poremećaja.)

Država nije privatna kompanija, niti su njeni građani doslovno klijenti. Ne radimo internet stranice banke niti pekare, a nismo ni Google, Microsoft niti Apple da možemo zanemariti 2% građana. Ako je preporučeno da ako 2% ljudi koristi tehnologiju ona mora biti dostupna. Stranici Vlade više od 2% je u tom vremenu pristupalo preko IE6 i IE5.5. Svi su građani jednaki, informacija svima treba biti dostupna.

Npr. U Engleskoj sva kina imaju posebne napomene za kino izvedbe za slijepe, za slabovidne, za gluhe, za one koji ne razlikuju boje ili ne raspoznaju zvukove, imaju infra red tehnologiju za takve osobe. I te osobe spadaju u taj mali postotak ali ipak se disabled mjesta ne mogu kupiti i uvijek kinoizvedbe imaju sve te opcije. Tako da nema diskriminacije jer je to preporučio Google ili Microsoft. Nema. Mi smo Vlada građana, svih građana. Radimo za građane od kojih nemaju svi najnoviju računalnu opremu ili mobitele. Radimo i za tih 2 posto koji ipak dolaze na naše stranice. 2% nije mali broj, nećemo ignorirati 20 000 posjetitelja koji su u prošloj godini došli na stranice Vlade.

Većina toga napisana je temeljem:

Upiti Vladi putem Twittera nisu zahtjevi za informacijama

Međutim, nakon što je objavljen natječaj u kojem je dizajn novog “objedinjenog” Vladinog portala gov.hr odvojen od razvoja, postalo je jasno da se ipak neće raditi kvalitetno i dugoročno rješenje, već da se po dobrom starom hrvatskom običaju ide na polovična rješenja koja ćemo na sljedećim izborima vjerojatno zaboraviti i zamijeniti nečim novim.

Temeljem savjetovanja na kojem bio autor, odlučeno je napraviti natječaj za dizajn. Dakle, predmetna nabava bila je podijeljena u dvije grupe, odnosno grupu za izradu vizualnog rješenja sustava (procijenjena vrijednost 190.000,00 HRK) i grupu za razvoj i uspostavu sustava za upravljanje sadržajem (procijenjena vrijednost 785.000,00 HRK).

Za izradu nove stranice Vlade tako je zadužena Hrvatska agencija za poštu i elektroničke telekomunikacije (HAKOM) kojoj bi se trebalo obratiti za bilo kakvo pitanje vezano za sam natječaj ili potpisane ugovore. Gotovo pola godine nakon što je natječaj dovršen tako i dalje nemamo uvid u ugovore koji su potpisani s izvođačem, unatoč opetovanim upitima.

S obzirom na to da nema dovoljno sredstava u državnom proračunu za projekt kakav bismo svi priželjkivali, Vlada se nadmetala za sredstva za Središnji državni portal i sredstva dobila od HAKOM-a. Dakle, HAKOM je naručitelj, a Vlada ciljani korisnik. Postoje zakonske procedure koje se trebaju ispoštovati za uvid u ugovore. Iz Zakona o pravu na pristup informacijama, članak 18, stavak (1) Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu.

Dakle, ‘opetovani upiti autora’ upućeni putem društvene mreže Twitter Vladi, koja je ciljani korisnik, ne mogu se smatrati zahtjevom za pristup informacijama.

Natječaj napravljen u savjetovanju sa strukom, za struku

Možemo se samo nadati da će u izradi biti korišteno open-source rješenje, jer i na ta pitanja nije jednostavno dobiti odgovor od nekoga iz Vlade. U moru nezaposlenih vjerojatno beznačajno pitanje, ali u našoj struci i ne baš toliko.

Istina, krajnji je cilj da građani dobiju najbolje rješenje. Za struku je bio otvoren natječaj na koji se autor teksta nije prijavio.

Pravo je pitanje trebamo li u državi koja (prema mom osobnom mišljenju), nažalost, nema viziju razvoja niti jedne važnije grane, očekivati da se i centralni državni portal radi po pravilima struke, uz sudjelovanje kvalitetnih domaćih stručnjaka od kojih mnogi svoj kruh zarađuju radeći sa naručiteljima iz cijelog svijeta? Na jučerašnjem Tweetupu u Vladi bilo je, između ostalog, riječi i o tom novom gov.hr portalu pa smo imali priliku vidjeti nevjerojatnu sličnost s portalom britanske vlade, gov.uk.

Natječaj je napravljen u savjetovanju sa “strukom”. Natječaj je bio otvoren za struku. Prilikom izrade bili su uključeni dr. Đurek i Bralić, renomirani u području dizajna i tipografije.

Pogledate li screenshote koje vam donosimo uz ovaj članak(naslovna fotografija) i odete li na gov.uk ,vidjet ćete da je potrošenih 50.000 kuna na vizualno rješenje zapravo novac bačen u vjetar. Ako se već išlo na toliku sličnost, onda je dovoljno bilo otići na GitHub i preuzeti kompletan source-code. Kada bismo baš željeli biti zločesti, rekli bismo da nije trebalo potrošiti niti 170.000 kn na razvoj rješenja na CMS-u koji nije dostupan javnosti, jer se i to moglo preuzeti sa GitHuba Vlade Velike Britanije. Ipak, samo kopiranje nečijeg vizuala ne znači da kopirate i sve prednosti njihovog rješenja. Sam proces kojim se došlo do optimalne solucije nešto je što nećete moći “preslikati” na vašu stranicu.

Smjernice za dizajn pozivale su se na ‘design principles’ koje objavio gov.uk (a na kojem je “struka inzistirala” ). U svom radu ponuditelj nije isključen od korištenja GitHubovih besplatnih resursa, dapače. Hrvatska je ipak drugačija od Britanije. Onda bismo trebali raspisati i natječaj za implementaciju i prilagodbu britanskog rješenja.

Nikako ne želim ulaziti u probleme koje imamo u Hrvatskoj, a sigurno su veći od jedne pišljive internetske stranice, ali uz sve stručnjake koji su nam na raspolaganju siguran sam da smo mogli dobiti i kvalitetnije rješenje. Jesmo li mogli razmisliti na koji način hrvatski građani koriste javne servise te na koji način se žele informirati o uslugama koje im nudi država? Naravno da jesmo, ali to jednostavno ne spada u domenu “najniže cijene”, što je ujedno bio i jedini kriterij prilikom odabira izvođača, prilično apsurdno uzme li se u obzir važnost ovakvog projekta i njegov utjecaj na građane. Da smo htjeli ozbiljan natječaj, onda smo trebali razmisliti o prihvaćanju “ekonomski najniže cijene”, no to se (opet) toliko rijetko koristi zbog čestih žalbi na natječajima i zato što (izgleda) u Hrvatskoj nemamo to dobro razrađeno. S druge strane, moglo se uvjetovati i uključivanje UX dizajnera ili Informacijskog arhitekta kako bi sadržaj bio prilagođen ciljanoj skupini. U tom slučaju ne bismo imali doslovnu kopiju tuđe stranice, već bismo više razmišljali o sadržaju i načinu na koji da ga prikažemo. Uostalom, kada se već toliko poistovjećujemo s Vladom Velike Britanije, ima li naša Vlada svoje digitalne smjernice? Čisto sumnjam. Također, jesmo li zaista trebali koristiti rješenje koje nam ne omogućuje potpunu slobodu u smislu da bilo tko i bilo kada može preuzeti razvoj navedenog portala? Kada se razmišlja kratkoročno, kako gotovo bez iznimke razmišljaju naši političari, naravno da ne trebamo očekivati kvalitetu, što je bilo vidljivo svima koji su se prijavili na natječaj. Naime, u odnosu na procijenjenu vrijednost natječaja (za dizajn je bilo predviđeno 190.000 kn, a za razvoj 785.000 kn) postignuta cijena je gotovo pet puta niža. I nemojte me krivo shvatiti, i ja sam kao i većina za pametno trošenje proračunskog novca, no postignuta cijena je nerealna, ako se želi raditi prema pravilima struke i sigurno spada u domenu dampinške cijene. Na kraju krajeva, u samoj natječajnoj dokumentaciji bilo je rečeno da se očekuje i 100.000 “istovremenih posjetitelja”. Može li se takav sustav izraditi u ovakvoj cijeni!?

Zakon i pravilnik su takvi kakvi jesu. Mi smo Odjel za komunikaciju i radimo u skladu sa zakonima i pravilnicima. Ako se ugovor s Globaldizajnom ne ispoštuje, prekida se.

Nekima se vjerojatno i postignuta cijena čini prevelikom, no prilikom izrade ovako kompleksnih portala čije se vrijeme izrade najčešće mjeri u mjesecima, ako ne i godinama, morate uzeti u obzir broj ljudi koji rade na projektu, količinu istraživanja koja je potrebno obaviti obzirom da se takvim portalima služe ljudi različitog stupnja predznanja, ali i različitog načina pristupa internetu.

Tako je, upravo zato je apsurdno uspoređivati Digital office koji radi na projektu Gov.uk i koji ima zaposleno preko 230 ljudi s Odjelom za online komunikaciju Vlade RH u kojem je zaposleno petero ljudi, od čega dvoje studenata i dva pripravnika.

Najveći problem vjerojatno nije niti cijena, već činjenica da se “negdje putem” izgubio glavni uvjet koji je trebao ući u natječaj, a to je da rješenje mora biti bazirano na open-source tehnologijama.

Rješenje će postati dijelom open-source. Međutim nije se odabralo rješenje koje bi od početka bio open-source jer je cijena bila daleko viša. Dakle, napisan je natječaj koji je fleksibilan i svatko se na njega mogao prijaviti. Ovo je država, postoje pravila i procedure koje se poštuju. Postoje međunarodna iskustva i preporuke međunarodnih institucija.

Na kraju trebalo bi istaknuti kako je u cijeloj ovoj raspravi mnogima pobjegla činjenica da se ovdje u prvoj mjeri radi o reformi javne uprave kroz unaprjeđenje načina komunikacije Vlade RH i vladinih tijela s korisnicima. IT u ovom kontekstu predstavlja sredstvo za ostvarenje cilja i, kako danas govorimo o jednom rješenju, tako za godinu-dvije možemo ponovno razgovarati o drugom alatu, platformi i slično.

Inače, smjernice za izradu internetskog sjedišta možete pronaći na idućoj poveznici.

akcija reakcija

09. 01. 2014. u 12:10 am Odgovori

neznam, samo mi je glupo da se sada, a ne kada se natjecaj mogao izmjeniti govori o tome, i kritizira nesto sto nitko od nas nije vidio, a na taj dio je islo najvise komentara. Jednostavno, dok site ne bude zavrsen, nitko ne moze sa sigurnoscu(ili cak napraviti educated guess) reci da li je nesto dobro ili lose. Ako site odradi posao za koji je namjenjen, po meni to je sasvim ok i ‘dovoljno’, a to se nemoze viditi iz 2-3 screenshota, zar ne?

drugi ‘najveci problem’ je bio u tome sto se nece koristiti opensource rjesenje, sto se pokazalo da nije tako, jer su iz gd-a rekli da ce konacno rjesenje biti opensource, i dok se ne desi suprotno, ne vidim zasto bi netko mislio suprotno?

osobno, nemam neko ‘visoko’ misljenje o radovima gd-a, ali opet, netko moze napraviti 100 losih ili manje dobrih siteova pa opet napraviti 101. da bude cutting edge. To sto je netko napravio slice u tablicama a ne koristeci html5 je prosjecnom korisniku totalno nebitno dok god site radi kako i ono sto se od njega ocekuje. To je mozda bitno meni, tebi i nekome iz struke, ali prosjecnom korisniku koji ce taj site koristiti to nije bitno. Svakako se taj dio ne moze vidjeti iz nekog screenshota, tako da je neprimjereno komentirati to i uzimati za gotovo. Iz samog natjecaja koji uvjetuje xhtml se da naslutiti da ce takav i kod na kraju biti, ali to nije stvar onoga tko izradjuje to rjesenje, vec onoga koji ga je takvim uvjetovao.

a, ostale stvari, poput ‘slicnosti’ s gov.uk su bili uvjetovani natjecajem. Jasno da tu nije nitko trosio vrijeme da bi dosao do toga zasto je na gov.uk nesto napravljeno tako kako je, i razmislio o tome da li se isto moze primjeniti i na gov.hr, ili bi mozda neko drugo rjesenje bolje pasalo za nase potrebe, ali opet to je stvar natjecaja, i trebalo se mjenjati kada se moglo i kada je imalo smisla. Sada godinu i pol nakon toga to jednostavno nema smisla, jer nece rezultirati s nicim. Svakako mislim da u hr postoji dovoljan broj strucnih ljudi koji su mogli napraviti bolju i funkcionalniju verziju od kopije bilo kojeg sitea, ali opet, to povlaci sa sobom druge stvari, poput organizacije svih tih ljudi, njihove kolaboracije i ostalog sto dolazi s tim, sto bi drasticno povecalo cijenu izrade. Ne kazem da je to dio koji se treba preskociti, cak ni koji se moze/smije preskociti, ali tako je kako je.

mislim, svima je jasno da drzava svoje novce trosi na nacin kao pijani milijarder, sto je i prije bio slucaj kada su se za razne stranice opcinski i gradskih vijeca koje su imale defaultne joomla postavke i pripadajucu ikonicu trosili od parsto tisuca kuna do par miliona kuna. I s te strane, ovdje mi je drago vidjeti da je barem taj dio sada ‘ok’, sto ne znaci da taj web nemoze ‘realno’ kostati i par puta vise, ali vidio sam previse losih webova koji su debelo preplaceni da bi na osnovu cijene ocekivao bolji uradak, i kazem, s te strane mi je drago sto je doslo do ove ‘ustede’, ako ona to stvarno i bude naravno.

ali, komentirati i ici toliko daleko s nekim ‘analizama’ a da nitko nije actually vidio to sto komentira mi je smijesno. Nema nikakih argumenata ni za ni protiv. Problem je svakako u natjecaju koji je uvjetovao xthml umjesto da se savjetovao s strukom, problem je ‘kopiranje’ tudjeg dizajna i funkcionalnosti umjesto izrade optimalnog rjesenja, problem je mozda prekratak rok za kvalitetnu izradu i implementaciju rjesenja, ali sto se sada godinu i pol nakon toga moze izmjeniti?

ali nije problem u tome sto vecina ovdje pise, i bez ikakih ‘dokaza’ i materije komentira kako nesto ne valja i kako je u qurtzu sto rjesenje nece biti open source (again, sve sto je navedeno govori suprotno, i dok se suprotno ne desi, nema nitko razloga misliti drugacije).

jednostavno, problem je BIO u natjecaju, od tad je proslo poprilicno vremena i sada se nemoze na to utjecati, samim time ne vidim nikaki razlog da se o njemu toliko razglaba, jer se on nece promijeniti.

dosta (da ne kazem vecina) firmi u hr nije u stanju napraviti site koji moze izdrzati promet od par tisuca ljudi u istom trenu, a smatraju se strucnim da iz par screenshotova govore o funkcionalnosti necega, sto u svom obujmu i tehnologiji nisu nikada napravili, mislim da je to smijesno i ne mislim pritom na tebe, ali sam vidio komentare ljudi koji dan danas rade kod u tablicama, koriste gif gradiente i slicno, a za ovaj site (opet, na osnovu par screenshotova) kazu da je los.

i jos samo da se osvrnem na to da ce netko citati ove komentare i na osnovu njih u buducnosti napraviti bolji web… c’mon… da ti radis u drz. upravi i kad ti zavrsi posao, sigurno bi isao okolo po siteovima i trazio ideje kako unaprijediti poslovanje i rad drz. institucija? Cak i da netko od ljudi koji volontiraju za 1600,00kn i procita to sve, i da sastavi neku dokumentaciju, zasto mislis da bi ga itko poslusao? Ako kazes, da ste imali sastanak, na kojemu su bili ljudi iz struke, koje su pozvali iskljucivo iz tog razloga da se konacni natjecaj, a samim time i web, napravi sto bolje, nakon tog sastanka poslali svoje prijedloge i sugestije, koji jasno nisu usvojeni, ne vidim zasto bi onda netko slusao nekoga kako trabunja o necemu sto, u osnovi, nije njegov posao? Ovo je apsurdistan, znamo svi kako ovdje stvari funkcioniraju, nisam cuo niti za jedan slucaj da je bilo tko imao ideju kako unaprijediti bilo sto, a da ga je netko saslusao, a kamoli poslusao. Ali, we can sure hope so 🙂

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Krešimir Končić 17. 03. 2023.

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Mia Biberović 20. 03. 2023.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Ana Marija Kostanić 08. 03. 2023.

Što ste propustili

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Ivan Majstorović

07. 01. 2014. u 12:24 pm Odgovori

Emanuele, nemoj se ljutiti, ali nakon ovoga teksta, mislim da i sam uviđaš da si sa relativno velikim nepoznavanjem rada samoga klijenta, i uredbi lokalne uprave i samouprave, izgubio relevantnost u donošenju zaključaka (čak i sa strukovne strane jer nisi napravio prvu stvar kod izrade bilo kakvog projekta – a to je priprema ), te teze koje si iznio nisu odgovarale stanju u kojem su se našle …

E sada, moje pitanje je – zašto je cijena softwarea u open source kodu višestruko viša od cijene koda koji nije open source, ali će postati kada se objavi? I kako je to moguće ako znamo da cijene izvornog koda mogu dosegnuti rocket-high cijene?
- Emanuel Blagonić
  
  07. 01. 2014. u 12:44 pm Odgovori
  
  Ivane, ne bih se složio s tobom. Jedno je poznavanje/nepoznavanje rada lokalne/državne uprave i samouprave. Ako već nešto govoriš, reci na što točno misliš? Ovime zapravo nije ništa odgovoreno, a to ću objasniti u posebnom članku kroz koji dan, ne brini.
  
  Zašto je open source skuplji? Nije open source skuplji, mi nikada ne naplaćujemo sam open source, ali naplaćujemo naše znanje. Zapravo, rekao bih da s open sourceom klijentu za istu cijenu možemo ponuditi puno više, kvalitetniji proizvod.
  
  Recimo, dio za dizajn je u natječaju bio definiran na oko 170.000 kn, na kraju je sve napravljeno za 50.000 kn. Znam da je bilo ponuda za 80.000 kn od renomiranih tvrtki što je također bilo premalo. E sada, zašto to mislim? Pa napisao sam u prethodnom članku, u komentarima. Stvar je u tome da se nije konzultirala struka, evo mene zanima pa neka nam netko da odgovor — je li bio uključen neki informacijski arhitekt? Je li netko napravio testiranje sučelja među potencijalnim korisnicima? Ja o tome ne znam ništa. Vidjeti ćemo doduše kako će sve izgledati kada bude gotovo pa ćemo onda dalje komentirati.
  
  Jedino što je pohvalno u cijeloj priči je da će se smanjiti trošak godišnjeg održavanja (a i to je pitanje, jer najčešće kod nas ništa nije onako kako se čini), ali volio bih da netko i odgovori na pitanje kako je moguće da je za mojauprava.hr potrošeno 15 milijuna na izradu (to je rekao g. Parić u Hrvatskoj uživo). Znam da to nije ova Vlada potpisivala, ali me i profesionalno zanima.
  
  Što se tiče cijene open sourcea, kod se nikada ne naplaćuje (niti ne bi smio). Ako znaš da to netko radi, slobodno napiši. Na našim ponudama nigdje ne stoji “cijena WordPressa”, već “cijena implementacije” što u pravilu (ako nema nikakvog dodatnog programiranja i sl.) iznosi oko 30% vrijednosti ponude…
Bezveze

07. 01. 2014. u 1:17 pm Odgovori

Mislim da je nakon ovog članka sve jasno, a to je da autorica (a vjerujem i odgovorni iz Vlade) ne barataju osnovnim pojmovima i znanjima na ovom području.

XHTML i IE6? – “najniži mogući standard”? IE 5.5? Korisnici sa starim browserima uspoređeni sa slijepima i slabovidnima?
Kad smo već kod toga, hoće li stranica biti prilagođena slijepima i slabovidima?

“Rješenje će postati dijelom open-source”? – ovo bih posebno volio da mi netko objasni kako to nešto može biti “dijelom open-source”?

Gov.hr će po svemu sudeći biti sramota, i neka bude, kada se pravite pametni i ne želite slušati struku tj. one koji znaju.
Ivan Majstorović

07. 01. 2014. u 1:26 pm Odgovori

Emanuele, kod nepoznavanja klijenta, tj. rada sa istima mogu ti navesti neke stvari koje su zahtjevane kada radiš npr. sa vladinim udrugama SAD-a, koji zahtjevaju da im cijeli web bude compilant sa ADA standardom (http://www.ada.gov/), ili mogu ti ukazati na nepoznavanje kao što je Ana ukazala – država putem hakoma postaje vlasnikom koda koji će od toga trena postati open source … No dobro niko se nije rodio pametan, uči čovjek dok je živ.

Nadalje nije mi jasno kako ljudi koji rade na tuđem kodu mogu naplačivati više svoje znanje od ljudi koji rade isključivo na svojem proizvodu (u slučaju globaldesigna 10+ godina vjerojatno). Konkretno taj cms koji se jednom razvio njemu je početna cijena bila xy kuna … sada je cjena 0kn. Sama integracija je vjerojatno jednostavnija nego cijena wordpressa ili bilo kojeg drugog open source riješenja – tako da ne vidim zašto bi cijena bila skuplja za open source.

Nadalje design.
Kažeš da je 50.000 kn malo za design. Oprosti molim te ali cijena designera je mjesečno oko 10-12.000 kn neto. Dali na ovom portalu je bilo posla za više od 20 000 kn neto? sa slicanjem i ux-om, wireframeovima i svime ostalome? Pričam o realnim troškovima a ne o tome koliko design actualy vrijedi …

Nadalje nije mi jasan ni taj dio cijena implementacije od 30%… dali to znaći ako ja ponudim cijenu 100 000 za cms i web integraciju vi sa wordpresom možete dati isti za 30.000 ?
- Haris Čusto
  
  07. 01. 2014. u 1:31 pm Odgovori
  
  “bla bla bla bla bla——– > država putem hakoma postaje vlasnikom koda koji će od toga trena postati open source” – Baš me interesuje kako će Globaldizjan dati opensource-ati svoj CMS. E to bi bilo EPIC! 😀
  - Ivan Majstorović
    
    07. 01. 2014. u 1:34 pm Odgovori
    
    pa dati će u vlasništvo kod cms-a ali ne i njen generator …. luckyguess i longshot ….
  - Emanuel Blagonić
    
    07. 01. 2014. u 1:34 pm Odgovori
    
    Mislim da je glupa poslovna odluka bilo koje firme koja je razvijala svoj CMS, da isti daje državi kao open source, barem za tu cijenu koju su tražili…
    - goran
      
      08. 01. 2014. u 10:54 pm Odgovori
      
      stvar je u tome što čitav njihov projekt mora biti OS, da bi bio dio OS.
      ne možeš komercijalne komponente uvaljivati u OS, iako postoje izmike za nekomercijalne projekte, mislim da ovo to nije.
      što u prijevodu znaći, izvođač ako želi zadovoljiti uvijet OS morati će riješenje izraditi na OS ili će morati svaku liniju koda nakucati sami.
      što u čisto sumnjam jer će jedva pokriti dvije plaće za godinu dana.
      čisto naše nerazumjevanje nekih stranih termina poput Open Sourca.
      a događa se godinama. mislim da se je i tu i na netokracije pisalo o projektu koji se našao na sudu bio izveden pod GPL OS rijećem a design je bio pod closed source commercial licencu.
      i svi se svađaju oko toga ko je u pravu ili ne a ovi cijelo vrijeme krše najstrožu OS licencu a o tome niti govora.
      no postoji i jedna riječ koja to može sumirati, “Balkan Inc.”
- Emanuel Blagonić
  
  07. 01. 2014. u 1:33 pm Odgovori
  
  Ivane, puno će toga biti vidljivije kada sve bude gotovo, ali prilično sam siguran da sam u pravu da ovaj posao neće biti napravljen onoliko kvalitetno koliko to građani od njega očekuju. Volio bih vidjeti da je nešto drugačije od toga. Čak ću u tom slučaju i napisati da sam bio u krivu, jer kao što kažeš — čovjek uči dok je živ.
  
  Ono što me smeta u cijeloj priči (a što sam i pokušao objasniti u originalnom članku) je stalno spominjanje gov.uk kao uzora. Stanite malo, tamo radi 200 ljudi, imaju vjerojatno ljude koji se brinu za sadržaj pa tako imaju i svoj Content Style Guide https://www.gov.uk/design-principles/style-guide — je li to netko kod nas u Vladi napravio? Nije, a niti ne može jer je to posao za barem jednog čovjeka jer nevezano je li Hrvatska x puta manja od Velike Britanije, činjenica je da propisa imamo vjerojatno približno isto (ako ne i više) i to sve treba ljudima objasniti.
  
  Da, 50.000 kn je malo za dizajn. Kada se sve uzme u obzir. Nije to ništa bahato, niti smatram da bih ja to mogao napraviti bolje, ali prije nego što kreneš treba sjesti i pogledati širu sliku. Ako se radi nešto za SVE GRAĐANE Republike Hrvatske i želi im se olakšati korištenje servisa i/ili pronalaženje informacija, onda mi je važnije da su informacije dobro strukturirane nego da se sve lijepo vidi na IE6. Ako se s time ne slažeš, onda ne znam o čemu da uopće raspravljamo?
  
  Što se tiče cijene, ako ti daš cijenu od 100.000 kn za CMS ja neću sve moći napraviti za 30.000 kn, ali ako ja dam cijenu od 100.000 kn (a to bi na WordPressu bila prilično kompleksna stranica) onda će cca 30% te cijene ići na samu implementaciju, dok će ostalih 70% ići na dizajn, UX, IA, HTML/CSS, responsive, optimizaciju i sl.
  - Ivan Majstorović
    
    07. 01. 2014. u 1:39 pm Odgovori
    
    thx na odgovoru, i slažem se da nemože 5 ljudi producirati isto koliko i 200, ali nije stvar u tome što ja mislim nego što klijent želi – a u ovom slučaju ne želi ništa nerealno ili nešto što nije praksa u svijetu, no Struktura stranice – nije design, tj. kako ćeš sortirati sadržaj ne ulazi u područje designa nego wireframea i koncepta designa na temelju čega se radi design. Ali ovo što ti kažeš da je cijena omjerea programiranja 30% i designa 70% … po meni je jaaako nerealna.
    - Emanuel Blagonić
      
      07. 01. 2014. u 1:45 pm Odgovori
      
      Ivane, ovo što mi sada ovdje tipkamo to je samo jedan mali dio problema/rješenja. Sve što se ikada radi se radi ovisno o tome što naručitelj treba. U ovom slučaju je naručitelj Vlada RH (točnije, HAKOM) gdje kažu (parafraziram) “želimo u Hrvatskoj napraviti gov.uk”. Nije dovoljno doći i prekopirati gov.uk imho, već je potrebno malo istražiti materiju. Otići u UK i vidjeti kako oni rade isto nije dovoljno (mislim da su to u Vladi i napravili). Konzultacije sa stručnjacima — ne možeš se konzultirati na temelju krivih informacija, a ovdje ima jako puno problema. Super kada bi gov.hr bio najveći problem u komunikaciji Država>Građani koja nije dvosmjerna, a niti građani, nažalost, ne mogu pronaći informaciju koju traže. Možda će se barem taj segment popraviti s novim gov.hr, vidjeti ćemo.
      
      Omjer programiranja-dizajna, isto nešto što ti ne mogu ovako objasniti. To proizlazi iz našeg backgrounda (dizajneri) i toga što možemo i kako napraviti. Nekada je taj omjer bio više u korist programiranja, a sada ga smanjujemo jer zahvaljujući našem frameworku možemo brže izbaciti stranicu, pa se možemo više posvetiti dizajnu… Ako nekada budeš bio u prilici, slobodno me pozovi na kavu pa ti sve uživo objasnim…
  - Igor Pozgaj
    
    07. 01. 2014. u 6:28 pm Odgovori
    
    Spusti se na zemlju, 50 000 kn je za hrvatske prilike i konkurenciju koju tamo imas i vise nego dovoljno za customizirani postojeci site. Da prodajes *vlastiti* CMS, onda bih jos i razumio brojke od 100k-150k. Prica o “200 ljudi” koji rade na dizajnu jedne stranice je smijesna, od toga ih je 190 vjerojatno “mali od palube”.
    - Emanuel Blagonić
      
      07. 01. 2014. u 6:33 pm Odgovori
      
      Igore, mislim da ovdje ti ne znaš o čemu pričaš, žao mi je. Ispadaš smiješan s uspoređivanjem gov.uk gdje je po tebi 190 ljudi “mali od palube”.
      
      50.000 kn, je puno “samo za dizajn”, ali tu ne govorimo samo o dizajnu, a to većina ljudi ne shvaća.
    - Emanuel Blagonić
      
      07. 01. 2014. u 6:34 pm Odgovori
      
      I pročitaj originalni članak, tu ne govorimo o “customiziranju postojećeg sajta”…
- Emanuel Blagonić
  
  07. 01. 2014. u 1:35 pm Odgovori
  
  I da, mislim da WordPress ne bi bio dobro rješenje za gov.hr jer mu tako nešto nije niti namjena.
- Josip Maslać
  
  08. 01. 2014. u 10:17 am Odgovori
  
  Osvrnuo bi se na ovaj dio:
  “Nadalje nije mi jasno kako ljudi koji rade na tuđem kodu mogu naplačivati više svoje znanje od ljudi koji rade isključivo na svojem proizvodu (u slučaju globaldesigna 10+ godina vjerojatno). ”
  
  Na ovo se može odgovoriti na više načina, a jedan od njih je taj da tuđi kod tj. rješenje koje će klijent dobiti može jednostavno biti bolje/kvalitetnije. Pa zašto onda i ne bi koštalo više?
  Način na kojeg se do tog rješenja došlo, manjom ili većom prilagodbom open source rješenja ili vlastitim razvojem ne bi trebao biti bitan faktor.
  
  Velika prednost koju široko prihvaćeni open source projekti u ovakvim situacijama imaju u startu je ta da je znatno “lakše” promijeniti izvođača radova u određenom trenutku. S obzirom da je klijent država po meni bi to trebao biti jedan od prioriteta prilikom odabira ponuda. Očito je da “država” ne razmišljao o tome (kao i o dosta drugih stvari) i mislim da je to jedna od poanta koju je Emanuel htio istaknuti.
  
  Ne smatram da je open source nužnost i uvijek najadekvatnije rješenje, no s obzirom na način funkcioniranja države i dobivanja poslova “forsiranje” open source-a (gdje god je to primjenjivo) bi bio relativno “lak” način kojim bi se stvari, bar malim dijelom mogle pokrenuti na bolje. Iz dosadašnje prakse za to očito nema interesa.
mr.D

07. 01. 2014. u 5:20 pm Odgovori

Draga moja Vlado da mi je barem na jedan vikend vas mentalni sklop da se i ja mogu malo odmoriti. Ali stvarno, samo jedan vikend da napunim baterije 🙂

1. Ovih 2 i nesto posto sa IE 5 su vjerojatno iz nekog vaseg resora u najvecem postotku.

2. Lakse je ocito stavljati nebulozne zahtjeve za IE arheologijom nego tih 2% educirati da ipak naprave update ili predu na Chrome ili FF

3. Sto je sa onim laprdanjem u planu 21 o otvorenom kodu gdje god se moze implementirati?
Edi

08. 01. 2014. u 2:04 pm Odgovori

Ajme cirkusa… Portal je prejeftin. U prvih 2-5 godina na njemu nece bit nista korisno. A kad se “informatizacija” vlade nastavi, i stvori nekakve korisne funkcionalnosti, onda ce ionako bilo kakvo trenutno rjesenje postat obsolete, i zahtijevat ce novi dizajn za implementaciju svih novih elemenata.
Konkretno, meni ko poreznom obvezniku je bitnije da je taj portal jeftin i dostupan, nego da se provede istrazivanje nad 68 testnih skupina da odluce oce li mi treci izbornik bit livo ili desno. Ne moram u tom portalu uzivat; trebam dobit informaciju.
A ovi genijalci koji bi na vladinim stranicama odgajali ljude da koriste one browsere koji njima odgovaraju ne znan ni kako bi komentira.
- Emanuel Blagonić
  
  08. 01. 2014. u 2:23 pm Odgovori
  
  Edi, ako kažeš da u prvih 2-5 godina na njemu neće biti ništa korisno, zar onda nije pogrešno da tvrdiš da je tebi kao poreznom obvezniku važno da je portal jeftin!?
  
  Ono što je problem u cijeloj priči, a o čemu ne vidim baš komentara je da je natječaj pogrešan. Nije uzeo u obzir probleme niti moguća rješenja. Išlo se samo da se ide (a prvi plan je bio da se gov.hr napravi do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, na sreću od toga se odustalo). Kada govorimo o takvom jednom centralnom webu, mislim da 200.000 kn nije puno za nešto gdje bi svi mi trebali pronaći informacije koje nas zanimaju. Recimo, što treba pisati na računu kojeg izdaje d.o.o., a što na onome kojeg izdaje obrt. Ili, na primjer, da li se na naplatu karticama iz inozemstva ili Paypal gleda kao na “plaćanje gotovinom”? Na takve stvari ne znam hoće li biti moguće naći odgovor na novim stranicama, nadam se da odgovorni čitaju pa će tako nešto i implementirati.
  
  Ja se također ne slažem da treba ljude odgajati koje će browsere koristiti, ali isto tako mislim da za čitanje PR članaka ili nalaženje informacije ne treba tražiti podršku za sve browsere, a za puno važnije stvari kao za slanje nekakvih formulara u poreznu, tražiti isključivo IE/Windows.
  
  Ne vidim kako bi ova rasprava mogla postati konstruktivna, šteta.
- Josip Maslać
  
  08. 01. 2014. u 4:17 pm Odgovori
  
  @Edi
  Teško je napraviti portal (traženog kalibra) da je ujedno i jeftin i dostupan. Pod dostupnošću ne mislim na browsere već na mogućnost lakog pronalaženja informacija na stranicama. Uzimajući u obzir količinu informacija koju bi portal trebao sadržavati to mi ne zvuči da je baš lako za postići.
  
  Karikirano zapravo je iznimno bitno da li je meni lijevo ili desno, ako će to značiti hoćemo li ja/moja mama/baka na portalu uspjeti ili ne u nekom razumnom roku pronaći ono što nas zanima. U protivnom mogu se sve informacije staviti u jednu .txt datoteku pa nek ljudi skidaju – i po pitanju cijene i dostupnosti nenadmašna kombinacija. 🙂
akcija reakcija

08. 01. 2014. u 5:41 pm Odgovori

ok… i koje je to opensource rjesenje koje bi moglo pogurati ovaj portal? wp to definitivno nije.
ako su iz globaldizajna rekli da ce staviti gotovi proizvod pod opensource licencu ne vidim u cemu je problem? da li je to pametna poslovna odluka je iskljucivo stvar globaldizajn ne nekoga drugog, jer netko drugi nije sposoban to ocjeniti.
stvarno ne vidim oko cega se ‘raspravlja’… netko tko se nije javio na natjecaj jer ga nije u stanju napravitim barem ne u nekom realnom roku, proizva nekog drugog zbog toga sto taj drugi je. Ono… ako se njima to isplati napravit za 1000,00kn u cemu je problem? jel se to tice nekog treceg? ne… pa onda cemu drama ?
zakon je to kako se komentiraju i sigurnosni propusti i nefunkcionalnost a sve sto postoji od projekta je par screenshotova!? Mislim da je za neke komentatore Vidoviti Milan amater.
envy is a bitch 😉
- Emanuel Blagonić
  
  08. 01. 2014. u 6:14 pm Odgovori
  
  Glupo mi je odgovarati na nepotpisane komentare, ali vidim da nema druge… Pa da opet ponovim kao papiga po n-ti put za one koji nisu u stanju pročitati članak ili komentare.
  
  1) eZ, Drupal bi vjerojatno bez problema pogurali takav portal. Jesam li negdje rekao da je WordPress idealno rješenje? Nisam i ne tvrdim to, dapače. Za koncept kakav ima gov.uk bolje je raditi rješenje iz nule i zatim ga staviti na github (a to su u UK već napravili, ipak su nešto pametniji od nas).
  
  2) niti ja ne vidim problem ako će Globaldizajn zaista to staviti kao open source, u što sumnjam. Biti će tu jako puno sitno pisanog teksta gdje će biti navedeno što se smije, a što ne. Moj komentar je i dalje na mjestu, mislim da nije mudra poslovna odluka da se vlastiti CMS daje kao open source bilo kome, pa niti državi. Obzirom da su u Globaldizajnu prilično pametni, ne vjerujem da se neće zaštiti.
  
  3) Raspravlja se oko činjenice (a) da je natječaj loše napisan, da se to što sam spomenuo u prvom članku ovdje nije objasnilo već se samo nejasno odgovorilo; (b) da je velika šteta ako nakon ovog natječaja država ne dobije rješenje koje može trajati duže od mandata jedne Vlade i (c) ako je to zaista nešto što neće trajati duže, da je 200.000 kn bacanje novaca.
  
  4) Jesam li rekao da se nismo javili na natječaj jer ga nismo u stanju napraviti? Gdje sam to rekao? Prije nego što pišeš glupe nepotpisane komentare, barem se udostoji pročitati sve što je rečeno pa komentiraj. Dakle, nismo se javili jer nismo smatrali ovaj natječaj zanimljivim. Čim se natječaj postavio na način da je tražena tehnologija XHTML, a podržani browseri IE6, jednostavno nam nije zanimljivo raditi na tome. Oni koji me znaju, znaju da mi nije problem raditi i besplatno ako u to vjerujem, a u ovo jednostavno ne vjerujem (a to ne znači niti da bih radio besplatno). Ovo govorim u svoje ime, a ne u ime svoje firme. Možda se kolege sa mnom ne slažu.
  
  5) realni rok? Što je realni rok? Je li realni rok 01. 07. 2013. za kada je bilo rečeno da “žele gotov web”? Naravno da nije. Pa čak niti sada Globaldizajn mislim da nije ovo napravio u roku, jer je rok bio (čini mi se, morao bih provjeriti točno) 3 ili 4 mjeseca, Ugovor je zaključen po ljeti, a sada je 01/2014. Mislim da nije problem u roku, i to što se kasni ne vidim kao problem ako će to biti kvalitetno napravljeno. No to ćemo tek vidjeti.
  
  6) Nije problem u tome da li se njima isplati ili ne. Ja sam siguran da ja mogu nešto napraviti povoljnije i isplativije od Osobe B. Ali problem je u tome što je to ipak, po mojem mišljenju, premali novac ako se želi sve napraviti kako spada, dakle kako su napravili u Velikoj Britaniji na koju se toliko volimo pozivati.
  
  7) Drama? Nema drame. Ja ne vidim dramu. Ovo se zove rasprava, najčešće je to argumentirana rasprava dok ne uleti netko tko ne barata svim informacijama ili ne poznaje dovoljno tematiku.
  
  8) Ja se ne sjećam da sam komentirao sigurnosne propuste?
  
  9) U originalnom članku sam napisao sve na temelju onoga što znam i onoga što sam vidio. Na temelju 3 screenshota mogu zaključiti da je sličnost gov.hr i gov.uk u tim elementima prevelika da bi bila slučajna. Gdje je tu točno neistina? Sigurnosni propusti, o tome nije bilo riječi koliko se sjećam.
  
  10) Envy is a bitch, sigurno, ali obzirom da imam dovoljno posla i bez da se javljam na natječaje, ne bih to nazvao zavišću. Ali *ebiga, kada pokušavaš ukazati na problem, kada postavljaš pitanja, shvaćam da to ljudima smeta…
akcija reakcija

08. 01. 2014. u 8:59 pm Odgovori

1) totalno je nebitno ako je open source rjesenje da li je to drupal ili nesto trece, to sto je kod toga bitno je da narucitelj ne bude vezan uz jednu firmu, sto se bilo kojim open source rjesenjem i postize, ako su ljudi rekli da ce dati za open source, onda dok ne naprave suprotno mislim da nema smisla govoriti kako to nece biti tako
2)to je njihova poslovna odluka, ne necija druga, i ne bi bili bi prvi ni zadnji da naprave ‘losu’ poslovnu odluku
3) ako je problem u natjecaju, zasto se onda ova pitanja i rasprave nisu postavljale tada kada se na to moglo utjecati, a ne sada kada je natjecaj zavrsen? jednostavno, sada nema nikakog smisla oko toga da se ukazuje na to da je on bio lose sastavljen, zar ne?
4) kao sto si rekao, nije problem u lovi, nego u izazovu… posto niste radili neki posao takog obujma i takog sadrzaja, ne bi li to bio veci izazov raditi nego recimo udrugu gradova, projekt koji nece sacekati ni da ova vlada ode da se prestane koristiti. Sorry, ali takvi argumenti su mi u najmanju ruku smijesni… kao radis nesto sto ti predstavlja izazov, i kad imas priliku raditi nesto sto dotad nisi mogao, sto po samom obujmu, sto po tehnologijama s kojima se prije nisi susretao, to kao ne predstavlja izazov?! yeah right
5) realan rok je firmi sa 2-3 zaposlena puno veci, da ne kazem exponencijalno veci od firme koja inhouse ima i UX/UI experte i koji imaju 20 ljudi koji mogu raditi na tom projektu. To sto firmi sa svojim mogucnostima predstavlja realan rok, najvjerojatnije nije realan rok za narucitelja. sasvim je normalno da firma koja ima 10x vise zaposlenih moze napraviti to u dosta manjem roku, zar ne? i zasto bi onda netko cekao da 2-3 covjeka to naprave u 10x vecem vremenu?
6) to je nerealan iznos za tebe, jer cijenis svoje vrijeme xy necega, opet nekome drugome je 10x manji iznos sasvim realan. ako su ispunjeni svi uvjeti natjecaja ne vidim zasto bi to bilo sporno?
7) argumentirana rasprava? na osnovu 5-10 screenshotova? kao sto kazem… vidoviti milan je amater ako ti iz toga mozes izvuci sto ce tamo sve biti i nacin na koji ce tamo nesto funkcionirati, bez da se vidi b od backenda i slicno… jednostavno, bez da se vidi konacni proizvod, bespredmetno je raspravljati o tome, jer neznas sto i kako ce biti napravljeno. kao sto sam govoris, to je work in progress… dakle, osim toga sto nemas konkretnu 1 stranicu koja bi se mogla onda strucno preispitati, sve je jos u izradi, tako da krajnji proizvod moze varirati znatno od toga sto je tamo prikazano u tih par sekundi, zar ne?
8) nisi ti komentirao, ali na tebe nisam ni mislio pritom, ali isto je tako besmisleno komentirati sigurnosne propuste kao i eventualni sadrzaj i funkcionalnost ako isti nisi ni vidio?
9) nije li jedan od uvjeta natjecaja bilo da vizualno projekt lici gov.uk? dakle, to nije slucajno, nego je uvjet natjecaja
10) sve ok, ali ako je natjecaj problem, ne bi li imalo vise smisla, odnosno ne li imalo smisla onda mijenjati natjecaj, a ne pricekati da ga dobije netko drugi i maltane zavrsi da bi se ukazivalo na probleme u njemu? koja je svrha sada pricati o tome? da li ce se ponistiti? napraviti drugi?

sorry, mozda ja krivom tumacim tvoje komentare i komentari drugih ljudi, ali mislim da je krajnje besmisleno komentirati stvari za koje nitko ne zna da li ovake, onake ili nesto trece. jer ne znas kako ce to na kraju biti. Ako je natjecaj krivo napisan, onda je trebalo urgirati dok se moglo, koji je smisao sada u bilo kakvom kukanju i argumentiranom raspravljanju kada se vise isti ne moze izmjeniti? zasto nitko nije postavljao ta pitanja tada, na vrijeme?
ukratko…
1) ljudi prigovaraju da je problem u tome sto se nece koristiti open source rjesenje. gd je rekao da ce konacni proizvod objaviti pod open sourceom, dakle to nije problem
2) ljudi prigovaraju i kritiziraju site koji nije napravljen, i sve sto su svi vidili je par sekundi screenshotova par odabranih stranica, kojeg smisla to ima? kako ti iz screenshota mozes vidjeti da se neki podaci parsaju preko REST appa koji je napravljen da izdrzi promet od par miliona korisnika ili par tisuca korisnika? kako mogu vidjeti da nesto radi ili ne radi, ako imas samo screenshot?
3) ljudi prigovaraju zbog toga sto site ‘lici’ na gov.uk, sto je bio jedan od uvjeta natjecaja? pa sto bi trebali onda, ako je narucilac to naveo kao jedan od uvjeta? ne napraviti tako?
- Emanuel Blagonić
  
  08. 01. 2014. u 11:19 pm Odgovori
  
  1) vidjeti ćemo
  
  2) ako netko godinama radi s državom i pritom postiže veću cijenu, sumnjam da bi donio toliko lošu poslovnu odluku, ali to je samo imho
  
  3) da, problem je u natječaju. Sve je krenulo nakon jednog sastanka gdje smo bili prisutni, nakon toga smo 21. 12. 2012. poslali naše komentare na pitanja koja su oni imali s našim prijedlozima kako poboljšati natječaj i što treba uvrstiti ili ne. Sada, da se razumijemo, ja nemam negativno mišljenje o osobama koje tamo rade, to je sve samo posao i komunikacija je bila “ok”. No, imam problem s time da se pristalo napraviti nešto polovično, ne dovoljno dobro. Dakle, mi smo poslali prijedloge, nisu prihvaćeni, natječaj je izašao kakav je izašao. Na kraju, osjećam se kao magarac, ali tko mi je kriv 🙂
  
  4) da, nismo radili takav veliki posao. Da, to bi bio izazov, ali isto tako znam što je trenutno izvan mojih mogućnosti. S druge strane, da su postavljeni normalni rokovi, da su se više uključili ljudi iz struke, možda se sve moglo drugačije napraviti. Ovako, to mi nije izazov. Raditi XHTML i IE6 podršku, 2013.? Ne, nije :). Evo što mi je izazov: biti među prvima koji su prešli na HTML5, što smo nudili našim klijentima po defaultu već barem 2 godine. Prebaciti sve naše klijente na RWD, što po defaultu nudimo u *osnovnoj cijeni*, da to mi je izazov. Ima još izazova, i Udruga gradova koju spominješ je bio izazov. I sada kada gledam statistiku prijavljenih korisnika, drago mi je da smo na tome radili. Puno bolje potrošeno vrijeme nego ovo. NHF, imho naravno.
  
  5) Ne znam dovoljno o Globaldizajnu pa neću suditi ovako, ali kada gledam webove koje su radili, recimo http://www.posta.hr je prije godinu dana bila napravljena u tablicama!? Nekako mi se čini da im UX nije na prvom mjestu :/ Ispravi me ako griješim, daj mi primjer dobrih webova?
  
  6) pa to sam i govorio. Za mene, za način na koji ja radim, da, to je nerealan iznos. Mislim, glupo je u Hrvatskoj reći da je 50.000 ili 200.000 kuna malo kada svaki dan gledamo ljude koji kopaju po smeću tražeći plastičnu ambalažu. Ali isto tako, dugo se bavim već ovime, svašta sam vidio i volio bih da se na web dizajn počne gledati s dužnom pažnjom. Dobra web stranica s dobro osmišljenom informacijskom arhitekturom, može više pomoći građanima nego nešto što je plaćeno 200.000 kn. Ali možda griješim, vidjeti ćemo da li će se moći naći odgovori na pitanja koja ljude zanimaju, a koja sada nisi mogao nigdje pronaći. Ako to uspiju, i to je već nešto.
  
  7) funkcionalno — teško da mogu izvući i to sam objasnio u članku. Ta 3 screenshota su napravljena da se vidi vizualna sličnost. Ne mogu sada 100% tvrditi da nije traženo da web izgleda kao gov.uk (jer mi se iskreno, i neda sada gledati tekst natječaja) ali mogu tvrditi da je suludo uz sve naše dizajnere raditi kopiju nečega što je netko drugi napravio da riješi svoje probleme, jer time pretpostavljamo da su naši problemi jednaki njihovima.
  
  8) sigurnost — neću komentirati. Sadržaj, pa da, nisam vidio i jedva čekam to vidjeti. Da vidim jesam li bio u pravu ili ne. Poučen iskustvom (kao recimo mojauprava.hr na koju je potrošeno 15 milijuna i još (čini mi se) 1.2 milijuna godišnje na održavanje, bez da smo dobili funkcionalan web koji bi netko koristio), skeptičan sam oko toga da ćemo na gov.hr pronaći išta više informacija osim klasičnih PR članaka o tome gdje je koji ministar bio i što je danas radio. Jednostavno, previše se amaterski sve postavilo da bi moglo biti dugoročno održivo. Opet, imho
  
  9) komentirao gore
  
  10) kao što rekoh, mi smo svoje komentare poslali nekoliko dana nakon “konzultacija”, ne znam da li je nešto od toga uopće uzeto u obzir. Ne možeš reći da nismo ništa napravili, možda smo mogli više, ali i mi imamo svoje poslove i ne možemo se 24 sata na dan boriti s državom (niti ne vidim smisao u tome).
  
  Nije besmisleno komentirati, zašto bi bilo? Možda će netko pročitati ovaj komentar pa će naći načina da meni začepi usta što će rezultirati boljim webom. Ja ću biti sretan ako to bude slučaj.
  
  —
  1) u to sumnjam, ali vidjeti ćemo
  2) kvalitetu temeljim na ranijim radovima GD, kada sve bude gotovo ne sumnjam da će to biti secirano do u detalje, dignuti će se opet neka prašina i 2 tjedna poslije sve će biti zaboravljeno. Pretpostavljam inače da misliš na REST API? Kako nisam programer, to ne bih komentirato
  3) gore sam dao odgovor. Kopiranje nikada nije rješenje jer kopiranjem ne rješavaš svoj problem kojeg možda imaš, već kopiraš rješenje tuđeg problema.
  
  —
  Mislim da je ovaj komentar puno konstruktivniji od prvog, drago mi je.
  - akcija reakcija
    
    09. 01. 2014. u 12:10 am Odgovori
    
    neznam, samo mi je glupo da se sada, a ne kada se natjecaj mogao izmjeniti govori o tome, i kritizira nesto sto nitko od nas nije vidio, a na taj dio je islo najvise komentara. Jednostavno, dok site ne bude zavrsen, nitko ne moze sa sigurnoscu(ili cak napraviti educated guess) reci da li je nesto dobro ili lose. Ako site odradi posao za koji je namjenjen, po meni to je sasvim ok i ‘dovoljno’, a to se nemoze viditi iz 2-3 screenshota, zar ne?
    
    drugi ‘najveci problem’ je bio u tome sto se nece koristiti opensource rjesenje, sto se pokazalo da nije tako, jer su iz gd-a rekli da ce konacno rjesenje biti opensource, i dok se ne desi suprotno, ne vidim zasto bi netko mislio suprotno?
    
    osobno, nemam neko ‘visoko’ misljenje o radovima gd-a, ali opet, netko moze napraviti 100 losih ili manje dobrih siteova pa opet napraviti 101. da bude cutting edge. To sto je netko napravio slice u tablicama a ne koristeci html5 je prosjecnom korisniku totalno nebitno dok god site radi kako i ono sto se od njega ocekuje. To je mozda bitno meni, tebi i nekome iz struke, ali prosjecnom korisniku koji ce taj site koristiti to nije bitno. Svakako se taj dio ne moze vidjeti iz nekog screenshota, tako da je neprimjereno komentirati to i uzimati za gotovo. Iz samog natjecaja koji uvjetuje xhtml se da naslutiti da ce takav i kod na kraju biti, ali to nije stvar onoga tko izradjuje to rjesenje, vec onoga koji ga je takvim uvjetovao.
    
    a, ostale stvari, poput ‘slicnosti’ s gov.uk su bili uvjetovani natjecajem. Jasno da tu nije nitko trosio vrijeme da bi dosao do toga zasto je na gov.uk nesto napravljeno tako kako je, i razmislio o tome da li se isto moze primjeniti i na gov.hr, ili bi mozda neko drugo rjesenje bolje pasalo za nase potrebe, ali opet to je stvar natjecaja, i trebalo se mjenjati kada se moglo i kada je imalo smisla. Sada godinu i pol nakon toga to jednostavno nema smisla, jer nece rezultirati s nicim. Svakako mislim da u hr postoji dovoljan broj strucnih ljudi koji su mogli napraviti bolju i funkcionalniju verziju od kopije bilo kojeg sitea, ali opet, to povlaci sa sobom druge stvari, poput organizacije svih tih ljudi, njihove kolaboracije i ostalog sto dolazi s tim, sto bi drasticno povecalo cijenu izrade. Ne kazem da je to dio koji se treba preskociti, cak ni koji se moze/smije preskociti, ali tako je kako je.
    
    mislim, svima je jasno da drzava svoje novce trosi na nacin kao pijani milijarder, sto je i prije bio slucaj kada su se za razne stranice opcinski i gradskih vijeca koje su imale defaultne joomla postavke i pripadajucu ikonicu trosili od parsto tisuca kuna do par miliona kuna. I s te strane, ovdje mi je drago vidjeti da je barem taj dio sada ‘ok’, sto ne znaci da taj web nemoze ‘realno’ kostati i par puta vise, ali vidio sam previse losih webova koji su debelo preplaceni da bi na osnovu cijene ocekivao bolji uradak, i kazem, s te strane mi je drago sto je doslo do ove ‘ustede’, ako ona to stvarno i bude naravno.
    
    ali, komentirati i ici toliko daleko s nekim ‘analizama’ a da nitko nije actually vidio to sto komentira mi je smijesno. Nema nikakih argumenata ni za ni protiv. Problem je svakako u natjecaju koji je uvjetovao xthml umjesto da se savjetovao s strukom, problem je ‘kopiranje’ tudjeg dizajna i funkcionalnosti umjesto izrade optimalnog rjesenja, problem je mozda prekratak rok za kvalitetnu izradu i implementaciju rjesenja, ali sto se sada godinu i pol nakon toga moze izmjeniti?
    
    ali nije problem u tome sto vecina ovdje pise, i bez ikakih ‘dokaza’ i materije komentira kako nesto ne valja i kako je u qurtzu sto rjesenje nece biti open source (again, sve sto je navedeno govori suprotno, i dok se suprotno ne desi, nema nitko razloga misliti drugacije).
    
    jednostavno, problem je BIO u natjecaju, od tad je proslo poprilicno vremena i sada se nemoze na to utjecati, samim time ne vidim nikaki razlog da se o njemu toliko razglaba, jer se on nece promijeniti.
    
    dosta (da ne kazem vecina) firmi u hr nije u stanju napraviti site koji moze izdrzati promet od par tisuca ljudi u istom trenu, a smatraju se strucnim da iz par screenshotova govore o funkcionalnosti necega, sto u svom obujmu i tehnologiji nisu nikada napravili, mislim da je to smijesno i ne mislim pritom na tebe, ali sam vidio komentare ljudi koji dan danas rade kod u tablicama, koriste gif gradiente i slicno, a za ovaj site (opet, na osnovu par screenshotova) kazu da je los.
    
    i jos samo da se osvrnem na to da ce netko citati ove komentare i na osnovu njih u buducnosti napraviti bolji web… c’mon… da ti radis u drz. upravi i kad ti zavrsi posao, sigurno bi isao okolo po siteovima i trazio ideje kako unaprijediti poslovanje i rad drz. institucija? Cak i da netko od ljudi koji volontiraju za 1600,00kn i procita to sve, i da sastavi neku dokumentaciju, zasto mislis da bi ga itko poslusao? Ako kazes, da ste imali sastanak, na kojemu su bili ljudi iz struke, koje su pozvali iskljucivo iz tog razloga da se konacni natjecaj, a samim time i web, napravi sto bolje, nakon tog sastanka poslali svoje prijedloge i sugestije, koji jasno nisu usvojeni, ne vidim zasto bi onda netko slusao nekoga kako trabunja o necemu sto, u osnovi, nije njegov posao? Ovo je apsurdistan, znamo svi kako ovdje stvari funkcioniraju, nisam cuo niti za jedan slucaj da je bilo tko imao ideju kako unaprijediti bilo sto, a da ga je netko saslusao, a kamoli poslusao. Ali, we can sure hope so 🙂
    - Emanuel Blagonić
      
      09. 01. 2014. u 9:54 am Odgovori
      
      Zaključio bih ovu raspravu konstatacijom da se sve moglo promijeniti prije izlaska natječaja, da je bilo volje. Ali nije. I to nije trebalo biti s naše strane, nego sa strane onoga tko raspisuje natječaj.
goran

08. 01. 2014. u 9:45 pm Odgovori

Izgleda je “Cro Gov” OS licenca na vidiku?
Nadam se da je će sve licence u projektu biti u skladu.
Jer kao što smo vidjeli do sada na domaćem tržište čak i oni najveći igrači uz svitu odvjetnika su spremi isporučiti GPL proizvod sa komercijalnim licencama.
No za naš mentilitet i poimanje prava i prvne države ništa novo:)
mizantrop

09. 01. 2014. u 1:29 pm Odgovori

Zanimljivo da je kod nas većina toga u banani, ali su nam zato cijene programiranja i dizajna svjetske