Tidal u Hrvatskoj: isplati li se prosječnom slušatelju ili samo audiofilima?

Tidal stigao u Hrvatsku – audiofili jedva dočekali, ali isplati li vam se ako ste prosječan slušatelj?

Prošle godine su nam u Hrvatsku stigli Spotify i Apple Music, a od prije već imamo Deezer i YouTube Music... eto sada i Tidala. Što još jedan glazbeni servis može ponuditi novoga uz ovakvu konkurenciju?

Ako nam je 2020. donijela nešto dobro i pozitivno, to je svakako više dobrih servisa za slušanje glazbe putem interneta. Prošle smo godine pisali o tome kako su u Hrvatskoj konačno postali dostupni Spotify i Apple Music, a prije nekoliko dana došao nam je i Tidal.

Što je sad Tidal, i treba li vas uopće biti briga?

Tidal je glazbeni servis koji je nastao 2014. u Norveškoj, a vjerojatno vam je poznat kao “servis koji je napravio Jay-Z”. Ipak, ta informacija nije točna, Jay-Z, Beyonce, Daft Punk i još neki izvođači 2015. su samo predstavljeni kao suvlasnici servisa. Daleko od toga da oni nisu imali ništa s njima, ali ovaj servis nisu osnovale svjetske glazbene zvijezde.

Ova platforma se zapravo diči s nekim drugim – vrijednostima. Tidal se od samog početka reklamira kao servis za audiofile – kod njih ćete ići ako vas zanima najbolja moguća kvaliteta zvuka, i za to ste spremni platiti.

Najprije ono što vas najviše zanima: pošto? 

Iako je u svojim počecima bio malo skuplji od konkurencije, Tidal je cijenom danas u Hrvatskoj otprilike sličan ostalim servisima i zapravo nije ništa značajno skuplji ili jeftiniji.

Kao i Spotify, Tidal će vas za mjesec dana premium usluge izaći oko 5 eura. To je isto kao Spotify, a čitav jedan euro manje nego Deezer. Doduše, to je skoro duplo jeftinije nego Apple Music (ali on vam daje šest mjeseci probnog roka).

Ima li barem više pjesama?

Pa, ne. Zapravo, dok Deezer ima oko 71 ili 72 milijuna pjesama, Spotify i Tidal ih imaju oko 70, a Apple Music ima oko 50 milijuna. 2 ili čak 20 milijuna pjesma razlike se čini puno, ali realno niti na jednoj od ovih platformi nećete ostati zakinuti za veliku većinu strane glazbe, ovisno, naravno, o tome što slušate. Ako vas zanima domaće i regionalno, Deezer je tu apsolutni pobjednik.

Pjesme u “master” kvaliteti označene su zlatnim slovima.

Po čemu je onda Tidal poseban?

Ovo je malo teže pojasniti. Svi streaming servisi za glazbu imaju nekoliko razina kvalitete zvuka. Recimo, YouTube koji većina ljudi u Hrvatskoj sluša svakodnevno (ne YouTube Music), reproducira zvuk na oko 160 Kbps (kilobita po sekundi). Što je ovaj broj veći, to je kvaliteta snimke bolja, ali i veličina datoteke. Spotify i Deezer daju vam oko 320 Kbps, što je najbolji omjer veličine i kvalitete. Ovo je ono što biste “trebali” slušati kako biste čuli pjesme kako je i zamišljeno, a da pritom ne potrošite previše podatkovnog prometa.

E, sad. Većina ljudi s time će se zadovoljiti. No, ako želite još bolju kvalitetu, Deezer (i uskoro Spotify) nude Hi-Fi plan koji obećava takozvani lossless zvuk, odnosno – ništa se u pjesmi nije komprimiralo kako bi se smanjila njezina veličina. Ovdje se često radi o oko 1100 Kbps, a ovakve pjesme često budu u FLAC formatu i veličine su oko 40 MB po komadu. Tidal takvu kvalitetu nudi u svom Hi-Fi planu koji košta 10 eura.

Ali odlaze i korak dalje.

Tidal je kroz suradnje s diskografskim kućama i izvođačima na svoju platformu stavio izvorne snimke s potvrdom koje su apsolutno najkvalitetnije snimke koje možete poslušati. Tidal kaže kako se radi o oko 9000 Kbps kvalitete i da su to originalne master snimke iz studija. Svaku od njih potvrđuje sam autor, što znači da ih nema previše, ali one koje jesu na Tidalu su pjesme izvorne kvalitete i veličine. Ovo je još manja niša nego gore spomenuti Hi-Fi, a izbor nije previše velik.

Korak iznad ovog vam nudi servis Qobuz, koji nije dostupan kod nas, a važno je reći i da je Master kvaliteta lossy, a Hi-Fi kvaliteta lossless. 

Tidal zapravo veoma podsjeća na Spotify, što uopće nije loše.

Ne isplati se ako niste posvećeni glazbi

Naravno, Tidal se nada da će njihov servis koristiti audiofili i oni koji to žele biti – logično je kako biste željeli uložiti u što je moguće bolju kvalitetu zvuka ako vam je to hobi, a činjenica da to možete dobiti od streaming servisa je stvarno dobra stvar.

Za 10 eura dobijete mnogo toga i iskreno mislim da se Tidal itekako isplati ako imate opremu za njega. Ove “jače” snimke, pak, zaista ne možete u potpunosti iskusiti na mobitelu ili laptopu stoga vam treba neka malo jača i skuplja oprema – što si mnoštvo ljudi ne želi ili ne može priuštiti.

Spotify vs Tidal!

Tijekom pisanja ovog teksta slušao sam razne žanrove na Tidalu i odmah uspoređivao pjesme sa Spotifyem. Isti album (The Wall od Pink Floyda) zvuči super i na Spotifyu i na Tidalu, iako je na Tidalu u ovoj najboljoj verziji. Kada pustim pjesmu Hey You i slušam ju prvo na Tidalu, a onda dalje – osjetim najprije da je master glasniji i možda nijansu čišći.

Nisam nikakav ekspert i možda se jednostavno radi o placebu, ali imam studijske slušalice i audio sučelje preko kojeg mi ide zvuk u računalo, stoga mogu reći da imam bolje uvjete za Hi-Fi nego prosječan korisnik koji sluša preko mobitela. I zaista je kvaliteta na Tidalu dobra, samo što nije toliko bolja od “obične” MP3 datoteke “običnog” servisa da bi prosječna osoba bila imalo impresionirana.

Za razliku od Spotifya, Tidal nema podcaste, ali ima spotove – ako je to nešto što vas zanima tu ste u plusu. Osim toga, ugodno sam se iznenadio gotovo svime; od sustava preporuka i listi preslušavanja, kvalitete zvuka i ponude. Sve je zaista dobro odrađeno, ali nedovoljno dobro da odustanem od Spotifya. Barem za sada.

Ipak, ako imate slušalice i neku vrstu dobrog setupa za slušanje – preporučujem vam da probate Tidal, barem prvih mjesec dana besplatnog probnog roka (koji radi i za Hi-Fi verziju) i barem da provjerite možete li razaznati razlike koje bi vam bile bitne.

Za kraj vam preporučujem ovaj test zvuka koji možete proći kako biste shvatili koliko su male razlike između FLAC Hi-Fi zvuka i “obične” MP3 datoteke. Iznenadit ćete se. 🙂

24.3.2021. Unesene izmjene za Qobuz i Tidal Master. 🙂

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ludofil

    Ludofil

    24. 03. 2021. u 10:52 am Odgovori

    Mali ispravak: YouTube (video) koristi max 160kbit bitrate za kompresiju zvuka. MQA u Tidalu i “ne ide jače od ovoga”, ide jace, barem sto se tice kvalitete – MQA je lossy zapis, znaci sa gubitkom kvalitete, iako je high res (48khz/24bit i vise). MQA sadrzi “autentifikaciju” da nitko nije modificirao zapis iz studija, sto je samo drugi opis copyrighta. Bolju kvalitetu u straming servisima nudi Qobuz, koji daje punih 192/24 na odredjenim albumima, bez kompresije.

  2. Igor L.

    Igor L.

    28. 03. 2021. u 1:30 pm Odgovori

    Iznimno bitnu stvar za Tidal niste spomenuli a to je WASAPI driver (i opcija “exclusive mode”). Većini ljudi ovo nije bitno ali za audiofile sa dobrim hifi sustavima je itekako važno, i to je ono što diže Tidal za klasu iznad svih ostalih streamera (MQA na stranu za sad).

    Reprodukcija zvuka pod Windowsima prolazi kroz Windows mixer (WMD) koji degradira kvalitetu zvuka, zbog čega su i smišljeni ASIO i WASAPI driveri koji zaobilaze WMD i omogućuju direktnu komunikaciju aplikacije sa DAC-om, bez uplitanja Windowsa.
    Ako uzmemo moderni USB DAC koji u praksi postiže oko -90dB ukupne distorzije i šuma (THD+N), preko WMD ta brojka padne na -70 pa čak i -60dB. (Na macOS je slična stvar).

    Tih 20dB THD+N je višestruko veće od razlike u reprodukciji 48, 96 ili 192khz da je sasvim normalno očekivati da nećemo čuti razliku ili “čujemo nešto čega nema” kada prebacimo sa 48 na 192khz. Sve ovo podrazumijeva da spajamo kvalitetan eksterni USB DAC i da je hifi sustav (pojačalo, zvučnici) na razini inače se razlike “izgube u prijevodu”. Naravno što je kvalitetniji sustav to ćemo ove razlike jasnije čuti.

    Evo linka na postavke u Tidalu koje treba odraditi da bi izvukli maksimum:
    https://inspiringheadphones.com/are-you-getting-the-best-out-of-tidal-hifi/

    I opis na tidalovim stranicama:
    https://support.tidal.com/hc/en-us/articles/360005773698-Optimizing-HiFi

    Ovo se odnosi na Tidal desktop (win i mac) aplikaciju, mobilna reprodukcija i eksterni streamer nemaju taj problem, dok reprodukcija iz browsera također ide preko WMD-a i tu nema WASAPI drivera.

  3. Mario Glavić

    Mario Glavić

    29. 03. 2021. u 11:15 pm Odgovori

    Super vijest. Na mom sustavu se to mora itekako čuti. Deezer i Spotify mi ne zadovoljavaju kriterije slušanja muzike. Za Tidal i Qobuz sam čuo samo najbolje. 10€ mjesečno za hi-fi? Super cijena. Ako daju cijelu godinu za 100€ ili dvije godine za 180€, onda bi to bilo još bolje.

  4. Elmi

    Elmi

    27. 04. 2021. u 9:56 pm Odgovori

    FLAC je loseless, ali je ujedno i komprimirani format, a iz teksta bi se moglo zaključiti da nije. Bit loseless kompresije je da kad se komprimirana pjesma raspakira, da bi se reproducirala, sadržaj datoteka s pjesmom je isti (i isto velik) kao prije kompresije.
    Ujedno treba upozoriti da u audiofilskoj varijanti Tidal koristi MQA kompresiju koja nije loseless, nego je lossy, gube se detalji. MQA je kontroverzni postupak, ne garantira da je muzika izvorna iako to tvrde, dokazano je oznaku izvornosti dobiju i neizvorni sadržaji. Osim toga, kad se mjeri muzika koja je obrađena sa MQA postupkom, vidi se da se u muzici nalaze dodana izobličenja i šum. Interesantno je da se nekima sviđa takav zvuk, ali nekima i ne, a kod Tidala se ne može isključiti MQA obrada odnosno dobiti izvorna pjesma.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".