USKOK otkrio manipulaciju Facebook stranicom Uživo iz slučajne države

Istraga USKOK-a otkrila kako je manipulirano Facebook stranicom Uživo iz slučajne države

2015. godine pisali smo o spornim metodama u sklopu digitalno-marketinške kampanje uoči parlamentarnih izbora, gdje su se preuzimale velike Facebook stranice, preimenovale i promijenile svrhu, odnosno postale oruđe u političkoj kampanji. Tri godine kasnije, stigli su i dokazi da je iza jednog povećeg preuzimanja stajao digitalni tim HDZ-a, i to zahvaljujući istrazi USKOK-a.

Ne događa se često da pažnju digitalno-marketinške industrije privuku aktivnosti USKOK-a, ali upravo je to slučaj ovih dana uslijed istrage zbog porezne utaje tima koji je stajao iza digitalnih aktivnosti HDZ-a tijekom predizborne kampanje prije predsjedničkih izbora 2014., gdje je pobjedu odnijela Kolinda Grabar Kitarović, te parlamentarnih izbora 2015. godine, u kojoj je pobjednik bio HDZ.

Naime, kako donosi Jutarnji list, ovih je dana napravljen pravi preokret u istrazi oko porezne utaje koja je pokrenuta još prošle godine. Iako je prvi osumnjičeni za “izvlačenje” novca iz budžeta za digitalnu promociju HDZ-a bio Danijel Artenjak, vlasnik tvrtke Napredni modeli te agencije Deegeetal, USKOK je protiv njega obustavio istragu te je usmjerio prema četiri nove osobe. To su Sanda Mamić, Matej Zadro, Kristijan Gržetić te Matko Pecotić, relativno zvučna imena u svijetu digitalnog marketinga, komunikacije, hardvera, pa i gaminga.

No, iako je riječ o istrazi zbog utaje poreza, jer se, prema napisima Jutarnjeg lista i prema trenutno dostupnim informacijama u sklopu istrage, angažirala tvrtka Bossman tim za usluge podrške korisnicima (u praksi, administraciju komentara na društvenim mrežama), ali se prema trenutnim dokazima i iskazima čini kako je ta usluga bila fiktivna, svakako je zanimljiv i novi moment – činjenica da je sada dokazano kako je tim koji je HDZ angažirao imao aktivnu oglasnu kampanju na Facebook stranici Uživo iz slučajne države.

Ranije poznatoj kao Uživo iz zagrebačkih tramvaja.

Zvuči vam poznato?

Upravo smo o tome pisali prije tri godine kada su nešto labavija pravila oko preimenovanja Facebook stranica omogućila da se lakše počnu koristiti za svrhe drugačije od njene prvotne namjene.

Što će reći, postali ste fan stranice i očekivali memove te prvoloptaški humor, a postali ste oruđe u predizbornoj kampanji, što je mnoge fanove razljutilo te su opravdano počeli postavljati pitanja kako je i zašto do toga moglo doći.

Fanovi su tada burno reagirali na promjenu imena i tematike sporne Facebook stranice.

“Drugarice, Mia, u čemu je problem”, pitali su me anonimni komentatori nakon objavljenog teksta o spomenutom slučaju, valjda pokušavajući aludirati na moju apsolutno nebitnu političku opredijeljenost, što je tipičan pokušaj diskreditacije iznesenih argumenata i podataka.

Dok su jedni tvrdili da problema nema (ha, božemoj, malo su nas prevarili, htjeli smo slike iz tramvaja, dobili propagandu, ali odlajkaš stranicu i problema više nema), drugi su postavili tezu da iza svega zapravo ne stoji najveći politički suparnik, u ovom slučaju HDZ. Možda je netko iz neopredijeljene većine to učinio, netko iz mase?

Svakom marketingašu koji je na temelju viđenog mogao otprilike procijeniti budžet potreban za preuzimanje veće Facebook stranice, kreiranje sadržaja i oglasnu kampanju bilo je jasno o čemu se radi, jer za takvu kampanju ima smisla da je provodi samo najjači politički suparnik, a ne neki nasumični nezadovoljni politički neopredijeljen građanin, ali bez dokaza moglo se baratati samo indicijama.

Tri godine kasnije, imamo i dokaze, zahvaljujući istrazi USKOK-a, doduše, zbog porezne utaje, a ne zlorabljenja nečijeg lajka. Kako piše Jutarnji list, za sponzoriranje postova sa spomenute stranice tijekom listopada 2015. godine tvrtka Napredni modeli potrošila je 6268 eura, ali nije se stalo samo na sponzoriranju sadržaja samo s te stranice – tu je i “A JBG desilo se”, na čije se postove u istom periodu potrošilo 3729 eura.

Zašto nam je ovo uopće bitno?

Iako je porezna utaja, dakako, daleko veći problem od manipulacije Facebook stranicama, ipak ovakve slučajeve ne treba zanemariti. I to iz nekoliko razloga:

  1. Nečiji lajk označava povjerenje osobe da će s jedne strane zaprimati sadržaj koji očekuje (u ovom slučaju duhovite i zanimljive trenutke iz javnog prijevoza), a ujedno i doprinosi imidžu te osobe prema prijateljima, prema javnosti (ono si što lajkaš). Zlouporabom ili manipulacijom tih lajkova zadire se u privatnost, i to bez pristanka samih korisnika, posebice jer mnogi fanovi neće ni primijetiti da se nešto promijenilo u onome što su označili da im se sviđa i time će nehotice odašiljati krivu poruku.
  2. Nastavno na problem korištenja nečijih podataka, preimenovanje, promjena vlasnika Facebook stranice, kao i njene namjene, moglo bi se izjednačiti s trgovanjem mailing listama i drugim osobnim podatcima, što je veliki no-no, posebice otkako je GDPR-a.
  3. Digitalno područje sve je važnije u političkim utakmicama te konačno možemo reći da utječe na ishod izbora. Kao dokaz da su i stranke to prepoznale, Jutarnji list iznosi i financijske podatke koji pokazuju kako su se 2014. i 2015. velika sredstva uložila u digitalne kanale tijekom predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Tako je, prema izvještajima koje je HDZ podnio Državnom izbornom povjerenstvu, za predsjedničku kampanju Kolinde Grabar Kitarović troškovi kampanje na društvenim mrežama prešli su milijun kuna, dok se za parlamentarne izbore na društvene mreže potrošilo 1,7 milijuna kuna. Imalo je to i smisla jer je, kako je USKOK-u tijekom davanja iskaza komentirajući predsjedničku kampanju naveo Matej Zadro, a prenosi Jutarnji list: “Prvi put nakon dugo vremena dogodilo se da je predsjednički kandidat HDZ-a bio popularniji u dobnoj grupaciji od 18 do 35 godina od drugih predsjedničkih kandidata.”

Predsjednički izbori 2014. i parlamentarni 2015. napravili su svojevrsnu prekretnicu u digitalnom političkom marketingu u Hrvatskoj. Uložena su značajna sredstva u digitalne kanale, a, baš kao i u samim izborima, utrka na digitalnom polju bila je tijesna, dok su društvene mreže postale su i dobar odraz rezultata izbora koji su uslijedili

Dakako, treba spomenuti da nije samo digitalni tim HDZ-a koristio sporne metode kako bi utjecao na rezultate izbora, ali jedini je za koji trenutno postoje detaljniji dokazi o tome kako su i kamo odlazila sredstva za promociju na društvenim mrežama.

2015. informacije o tome da je određena stranica promijenila ime, kao i koje oglase ima aktivne nije postojala, stoga će se buduće političke kampanje morati prilagoditi informiranijim korisnicima društvenih mreža.

Kad usporedimo situaciju u Hrvatskoj s, u ovoj temi, neizbježnim predsjedničkim izborima u SAD-u, vidimo da digitalni teren te more podataka koje on nudi postaje presudan u političkoj utakmici. Akteri se ne libe zasukati rukave, rudariti, iskoristiti maksimum onoga što digitalizacija i društvene mreže nude, a o tome što će se događati prije idućih izbora, bilo kod nas, bilo u SAD-u, u ovom je trenutku teško i nagađati.

No, barem je jedno jasno.

Facebook će, kao društvena mreža koja još uvijek ima najveći doseg i utjecaj, morati, nakon sve glasnijih kritika zbog utjecaja Rusije na američke predsjedničke izbore, prelakog širenja dezinformacija, skandala s Cambridge Analyticom, GDPR-a i mnogih drugih faktora, poduzeti drastičnije mjere ako želi zadržati svoje mjesto na vrhu društvenih mreža, kao i relevantnost u informiranju javnosti, jer do tada postaje prelak alat, ne više za promociju, nego za manipulaciju. A korisnici su zbog ovakvih slučajeva toga sve više svjesni, sve manje to cijene i pronalaze alternative, stoga ne čudi rast drugih društvenih mreža poput Instagrama te sve veća popularnost usluga za privatno dopisivanje.

Možda upravo tamo možemo očekivati da će se voditi neka buduća politička bitka, jer, kako je Hladno pivo opjevalo davno prije pojave društvenih mreža, politika će nas u životu uvijek pratiti u stopu, a na društvenim mrežama možda i u – palac.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća marketinška agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?

Startupi i poslovanje

Infobip u 2021. planira osigurati još 500 milijuna dolara investicije

Hrvatski jednorog Infobip u 2021. planira nastaviti s akvizicijama i brzim rastom, a za to planiraju prikupiti još oko 500 milijuna dolara investicija.

Tehnologija

Voditeljica Vladinog tima otkriva kako je izgledao redizajn e-Građana na koji se čeka od 2014.

Redizajn e-Građana dogodio se zapravo posve slučajno, a isprva ga nisu htjeli koristiti ni sami Vladini službenici, ispričala nam je voditeljica projekta Ivana Vukov.

Intervju

Kad ulažete u vještine zaposlenika dobit se “prelijeva” i na ostatak tvrtke

Pandemijska 2020. nas je prisilila na velike promjene, ali kako se na njih pripremaju velike tvrtke i sustavi koji istovremeno moraju brinuti o mnogo više stvari nego jedan startup?

Startupi i poslovanje

Hrvatski Robotiq.ai potvrdio 900 tisuća eura vrijednu investiciju za svoje “softverske robote”

U zadnje vrijeme slušamo sve više uspješnih priča o RPA tvrtkama iliti tvrtkama koje se bave automatizacijom procesa, a jedna od najnovijih stiže od domaćeg startupa Robotiq.ai koji je privukao nedavno nemalu inozemnu investiciju.

Intervju

HAVC i Neuralab redizajnirali Filming in Croatia – portal za promoviranje Hrvatske kao “film friendly” destinacije

Nakon što su vidjeli scene Game of Thronesa i Mamma Mije, filmaši koji žele snimati u Hrvatskoj sada sve informacije mogu naći na modernoj stranici Hrvatskog audiovizualnog centra - Filming in Croatia.