Tatjana Zabasu Mikuž: Voljela bih kad bismo mogli uložiti u više startupa koje su osnovale žene

Tatjana Zabasu Mikuž: Voljela bih kad bismo mogli uložiti u više startupa koje su osnovale žene

U Berlinu se nedavno održao skup “Žene Europe u rizičnom kapitalu” gdje je stotinjak VC investitorica i investitora raspravljalo o potrebi za što većom raznolikosti u startup ekosustavu, odnosno o važnosti ženske perspektive za europsku VC industriju.

Među govornicima na skupu bili su i predstavnici ključnih igrača na europskom ulagačkom tržištu poput Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europskog investicijskog fonda i Međunarodne financijske korporacije sa sjedištem u SAD-u. Među gošćama su se našle i lokalne snage – Ivana Šoljan, predsjednica nadzornog odbora u investicijskoj tvrtki Proficio te suosnivačica HUB385, te Tatjana Zabasu Mikuž, Managing Partner u SouthCentral Venturesu, s kojom sam o ovoj temi detaljnije porazgovarala.

Žene u upravnim odborima čine veliku razliku u poslovnim rezultatima tvrtki

Da nije riječ samo o promicanju raznolikosti promicanja radi, pokazale su razne statistike koje su se tamo mogle čuti – Tako McKinsey u svom najnovijem izvješću “Žene su važne” ukazuje na jaku povezanost prisustva žena u visokom menadžmentu i boljih financijskih rezultata takvih tvrtki.

Naime, nakon analize rezultata 300 tvrtki diljem svijeta, McKinsey je uočio da kompanije sa ženama u upravnim odborima u prosjeku ostvaruju 47% veći povrat uloženog od onih u čijim upravnim odborima nema žena. Takve tvrtke ostvarile su i  55% bolje poslovne rezultate. Slični rezultati stoje i u izvješću koje je izdao Boston Consulting Group, iz kojeg se vidi da startupi koje su (su)osnovale žene na svaki uloženi dolar zarade prosječno još 78 centi, što je značajno više u odnosu na 31 centa na dolar, koliko u prosjeku zarade startupi kojima su osnivači muškarci.

Među sudionicima skupa u Berlinu bila je i Ivana Šoljan. European Women in VC

Iako rezultati govore za sebe, očito potencijal nije dovoljno prepoznat. Naime, u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom prošle godine samo je 2% ukupnog VC ulaganja pripalo poduzećima koje su osnovale žene.

Nije bajno ni s druge, investitorske strane. U kompanijama koje se bave ulagačkim kapitalom na položajima donositelja odluka nalazi se samo 9% žena.

U Europi je situacija još više poražavajuća – postotak žena koje se nalaze na položajima donositelja odluka u VC fondovima, odnosno onih koje doista potpisuju čekove i snose menadžersku odgovornost, manji je od 5, čulo se u Berlinu.

Jasno je da je riječ o prilici na tržištu koja je do sad bila zanemarivana, zbog čega je prošle godine i osnovana inicijativa Žene Europe u rizičnom kapitalu, a koja želi udvostručiti broj žena koje donose odluke o ulaganjima u VC fondovima.

Od javnog sektora do investiranja u tehnološke startupe

A jedna od takvih rijetkih žena jest upravo Tatjana, koja je, kaže, pomalo slučajno ušla u investicijski svijet .

Moje prvo “službeno” radno mjesto bilo je u javnom sektoru. Karijeru sam započela u slovenskom ministarstvu gospodarstva gdje sam naučila mnogo o tome što vlade, u to vrijeme prvenstveno one iz skandinavskih zemalja te Velike Britanije, rade kako bi podupirale poduzetništvo i konkurentnost njihovih tvrtki, uključujući i podršku financiranju kapital. Međutim, rad u ministarstvu nije bio baš za mene, stoga sam tražila druge izazove.

Tatjana je potom počela raditi u korporativnim financijama jedne multinacionalne konzultantske tvrtke. Bio je to potpuno novi svijet za nju, otkriva mi, radila je za i s mnoštvom tvrtki iz raznih industrija, s odličnim timom, naučila mnogo toga – i ponovno se odlučila za novi izazov kad je shvatila da nema što više naučiti.

Pa sam ponovno počela tražiti nove prilike. U to je vrijeme gospodarska komora u Sloveniji kretala s nekom vrstom preseed podrške startupima i pozvali su me da se pridružim. To sam i napravila, a Jure Mikuž je postao direktor onoga što je kasnije postao RSG Capital. Naime, on je došao na ideju osnivanja prvog VC fonda za tvrtke u ranoj fazi.

Stoga smo to i napravili. Prikupili smo sredstva od slovenskih tvrtki 2008. godine, potom dodatni kapital iz vlade i EU programa 2010., kada smo i uložili u 11 tvrtki…

Među njima su bili i Fiveov Shoutem te tadašnji iStudio koji je kasnije postao Degordian. 2013. počela su se prikupljati sredstva za novi fond s većim, regionalnim timom, kojemu se priključio i Jan Kobler, što se i ostvarilo 2015. godine kada je pokrenut SouthCentral Ventures.

Žena je premalo – i s investicijske i s poduzetničke strane

Tatjana Zabasu Mikuž je Managing Partner u fondu SC Ventures.

Samim time Tatjana ima dobar pregled nad tehnološkim startupima u regiji, kao i na problematiku koja je tema ovog teksta. Pitala sam je – je li se tijekom godina, koliko je prisutna u investicijskoj regionalnoj industriji, polagano mijenjao omjer žena i muškaraca, i s ulagačke i s poduzetničke strane?

Premalo je žena s obje strane, što nam govore i statistike koje smo čuli na skupu u Berlinu. Ako se pokušam prisjetiti osnivačica startupa koje sam srela u proteklih dvanaest godina, rekla bih da ih je manje čak i od 2%, a čini mi se, iako mi je žao to reći, da se tijekom tih godina brojka ništa nije povećala.

Istodobno, nema ni mnogo žena među VC investitorima u Europi, ali Tatjana smatraju da ih se i dalje može čuti te da mogu utjecati na industriju. Naime, većina ih vjeruje da miješani timovi, koji se sastoje i od žena i od muškarca, mogu donijeti daleko bolje rezultate.

Odgovornost je na nama – da nas se čuje i da nam se pridruži još više kolegica. A kako bismo potakli još više žena da budu aktivnije u ulaganjima, moramo to promovirati i podržavati pridošlice.

Žene ne ulažu drugačije od muškaraca – ali drugačije komuniciraju i vode

Postoji i mit da žene kod investiranja igraju na sigurno ili barem sigurnije, u usporedbi sa svojim kolegama. Pitam Tatjanu za mišljenje o tome:

Ne mislim da nužno “igraju na sigurno”, ali vjerujem da imaju drugačiju perspektivu od muškaraca. Ne mora to biti nešto specifično – često se spominje da su žene sklonije takozvanom utjecajnom investiranju. No, s druge strane, toliki broj muškaraca također je tome sklon da nisam sigurna postoji li tu neka značajna razlika. Također, postoje i različiti profili rizika, odnosno averzija prema riskiranju, i sa strane žena i muškarca, stoga ima žena koje povlače riskantnije poteze od muškarca…

Rekla bih da je glavna razlika u načinu komuniciranja i stilu vođenja, a ne u investicijskim odlukama.

Od 19 tvrtki u portfelju SC Venturesa, dvije vode žene

Skup u Berlinu, na kojemu je bila i Tatjana Zabasu Mikuž, okupio je stotinjak investitorica i investitora. European Women in VC

Raznovrsnost bi mogla dovesti do financijskog i društvenog boljitka, čule se u Berlinu, a da bi se to postiglo, cilja se i na to da portfelji tvrtki u koje se ulaže budu uravnoteženiji. No, je li to uopće moguće postići u našoj regiji, među tehnološkim startupima u koje SC Ventures ulaže?

Voljela bih da možemo uložiti u više projekata koje su pokrenule osnivačice, ali poprilično ih je teško ovdje pronaći. Nije ništa bolje ni u SAD-u, niti u drugim europskim zemljama. Među 19 tvrtki u koje smo uložili, imamo tek dvije direktorice i osnivačice, a obje se trenutno nalaze u SAD-u. Trenutno u vidu imam još jednu tvrtku koju je osnovala žena, stoga se nadam da ćemo i nju uvrstiti u naš portfelj.

S druge strane, u timovima ima sve više žena, čak i među developerima, što je jedna pozitivna stvar koja se mijenjala tijekom posljednjih godina.

Samo trećina žena u upravljačkim strukturama može povećati neto dobit i do 6%

Tatjana ima samo jednu poruku i za potencijalne osnivačice i za investitorice – da se odvaže, vjeruju u sebe i pobrinu se da ih čuju i drugi. A možda bi bilo zgodno da se čuju i još neke statistike – istraživanje koje su proveli Peterson Institute i EY pokazuje kako tvrtke s 30% žena u upravljačkim strukturama ostvaruju i do 6% veću neto dobit. Rodno raznoliki timovi ostvaruju bolje rezultate u logičkoj analizi, koordinaciji, planiranju i rješavanju problema. Slične rezultate pokazuju i brojna druga javno dostupna istraživanja. No, o raznolikosti u VC industriji još se uvijek ne raspravlja dovoljno često, rekla je tako Iwona Kozera iz EY-a u Berlinu.

U našoj se regiji o tome raspravlja još rjeđe, a neiskorišteni potencijal i dalje čeka svoju priliku.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. sss

    sss

    23. 10. 2018. u 2:32 pm Odgovori

    Zanimljiv tekst i zanimljivi podaci ali nepotpuni. Jel se moze znati koliki je broj, od 300 prvo spomenutih firmi, firmi samo s muskim odborom? Koje su to firme?
    Previse tu faktora fali da se moze iznijeti takve tvrdnje. Ovo ne govorim kako bi pljuvao po necijem radu, ali ljudi cesto ne znaju prouciti statistiku. A novi trend je radit statistiku u neciju korist. Ako firma ima dobit ili gubitak i znamo da su u odboru zastupljeni zenski i muski clanovi to odma znaci da su svi iz odbora zasluzni za taj rast/gubitak ili se ipak radi o pojedincima (zenski i muski)? Svako s imalo iskustva zna da dobitak/gubitak firme ne znaci da su svi zasluzni za to vec se radi o pojedincima koji se dovode na kljucne pozicije. Uzimate podatke za kolektiv kada bi se trebali koncentrirati na induvidualnu sposobnost zaposlenika.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      23. 10. 2018. u 8:04 pm Odgovori

      Hej, SSS. Nekako sumnjam da McKinsey ne zna raditi istraživanja na ispravan način. Oni se ovom problematikom bave već deset godina kroz izvještaj “Women Matter”. Najnoviji je linkan u tekstu, a evo ga i ovdje, ako ga želiš proučiti. U tekstu je izdvojena samo minimalna crtica iz njega: Women Matter 2017

  2. Mirio

    Mirio

    26. 10. 2018. u 3:52 pm Odgovori

    Inače za info startupima, ovaj SCV fond je profulao skoro sve u što je uložio. Tipično ‘domaće’ ulaganje po balkanski. AKo hoćete objavite

  3. Matej

    Matej

    29. 10. 2018. u 8:45 am Odgovori

    Vidim niste mi objavili tekst da je spomenuti fond SC Ventures profulao skoro sve investicije. Kaj je ovo sponzorirani članak pa se ne smije reći istina ili…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Panel

Kupcima kao nagradu za vjernost više nije dovoljno dati samo bodove i popuste!

Treba to činiti tako da im je program vjernosti razumljiv i jednostavan za korištenje, a nagrade smislene i relevantne. U razgovoru s hrvatskim stručnjacima iz područja dolazimo do konkretnih savjeta.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Startupi i poslovanje

Brending za manje tvrtke i startupe: Kako ne kupiti “mačka u vreći”?

Nakon što osvijeste da im je posao dovoljno narastao, da bi mu dobro došao suvisao i definiran brend, poduzetnici, direktori manjih i srednjih tvrtki ili osnivači startupa nađu se na mukama. Kako pronaći pravu agenciju, kako kvalitetno s njom raditi, kako znati je li ono što su dobili to što im treba, a ne samo neki suhoparan, kitnjasto raspisan koncept?