Kad hrvatski ‘geekovi’ odu na njivu, vrtlare i ‘hakiraju’ jagode…

Kad hrvatski ‘geekovi’ odu na njivu, vrtlare i ‘hakiraju’ jagode…

Koliko god voljeli tehnologiju, kad napokon podignete pogled s računala, shvatite da postoji život i izvan toga. Posebno dolaskom toplijih i sunčanijih dana, kad nema ljepše stvari od vožnje bicikla uz povjetarac u kosi i miris svježe pokošene trave (pod uvjetom da niste alergični!). Ili vikenda u prirodi kad ćete zasukati rukave i nadoknaditi sve ono vrijeme koje ste propustili u teretani. Mora li suživot s prirodom biti odvojen od tehnologije? Pripadnici domaće tehnološke scene koji slobodno vrijeme provode okruženi zelenilom i vrtlareći, poput Vibora Cipana, Dražena Karačića Šoljića i Domagoja Ostovića, ne bi se složili s time.

vibor_livada_jpg

Tehnologija je odlična stvar, zar ne? Sve dok to ne prestane biti! Priznajte koliko vas ujutro prvo pogleda mejlove, a ni na spavanje ne odlazite bez da još jednom bacite pogled na zaslon računa ili mobitela? Da, obaveza je mnoštvo, rokovi su nemilosrdni, a možda ste se jednostavno navukli na navalu hormona koja prostruji tijelom kad ugledate još jednu notifikaciju. Prakticiranje takvog života na duge staze se ne preporučuje jer bi se moglo dogoditi da odlučite pobjeći na Velebit gdje nitko neće moći do vas bez par dana hoda.

Kako biste ipak izbjegli takav scenarij, rješenje je možda povremeni bijeg u prirodu i zelenilo, poneki vikend na selu gdje ćete vidjeti da prave rajčice nemaju okus po plastici i da najbolje prija hrana koju ste sami uzgojili.

S time se slažu i naši sugovornici Vibor Cipan, CEO UX Passiona, Dražen Karačić Šoljić iz tvrtke Inchoo te web dizajner Domagoj Ostović, osnivač dizajnerskog studija Lloyd’s. Oni su odlučili što češće bježati u prirodu, zaprljati i ruke, a ne samo tipkovnice, uzgojiti vlastite jagode i salatu, pobrinuti se za masline, urediti okućnicu. Napraviti nešto i za dušu i tijelo.

Vrtlarstvo kao tjelovježba i odmor

vibor_ribiz_jpg
Za Vibora su selo i priroda bili okoliš gdje se uvijek osjećao ugodno.

U tehnološkoj zajednici, Vibor je poznat po UX Passionu, no to nije jedina njegova strast. Druga su nasadi aronije, ribiza, ogrozda, marelica, jagoda i lješnjaka u Slavoniji u koje je uložio svoju ušteđevinu, a uzgaja ih prema ekološkim principima proizvodnje. Iako je rođen i živio u gradu, Vibor ističe kako su selo i priroda uvijek bili okoliš u kojem se osjećao ugodno.

“Bijeg” u prirodu je došao kao svojevrsna terapija i način da sačuvam dio sebe koji nije izravno vezan uz tehnologiju. Na kraju, što može zamijeniti iskustvo kada s biciklom ili psom prolaziš pored zemlje na kojoj si nešto posadio i gledaš kako to raste i razvija se?

Dodaje kako je gledajući poljoprivrednike i odnos države prema njima, ali i njihov odnos prema tržištu shvatio kako ovisnost o poticajima nije zdrav način proizvodnje hrane i vođenja poslovanja. A dodatan poticaj bilo je uvjeravanje lokalne sredine kako neće uspjeti. Tu je i Dražen Karačić Šoljić, iz osječke tvrtke Inchoo, koji u slobodno vrijeme – uzgaja rajčice te nije ništa neobično vidjeti ga na poslovnim konferencijama kako dijeli njihovo sjeme. Pokretač projekta Volim rajčice, odrastao je u kući s vrtom te je odmalena znao da želi svoj komadić “bašče”, kako bi rekli u Slavoniji, gdje bi sijao i sadio nešto po svom izboru.

U jednom trenutku sam želio šumu divljeg kestena kao neograničeni izvor municije za ulične obračune. 🙂 Odrasli nisu imali dovoljno razumijevanja, ali nešto je ipak izraslo i ti kesteni i danas negdje rastu. Zatim slijedi dosta godina pauze i život u betonskim krletkama bez balkona.

volim_rajcice_jpg

Gradski asfalt nije mogao zatrti ljubav prema prirodi te je u tridesetoj otkrio jedan potpuno novi svemir. A u njemu rajčice… Žute, zelene, ljubičaste, crne, tigraste… Misija? Sve ih isprobati.

I onda kreneš prvu godinu, pa ti se svidi, pa drugu i tako… Već nekoliko godina isprobavam, probirem, uživam u konzumiranju i dijelim sjeme. Vrtlarstvo kao vrhunski odmor uz tjelovježbu je dodatni bonus.

Istrijan Domagoj Ostović kaže kako tehnologija ponekad dosadi koliko je naporna, ali zato su maslinik i održavanje okućnice odmor za dušu.

Notifikacije, provjeravanje mailova, dostupnost – sve je to super kada želiš brzo reagirati, prilagoditi se klijentu, organizirati tim i napraviti stvari. Ali…treba lagano pobjeći! A kada pobjegnem od tehnologije, onda su tu druge obaveze, masline, vrt, kuća, okućnica – i taj posao odmara.

Moderna poljoprivreda je visokotehnološka

vibor_traktor_jpg
Iduća tehnološka revolucija će biti na sjecištu tehnologije i poljoprivrede.

Prošla su vremena kad je poljoprivreda bila djelatnost gdje se sve radilo ručno. Moderna i kvalitetna poljoprivreda je ujedno i visokotehnološka. Tome na tragu, Vibor mi priča kako u UX Passionu upravo razvijaju niz rješenja za agrikulturu.

Jedno od njih je vlastiti meteorološki model koji svojom horizontalnom rezolucijom nadmašuje i onaj kojeg ima DHMZ ili većina drugih državnih meteoroloških organizacija, a pokrivamo gotovo cijeli europski kontinent.

Dodaje kako su posljednje dvije godine s nekoliko testnih korisnika uspjeli postići gotovo 11 tisuća eure uštede u inicijalnim troškovima.

aronija_resize_jpg

Vibor se pohvalio kako se okušao i u onome što sam naziva agrohacking. Tako je jednom prilikom zamrznuo nekoliko stotina sadnica jagoda kako bi simulirao zimu. Kasnije ih je odmrznuo, a ovaj mali eksperiment nagradio ga je obilnim urodom u kasnu jesen.

Puno je načina na koje nam tehnologija može pomoći u poljoprivredi – a tek smo ih počeli otkrivati. Iduća tehnološka revolucija će biti na sjecištu tehnologije i poljoprivrede – u to sam apsolutno uvjeren.

degustiranje rajcica_inchoo_jpg
Proizvedeno voće i povrće treba negdje i prodati pa zašto ne iskoristiti tehnologiju i društvene mreža za promociju? Barem je tako bilo u Draženovom slučaju. “Testiranje” rajčica u tvrtki Inchoo.

A što misle o robotskim pomagačima?

S obzirom da svi dolaze iz tehnološkog svijeta, za pretpostaviti je kako vole gadgete pa je logično pitanje bilo bi li imali pomagača u obliku robotske kosilice. Domagoj mi ionako objašnjava kako sve više ulaže u alatnu tehniku, a na spomen robotske kosilice ne krije oduševljenje jer je stara nezgrapna, teška i već pomalo nepouzdana.

O, da! Pa to je top of the pop ili ti trešnja – višnja – jagoda na vrhu šlaga. Kod košnje bi mi definitivno trebalo ovo čudo tehnike jer bi se mogao fokusirati na druge stvari, uređenje parka s mediteranskim biljem, tu ima posla za poludjeti! 🙂

domagoj_trava_jpg
Ostović: Kad bi mali BOBI (već sam mu dao i ime) obavio košnju automatski i bez mene! Jaooo! Kud veće sreće!

Iako ne bi imao ništa protiv različitih pomagača koji mogu konkretno pomoći proizvodnji i zaštiti biljnog i životinjskog svijeta, Vibor bi o robotskoj kosilici ipak razmislio jer košnja trave mu je više od fizičke aktivnosti.

Košenje, s druge strane, gledam i kao svojevrsno opuštanje tako da to volim odraditi sam, bez robota. Vjerujem da uporaba tehnologije i robota ima puno veće mogućnosti osim kosilica.

Nema velike ljubavi i strasti bez straha da ćete izgubiti srcu drago, tako se i Dražen boji za svoje rajčice.

Robotsku kosilicu?! Pa da mi pokosi sve rajčice?! 😉 Ne bih, hvala, ali bih koristio robotskog kidača zaperaka ili robotskog vezača rajčice za kolac. 🙂

No, ne brini, Dražene, robotske kosilice idu samo do granice koju im sam odrediš. 🙂 A, podsjetimo, Husqvarna upravo traži 10 “travopazitelja”, dobrovoljaca koji će testirati upravo takve kosilice, a možda ih zadržati i u trajnom vlasništvu. Ako i sami volite boraviti u prirodi, ali ste i ljubitelj tehnologije, prijavite se na natječaj do 20. travnja!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Daniel

    Daniel

    15. 04. 2016. u 6:58 pm Odgovori

    Evo i ja sam programer, a sutra pičim na vikendicu sa sadnicama povrća uzgojenim na balkonu i prikupljenim organskim otpadom. Maksimalno ekološki. Permakultura gdje ju god znam primjeniti.

  2. goran

    goran

    16. 04. 2016. u 9:35 am Odgovori

    Tako treba.
    Uzgajam 10 vrsta povrća i isto toliko voća. Nakon cjelodnevne doze rada za računalom, nema boljeg od rada na zemlji. A tek kad dođe vrijeme berbe, sreća je nemjerljiva. 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Bivši investitor u 500 Startups savjetuje hrvatske startupe: Akvizirajte klijente i korisnike od kojih ćete učiti!

Marvin Liao već 10 godina ulaže u startupe u srednjoj i istočnoj Europi, u zemljama poput Srbije i Ukrajine. U razgovoru za Netokracija Podcast daje praktične savjete za hrvatske tehnološke poduzetnike u doba pandemije!

Što ste propustili

Novost

47.000 korisničkih računa s domene .hr je kompromitirano, provjerite jesu vaši među njima!

Određeni broj lozinki pojedinih korisnika nalazi se u čistom tekstualnom obliku i one nisu ni na koji način zaštićene te ih je moguće veoma jednostavno iskoristiti.

Novost

Amazon nije “ušao u Hrvatsku”, dostupan je godinama, novost je samo (možda) veća ponuda za Hrvate

Jučer i danas čitamo vijesti o trijumfalnom dolasku Amazona u Hrvatsku. Ništa nije potvrđeno, a čini se da smo samo dobili nešto bolju ponudu.

Vodič

Kupujete online? Prvo provjerite je li web trgovina sigurna – evo i kako!

Vaš prvi korak do proizvoda koji želite su web trgovine. Neke će vam biti manje jednostavne za korištenje, neke više - ali za svaku od njih trebate znati je li sigurna prije nego kliknete "Kupi". Donosimo par savjeta kako ih lako možete provjeriti...

Intervju

CTO Shoutema Tara Oroz Rajaković: Tata je “kriv” što sam upisala FER

"Mnogi se često čude tome da sam nakon jezične gimnazije završila na tehničkom fakultetu."

Tehnologija

Može li ovaj tečaj (koji podržavaju Rimac i Sabol) o umjetnoj inteligenciji obrazovati 1% Hrvata?

Danas na internetu možete naći stotine besplatnih i plaćenih tečajeva, ali nisu svi jednako kvalitetni. Što donosi tečaj na koji se već prijavilo više od pola milijuna ljudi iz čitave EU, a u kojeg se "kunu" mnogi domaći stručnjaci?

Vodič

Najveće greške hrvatskih trgovaca za Black Friday (i što moraju bolje!)

U 2020. rijetko koja web trgovina propušta iskoristiti Black Friday maniju, ali nije to dan samo kada ćete staviti "POPUSTI" banner na web - što je sa zalihama i hostingom? Kako se pripremiti otkrivamo uz domaće stručnjake.