Zašto UBIKourt, tijelo za rješavanje sporova u sferi blockchaina i novih tehnologija, još “nema posla”?

Prije nešto više od godinu dana Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) pokrenula je UBIKourt, tijelo za rješavanje sporova unutar blockchain svijeta. Cilj je bio stvoriti stabilan i povjerljiv okvir za rješavanje sporova unutar blockchain i kriptovalutne zajednice.

Ideja o pokretanju arbitražnog sudišta nastala je tijekom konzultacija oko strukture ulaganja u trgovačko društvo gdje, primjerice, dva vlasnika društva (ujedno i dva direktora koji samostalno zastupaju društvo) povećavaju temeljni kapital društva unosom kriptovalute. Kako je Netokraciji pojasnio Ivan Sumić, odvjetnik i predsjednik UBIK-ovog sudišta UBIKourt:

Uzmimo za primjer da su partneri tražili pravni okvir za raspolaganje unesenim kriptovalutama. Došli smo do toga da su partneri otvorili tzv. multisignature digitalni novčanik, gdje su za raspolaganje potrebna dva od tri potpisa da bi se donijela neka odluka.

U slučajevima kada partneri nisu suglasni oko raspolaganja, ili je jedan od partnera nedostupan, trećim ključem raspolaže odvjetnik koji ima obvezu postupanja po nalogu arbitražnog suda.

No, osim sporova koji se odnose na kriptoimovinu i pametne ugovore, arbitraža bi pokrivala i standardne sporove koji nisu vezani uz blockchain te umjetnu inteligenciju, a bavila bi se i davanjem pravnih mišljenja, između ostalog.

Zašto arbitraža?

Sumić očekuje kako će u praksi najveći broj sporova biti vezan uz (ne)ispunjavanje neke ugovorne obveze, najčešće isplate.

Konkretno, vrlo su mogući sporovi između naručitelja i developera softvera, gdje bi arbitražno sudište odlučivalo je li developer ispunio svoju obvezu tj. razvio i isporučio softver ugovorenih karakteristika te postoji li obveza naručitelja platiti developeru.

To su sporovi kakvi bi bili očekivani i na trgovačkim sudovima. No, za razliku od tih sudova, UBIKourt bi mogao odlučivati i u vrlo specifičnim predmetima između entiteta koji postoje isključivo na blockchainu (DAO) u odnosu na obveze sadržane unutar pametnih ugovora na blockchainu.

Takve sporove nije uopće moguće voditi pred tradicionalnim sudovima, niti ovršiti presude jer ne postoji ustanova koja bi na blockchainu prisilno provela presudu.

Blockchain tehnologija omogućuje sklapanje arbitražnog ugovora u obliku pametnog ugovora (smart contract), koji bi u slučaju spora zaključao sporna sredstva na novčaniku s više potpisa (multisignature walletu) i kojim bi raspolagalo arbitražno vijeće nakon provođenja arbitražnog postupka.

Također, arbitražno sudište može odlučivati o postojanju ili nepostojanju neke činjenice koja utječe na ispunjenje pametnog ugovora.

Malo ih je upoznato o ovakvom rješavanju sporova

Iako je sjedište UBIKourta u Zagrebu, ideja je bila sve sporove razrješavati online, nakon prijave putem UBIK-ove web stranice i prihvaćanja arbitraže, pred jednim li vijećem od tri arbitra.

U tom smo razdoblju radili na arbitražnim pravilima, ustrojstvu sudišta i okupljanju kvalitetnih početnih arbitara. Zadovoljni smo svime navedenim. Sad je sudište potpuno funkcionalno i spremno zaprimati zahtjeve za arbitre i postupke.

Zahtjeva za rješavanjem sporova, doduše, dosad nije bilo. Sumić vjeruje kako je potrebno raditi unutar kriptozajednice na širenju svijesti o takvom načinu rješavanja sporova, kako bi ga se unosilo u ugovore putem arbitražnih klauzula.

Poznato nam je da već ima ugovora s arbitražnim klauzulama UBIKourta.

Pošto je sektor blockchaina još mlad, ni pred tradicionalnim sudovima nema puno sporova koji se odnose na njega. No, Sumić je uvjeren kako je tek pitanje vremena prije no se takvi sporovi počnu pojavljivati u većem broju – pogotovo s obzirom na to da ni sudovi, niti sudski vještaci nemaju, prema njegovom mišljenju, dovoljno tehničkog znanja za zadovoljavajuće odlučivanje u tom području.

Sumić stoga smatra kako je opravdano unaprijed osigurati okvir za rješavanje sporova. Tim više što UBIKourt neće biti specijaliziran samo za blockchain, već općenito za sporove s IT elementom (umjetna inteligencija, telekomunikacije, startupi i slično).

Arbitraža ima zadnju riječ

Sam postupak arbitraže počinje zahtjevom arbitražnom sudu. Kad sudište zaprimi zahtjev, dostavlja se suprotnoj strani na odgovor.

Nakon formiranja arbitražnog vijeća, pred vijećem se (online) održi onoliko ročišta koliko vijeće smatra potrebnim za saslušanje svjedoka i tehničkih stručnjaka te raspravu o svim dokazima koje su strane u sporu predložile.

Nakon rasprava, vijeće donosi pisanu odluku. Ako strane ne postupe po odluci, moguće je pokrenuti ovrhu na temelju odluke protiv strane koja je izgubila.

Arbitraža je specifična po tome što – i to je njena glavna prednost – ne predviđa žalbu, jer je njena odluka odmah konačna.

Takav način rješavanja sporova uobičajen je u brojnim drugim granama gospodarstva, naročito onima u kojima je prisutno poslovanje na međunarodnoj razini, poput brodogradnje ili brodarstva, pa i sporta.

Najčešće se radi o različitim sporovima oko izvršenja neke ugovorne obveze ili isplate. Može se raditi o uobičajenim pravnim pitanjima pokrivenim zakonima, ali često uključuju složena tehnička pitanja ili običaje specifične za te grane.

Pravnici s iskustvom u IT sektoru

UBIKourt je, prema Sumićevim riječima, spreman zaprimiti i učinkovito riješiti bilo koji spor vezan za tzv. cutting edge i bleeding edge tehnologije.

Trenutni arbitri su pravnici s iskustvom u IT sektoru i s dovoljno tehničkog znanja za raspravljati o tehničkim pitanjima. Listu ćemo popuniti i arbitrima kojima je primarno obrazovanje i iskustvo tehničko, a ne pravno.

Osim Sumića, na popisu arbitara objavljenom na UBIK-ovoj web stranici trenutno su Karla Krmpotić, Željka Motika, Dora Stazić, Vlado Hrdalo, Vedran Kologranić, Ivan Krnić, Luka Porobija i Filip Šaravanja.

U narednih godinu dana u UBIKourtu planiraju intenzivno raditi na promociji sudišta i arbitraže kao načina rješavanja sporova te sudjelovati na domaćim i međunarodnim događajima, kao i proširiti popis arbitara, kako u Hrvatskoj, tako i međunarodno.