"Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj"

“Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj”

U praktično svim segmentima poslovanja ICT tvrtki ima prostora za poboljšanje kad su dječja prava u pitanju, a većina domaćih tvrtki tek treba krenuti tim putem. Donosimo vam nekoliko praktičnih alata i savjeta od samog UNICEF-a.

Treba li se poslovni sektor baviti djecom i kakvu ulogu u tome može (i treba) igrati ICT sektor? Odgovore na ta i druga pitanja ponudila je dvosatna radionica “Dječja prava i ICT sektor”, nedavno održana online u organizaciji Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Stav je te međunarodne organizacije kako tvrtke koje žele društveno odgovorno poslovati ne mogu zanemariti utjecaj koji imaju na dječja prava pri razvoju proizvoda i usluga, ponašanju prema zaposlenicima roditeljima, odnosu prema okolišu i nizu drugih aspekata.

ICT sektor je, moglo se čuti tijekom radionice, obično napredniji u usporedbi s drugim industrijskim sektorima kad je odnos prema zaposlenicima u pitanju. No, ima se što poboljšati u drugim segmentima, ponajprije kad je riječ o zaštiti privatnosti i sigurnosti djece, ali i neprimjerenim marketinškim praksama.

Razni rizici vrebaju online

Naime, prema podacima iz istraživanja „HR Kids Online“ iz 2020. godine svako treće dijete (riječ je o uzrastu između devet i 17 godina) u Hrvatskoj komuniciralo je online s nepoznatim osobama, dok se 14 posto njih srelo uživo s osobom koju su upoznali na internetu. Više od dvije trećine djece je surfajući naletjelo na fotografije seksualnog sadržaja, a da im to nije bila namjera. S druge strane, više od petine posjećivalo je web stranice sa sadržajima o samoubojstvu i načinima fizičkog ozljeđivanja.

Svako četvrto dijete u dobi od 9 do 14 godina te svako treće dijete u dobi od 15 do 17 godina je u potpunosti ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu.

Tijekom radionice citirani su i rezultati dvije godine starog istraživanja na nacionalnoj razini „Online iskustva i mentalno zdravlje mladih“, prema kojima je nešto manje od pola adolescenata primilo seksualno eksplicitne sadržaje preko društvenih mreža, dok je 42,3 posto njih razmjenjivalo s drugima seksualno izazovne poruke, fotografije ili video zapise. Osim toga, zabrinjavajuće je i što svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina u potpunosti ili uglavnom ne zna promijeniti postavke privatnosti, npr. na društvenim mrežama.

Slično je i u inozemstvu. Rezultati nedavno objavljenog istraživanja pokazali su kako je 25 posto djece stare od devet do 17 godina u Sjedinjenim Državama imalo seksualno eksplicitne interakcije sa starijima od sebe, a 23 posto s nekim za koga su vjerovali kako je maloljetan. Djeca su, ispostavilo se također, daleko sklonija korištenju alata za blokiranje i prijavu nego prijavi incidenta roditeljima ili skrbnicima, iako ih osobe koje blokiraju razmjerno brzo ponovno pronađu.

Niz praktičnih alata

UNICEF je razvio više praktičnih alata s detaljnim smjernicama za razvoj relevantnih korporativnih politika koje se bave dječjim pravima, provedbu procjene utjecaja, integriranje odgovarajućih programa i sustava te praćenje i izvještavanje o dječjim pravima. Više o tome rekla nam je Lidija Gamulin, voditeljica Odjela za partnerstva u UNICEF-u.

Konkretno, za ICT sektor razvili smo i različite alate namijenjene zaštiti djece online (Child Online Safety Assessment – COSA), specifičan alat MO-CRIA za mobilne operatere, kao i niz publikacija i radova koji nastoje detaljnije istražiti odnos između dječjih prava, poslovanja i interneta.

Cilj tih smjernica je sustavno uključiti dječja prava u praksu tvrtki kroz dubinsku analizu poslovanja. Takva analiza obično uključuje pet koraka:

  1. integriranje dječjih prava u poslovne politike i procese upravljanja,
  2. procjenu stvarnih i potencijalnih rizika,
  3. razvijanje korektivnih akcijskih planova na temelju nalaza analize,
  4. praćenje odgovora i procjenu korektivnih mjera
  5. interna i eksterna komunikacija.

Kao najučinkovitiji – ali i najopsežniji – korak Lidija ističe sveobuhvatan proces procjene utjecaja kompanije na dječja prava (Child Rights Impact assessment, CRIA). Ovaj alat je osmišljen kako bi tvrtke usmjerio u procjenjivanju politika i procesa u vezi s njihovom odgovornošću za poštivanje dječjih prava i njihovom zalaganju za podršku dječjim pravima. Treba ga se koristiti kao dio tekućih procjena utjecaja na ljudska prava, u skladu s vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima, ističe Lidija. Kriteriji koje nudi mogu se koristiti za pregled kritičnih područja potencijalnog ili stvarnog utjecaja na dječja prava.

Kako možete pomoći?

Kao jedna od najbrže rastućih industrija, ICT ima značajnu ulogu i moć zaštititi djecu od potencijalnih rizika, kao i poboljšati njihove živote kroz načine na koje razvijaju i plasiraju svoje proizvode ili usluge ili utječu na gospodarski i društveni razvoj.

Konkretno, istaknula je Lidija, ICT sektor može puno doprinijeti:

  • integriranjem dječjih prava u poslovne politike i procese upravljanja,
  • u odabir i procjenu dobavljača,
  • održavanjem obiteljskog radnog okruženja te
  • zaštitom privatnosti i podataka djece na internetu kroz korištenje biometrijskih podataka.

Doprinos može biti realiziran i inovacijama poput kreiranja rješenja za šifriranje i automatizaciju podataka, za upotrebu automatski generiranih korisničkih imena i avatara kao slika profila, za gamifikaciju obrazovanja, ali i produkcijom digitalnog sadržaja za nastavnike, potporom širem pristupu učenja na daljinu, korištenjem big data za društvene inovacije i tome slično.

U proteklih godinu dana više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je povređujuću ili neprimjerenu poruku.

Tijekom radionice poseban je naglasak stavljen na smanjivanje rodnog jaza uvođenjem odgovarajućih stipendija za djevojčice i djevojke kako bi ih se potaklo na obrazovanje i karijere u STEM zanimanjima.

Također, prostora ima i za zagovaranje u vidu podizanja svijesti o digitalnom nasilju i sigurnoj upotrebi interneta te unaprjeđenju digitalne pismenosti djece i mladih.

“Poželjno bi bilo financiranje kroz strateške donacije u digitalne učionice za STEM fakultete, angažiranja zaposlenih u edukaciju djece, roditelja i učitelja o internetskoj sigurnosti i odgovornoj upotrebi tehnologije kao i u angažiranju kupaca kroz cause-related marketing…”, nabrojila je Lidija.

Niska razina svijesti o utjecaju na djecu

Istraživanje o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava u Hrvatskoj koje je UNICEF proveo 2019. godine pokazuje kako ima još dosta prostora za rast i napredak. Naime, jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja jest da je Hrvatskoj i dalje relativno niska svijest kompanija o potencijalnom utjecaju poslovnoga sektora na dječja prava i živote djece općenito.

Samo 6% ispitanika smatra da poslovanje poduzeća u kojem rade ima velik utjecaj na dječja prava, dok njih 48% smatra da njihova poduzeća u određenoj mjeri utječu na dječja prava, a gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj.

U odnosu na istraživanje iz 2018. godine, razina medijske pismenosti u svim dobnim skupinama raste, što pokazuje vrijednost kontinuiranog ulaganja u medijsku pismenost.

Kako bi to promijenili, u UNICEF-u provode sustavne aktivnosti jačanja kapaciteta hrvatskih kompanija. Tako je kroz CSR Akademiju, njihov nacionalni edukativni program, dosad prošlo više od 100 domaćih tvrtki. Također sustavno provode niz sektorskih radionica, a i partneri iz poslovnog sektora podržava dječja prava kroz različite modalitete suradnje.

Svjesni smo se radi o dugotrajnom procesu i da će najveće kompanije prve napraviti iskorak prema prihvaćanju procesa fokusiranih na dječja prava. Situacija se pozitivno razvija tijekom posljednjih pet godina otkako intenzivno promoviramo segment rada s poslovnim sektorom fokusiran na njihove poslovne prakse. Smatramo da smo na dobrom putu.

U UNICEF-ovoj brošuri “Primjeri poslovnih praksi odgovornih prema djeci” kao pozitivni primjeri istaknute su, između ostalog, tvrtke A1 Hrvatska, IN2, Odašiljači i veze, Poslovna inteligencija i Telemach Hrvatska.

Proces koji treba biti kontinuiran

Kroz proces CRIA za sada je prošlo nekoliko tvrtki u Hrvatskoj iz različitih sektora.

Taj proces, koji traži angažman svih poslovnih jedinica, treba biti kontinuiran, ali i poslužiti kao temelj za izvještavanje o održivosti, odnosno društveno odgovornim aktivnostima tvrtke i njihovim učincima.

Imali smo i različite kompanije koje su u sklopu projekta mapiranja dobrih praksi osvijestile dobre prakse koje provode, a koje imaju pozitivan utjecaj na djecu, poput pozitivnih family friendly politika, odnosa prema zajednici i okolišu, proizvoda i usluga.

Pritom su se kompanije upoznale s Načelima o dječjim pravima i poslovanju te zasigurno osvijestile i neke prilike za poboljšanja unutar kompanije, zaključila je Lidija.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".

Društvene mreže

Book Tok ili kako je Tik Tok knjige učinio ponovno modernima

Kako se dogodilo da je upravo Tik Tok, društvena mreža kratkih i dinamičnih videa, za koju smo mislili da će potpuno uništiti fokus i pažnju djeci i mladima, učinila upravo suprotno, potaknula ih da - čitaju!

Startupi i poslovanje

Od design-driven do data-driven tvrtke, kako je Score Alarm postao Superology

Superology će uskoro napuniti 10 godina, no njihov rebrending odvio se ne samo ususret toj velikoj obljetnici već kao posljedica rasta tvrtke koja je doktorirala razvoj digitalnog proizvoda u svom području.