Zašto bi Ured za dobrodošlicu mogao privući hrvatskog Billa Gatesa, kad bi htio?

Zašto bi Ured za dobrodošlicu mogao privući hrvatskog Billa Gatesa, kad bi htio?

Dobro da dan-dva nisam gledao vijesti na putu pa sam propustio osnivanje prijeko potrebnog hrvatskog Ureda za dobrodošlicu, koji će omogućiti hrvatskoj tehnološkoj industriji da se poveže s mnogobrojnom dijasporom koja je već godinama prisutna u Silicijskoj dolini, kako u vodstvu tako i investitorskim krugovima. Nadajmo se.

techwelcome

Dobro da dan-dva nisam gledao vijesti na putu pa sam propustio osnivanje prijeko potrebnog hrvatskog Ureda za dobrodošlicu, koji će omogućiti hrvatskoj tehnološkoj industriji da se poveže s mnogobrojnom dijasporom koja je već godinama prisutna u Silicijskoj dolini, kako u vodstvu tako i investitorskim krugovima.  Nadajmo se.

Apsurdnost dodatnog povećanja državnog aparata već su kritizirali brojni hrvatski mediji, a laički bi vam moglo pasti na pamet da se radi o potezu kojem se Vlada želi umiliti dijaspori koja generalno nije nikad bila naklonjena lijevoj opciji.

S druge strane, nitko, pa ni Vlada, nije objasnio potencijalne praktične prednosti Ureda za dobrodošlicu, stoga zašto ne bismo budućem voditelju Ureda bacili bubu u uho u korist hrvatske tehnološke industrije?

Vanjska (tehnološko-poslovna) politika

U nedostatku prave državne vanjske politike koja bi podržala IT sektor, udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera s pravom je pokrenula program CISEx ambasadora. Radi se o Hrvatima koji žive i rade u inozemstvu, a mogu biti od itekakve koristi hrvatskim izvoznicima softvera u njihovom uspjehu na stranim tržištima koja ipak treba donekle poznavati. Ne možete baš sve guglati.

Ma koji hrvatski investitori, Ivane?!

Ne šalim se, ali ni ne govorim o lokalnim fondovima koji većinom ne znaju što bi s tehnološkim tvrtkama. Iznenadili bi se koliko zaista ima Hrvata te osoba hrvatskog podrijetla, koji ga cijene, u Silicijskoj dolini ili pak Londonu! Desetak – barem. Šalu na stranu, zaista ih ima i najčešće ih je teško otkriti, jer ne naglašavaju toliko svoju prisutnost. Među prave netokrate po tehnološkom znanju i iskustvo, ali i korijenima u Hrvatskoj spadaju i jedan od ključnih ljudi američkog Jawbonea te primjerice partner u britanskom fondu koji je investirao u popularni Shazam. Hrvat radi i na temeljenoj sigurnosti Appleovog softvera… A nismo ih krenuli ni tražiti.

Digitalna, a ne analogna dijaspora

Drugi Europljani odavno koriste korijene kako bi vodeće tehnologe doveli na svoje obale. Među njima svakako prednjači Irska, čija mreža Amerikanaca irskog podrijetla podržana od strane Enterprise Irelanda čini najjači mehanizam dovođenja upravo tehnoloških poslova u Dublinu. Dublinski Websummit nastao je na način da je osnivač Paddy Cosgrave uspio nagovoriti Jacka Dorseyja, Twitterovog osnivača irskog podrijetla, da posjeti svoju djedovinu. Elon Musk, suosnivač Paypala i Tesla Motors, prošle je godine upravo kako bi posjetio Irsku došao na Websummit. Irska mu se, naime, sviđa iz djetinjstva. Ne prodajemo li se kao The Mediteranian as it once was?

Bugari, Poljaci i Rumunji već godinama eksplaoitiraju svoje veze sa stranim tržištima. Makar se očekivalo da će upravo Bugari i Rumunji navaliti u London nakon što su im smanjena ograničenja putovanja, nije došlo do navale koju su Britanci ismijali kao očajničku političku propagandu tamošnje desnice.

Naši istočni susjedi su umjesto toga povukli dijasporske “veze” kako bi već godinama sve više američkih i britanskih tvrtki otvaralo razvojne centre u Bukureštu i Sofiji. Ne govorimo samo o gigantima poput Intela, već i startupima poput Visualyja, s čijim sam voditeljem rumunjskog ureda vodio panel na How to Web konferneciji krajem prošle godine.

Rumunji. Bugari. Česi. Irci. Hrvati. Srbi… Posvuda nas ima i prednost povezivanja sa skrivenom tehnološkom dijasporom bismo trebali koristiti. Iako odljev mozgova u vidu seljenja tvrtki u druge zemlje, prvenstveno SAD, rastužuje Linića koji im ne može naplatiti porez, radi se o prirodnom postupku koji je dobar za daljnji razvoj tehnološke scene.

Neka nova iskustva

Koliko god se lokalno mogli razviti talenti i projekti, upravo iz inozemstva dolazi znanje ključno za stvaranje sljedeće generacije uspješnih tehnoloških tvrtki. Naši geekovi učili su od Amera gledajući ih na internetu, a vidljivo je koliko primjerice hrvatske i regionalne tvrtke rastu zahvaljujući iskustvu na stranim tržištima. Pod dijasporom koju bi Ured trebao saslušati tu računam i novopridošlice poput Shoutemovog Marohnića. Neki, poput WhoAPIjevog Duškića i Budimilića ostaju u Hrvatskoj, ali mnogi primjerice inženjeri sele u Google, Facebook itd.

I bolje. Ukoliko se u nekom trenutku vrate, barem privremeno, kako bi svoje znanje i iskustva podijelili s onima koji se trude nešto pokrenuti u Hrvatskoj. Nemojmo zaboraviti da praksa pokazuje kako rijetki mladi poduzetnici i projekti uspiju “od prve”. Dapače, temelje se na znanju dobivenom kroz rad na drugim projektima. Dave McClure, osnivač 500 Startups i jedan od u Hrvatskoj vjerojatno jedan od najpoznatijih tehnoloških investitora u SAD-u, svoje znanje i iskustvo temelji na radu u Paypalu. A Paypalovci poput Muska pak na tvrtkama u kojima su radili prije svog prvog uspjeha. Ne trebamo stoga žaliti za onima koji odlaze vani naći bolju budućnost za sebe i svoje obitelji, već naći način kako njihovo znanje i iskustvo iskoristiti da se sljedeća generacija ne bi morala odlučiti na taj korak.

Velkam in kroejša (Preuzeto s ABjourney.com)
Velkam in kroejša (Preuzeto s ABjourney.com)

Naravno, sve navedeno dolazi u obzir kad bi znali da će Vlada te novi voditelj postaviti temelj Ureda kao kvalitetnog ekonomskog, a ne samo političkog alata kojim se smještaju pred biračima u dijaspori. Nefokusiranost jednog takvog malog ureda neće se moći usredotočiti na primjerice uspješnu američku tehnološku industriju. Čak je i irski premijer u razgovoru s Muskom na Websummit pokušao mu “prodati” ideju da dio Tesline proizvodnje preseli u Irsku, prijedlog koji se prvenstveno temelji na dobivanju lokalnih političkih bodova što se nadajmo na kraju Ured za dobrodošlicu neće isključivo završiti.

No, u nedostatku dokaza više očekujem od CISExovih ambasadora koji su i prije svog doprinosa hrvatskog informatičkoj politici povećavali državni izvoz. Ukoliko država ima protokole i počasnu gardu za dobrodošlicu stranih državnih službenika, zašto i tehnološka zajednica kao novogodišnju rezoluciju ne bi razvila protokole kojim će razviti samu sebe temeljem bogatog resursa već dostupnog u inozemstvu?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.