
Tatjana Zabasu Mikuž: Voljela bih kad bismo mogli uložiti u više startupa koje su osnovale žene
U Berlinu se nedavno održao skup “Žene Europe u rizičnom kapitalu” gdje je stotinjak VC investitorica i investitora raspravljalo o potrebi za što većom raznolikosti u startup ekosustavu, odnosno o važnosti ženske perspektive za europsku VC industriju.
Među govornicima na skupu bili su i predstavnici ključnih igrača na europskom ulagačkom tržištu poput Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europskog investicijskog fonda i Međunarodne financijske korporacije sa sjedištem u SAD-u. Među gošćama su se našle i lokalne snage – Ivana Šoljan, predsjednica nadzornog odbora u investicijskoj tvrtki Proficio te suosnivačica HUB385, te Tatjana Zabasu Mikuž, Managing Partner u SouthCentral Venturesu, s kojom sam o ovoj temi detaljnije porazgovarala.
Žene u upravnim odborima čine veliku razliku u poslovnim rezultatima tvrtki
Da nije riječ samo o promicanju raznolikosti promicanja radi, pokazale su razne statistike koje su se tamo mogle čuti – Tako McKinsey u svom najnovijem izvješću “Žene su važne” ukazuje na jaku povezanost prisustva žena u visokom menadžmentu i boljih financijskih rezultata takvih tvrtki.
Naime, nakon analize rezultata 300 tvrtki diljem svijeta, McKinsey je uočio da kompanije sa ženama u upravnim odborima u prosjeku ostvaruju 47% veći povrat uloženog od onih u čijim upravnim odborima nema žena. Takve tvrtke ostvarile su i 55% bolje poslovne rezultate. Slični rezultati stoje i u izvješću koje je izdao Boston Consulting Group, iz kojeg se vidi da startupi koje su (su)osnovale žene na svaki uloženi dolar zarade prosječno još 78 centi, što je značajno više u odnosu na 31 centa na dolar, koliko u prosjeku zarade startupi kojima su osnivači muškarci.

Iako rezultati govore za sebe, očito potencijal nije dovoljno prepoznat. Naime, u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom prošle godine samo je 2% ukupnog VC ulaganja pripalo poduzećima koje su osnovale žene.
Nije bajno ni s druge, investitorske strane. U kompanijama koje se bave ulagačkim kapitalom na položajima donositelja odluka nalazi se samo 9% žena.
U Europi je situacija još više poražavajuća – postotak žena koje se nalaze na položajima donositelja odluka u VC fondovima, odnosno onih koje doista potpisuju čekove i snose menadžersku odgovornost, manji je od 5, čulo se u Berlinu.
Jasno je da je riječ o prilici na tržištu koja je do sad bila zanemarivana, zbog čega je prošle godine i osnovana inicijativa Žene Europe u rizičnom kapitalu, a koja želi udvostručiti broj žena koje donose odluke o ulaganjima u VC fondovima.
Od javnog sektora do investiranja u tehnološke startupe
A jedna od takvih rijetkih žena jest upravo Tatjana, koja je, kaže, pomalo slučajno ušla u investicijski svijet .
Moje prvo “službeno” radno mjesto bilo je u javnom sektoru. Karijeru sam započela u slovenskom ministarstvu gospodarstva gdje sam naučila mnogo o tome što vlade, u to vrijeme prvenstveno one iz skandinavskih zemalja te Velike Britanije, rade kako bi podupirale poduzetništvo i konkurentnost njihovih tvrtki, uključujući i podršku financiranju kapital. Međutim, rad u ministarstvu nije bio baš za mene, stoga sam tražila druge izazove.
Tatjana je potom počela raditi u korporativnim financijama jedne multinacionalne konzultantske tvrtke. Bio je to potpuno novi svijet za nju, otkriva mi, radila je za i s mnoštvom tvrtki iz raznih industrija, s odličnim timom, naučila mnogo toga – i ponovno se odlučila za novi izazov kad je shvatila da nema što više naučiti.
Pa sam ponovno počela tražiti nove prilike. U to je vrijeme gospodarska komora u Sloveniji kretala s nekom vrstom preseed podrške startupima i pozvali su me da se pridružim. To sam i napravila, a Jure Mikuž je postao direktor onoga što je kasnije postao RSG Capital. Naime, on je došao na ideju osnivanja prvog VC fonda za tvrtke u ranoj fazi.
Stoga smo to i napravili. Prikupili smo sredstva od slovenskih tvrtki 2008. godine, potom dodatni kapital iz vlade i EU programa 2010., kada smo i uložili u 11 tvrtki…
Među njima su bili i Fiveov Shoutem te tadašnji iStudio koji je kasnije postao Degordian. 2013. počela su se prikupljati sredstva za novi fond s većim, regionalnim timom, kojemu se priključio i Jan Kobler, što se i ostvarilo 2015. godine kada je pokrenut SouthCentral Ventures.
Žena je premalo – i s investicijske i s poduzetničke strane

Samim time Tatjana ima dobar pregled nad tehnološkim startupima u regiji, kao i na problematiku koja je tema ovog teksta. Pitala sam je – je li se tijekom godina, koliko je prisutna u investicijskoj regionalnoj industriji, polagano mijenjao omjer žena i muškaraca, i s ulagačke i s poduzetničke strane?
Premalo je žena s obje strane, što nam govore i statistike koje smo čuli na skupu u Berlinu. Ako se pokušam prisjetiti osnivačica startupa koje sam srela u proteklih dvanaest godina, rekla bih da ih je manje čak i od 2%, a čini mi se, iako mi je žao to reći, da se tijekom tih godina brojka ništa nije povećala.
Istodobno, nema ni mnogo žena među VC investitorima u Europi, ali Tatjana smatraju da ih se i dalje može čuti te da mogu utjecati na industriju. Naime, većina ih vjeruje da miješani timovi, koji se sastoje i od žena i od muškarca, mogu donijeti daleko bolje rezultate.
Odgovornost je na nama – da nas se čuje i da nam se pridruži još više kolegica. A kako bismo potakli još više žena da budu aktivnije u ulaganjima, moramo to promovirati i podržavati pridošlice.
Žene ne ulažu drugačije od muškaraca – ali drugačije komuniciraju i vode
Postoji i mit da žene kod investiranja igraju na sigurno ili barem sigurnije, u usporedbi sa svojim kolegama. Pitam Tatjanu za mišljenje o tome:
Ne mislim da nužno “igraju na sigurno”, ali vjerujem da imaju drugačiju perspektivu od muškaraca. Ne mora to biti nešto specifično – često se spominje da su žene sklonije takozvanom utjecajnom investiranju. No, s druge strane, toliki broj muškaraca također je tome sklon da nisam sigurna postoji li tu neka značajna razlika. Također, postoje i različiti profili rizika, odnosno averzija prema riskiranju, i sa strane žena i muškarca, stoga ima žena koje povlače riskantnije poteze od muškarca…
Rekla bih da je glavna razlika u načinu komuniciranja i stilu vođenja, a ne u investicijskim odlukama.
Od 19 tvrtki u portfelju SC Venturesa, dvije vode žene

Raznovrsnost bi mogla dovesti do financijskog i društvenog boljitka, čule se u Berlinu, a da bi se to postiglo, cilja se i na to da portfelji tvrtki u koje se ulaže budu uravnoteženiji. No, je li to uopće moguće postići u našoj regiji, među tehnološkim startupima u koje SC Ventures ulaže?
Voljela bih da možemo uložiti u više projekata koje su pokrenule osnivačice, ali poprilično ih je teško ovdje pronaći. Nije ništa bolje ni u SAD-u, niti u drugim europskim zemljama. Među 19 tvrtki u koje smo uložili, imamo tek dvije direktorice i osnivačice, a obje se trenutno nalaze u SAD-u. Trenutno u vidu imam još jednu tvrtku koju je osnovala žena, stoga se nadam da ćemo i nju uvrstiti u naš portfelj.
S druge strane, u timovima ima sve više žena, čak i među developerima, što je jedna pozitivna stvar koja se mijenjala tijekom posljednjih godina.
Samo trećina žena u upravljačkim strukturama može povećati neto dobit i do 6%
Tatjana ima samo jednu poruku i za potencijalne osnivačice i za investitorice – da se odvaže, vjeruju u sebe i pobrinu se da ih čuju i drugi. A možda bi bilo zgodno da se čuju i još neke statistike – istraživanje koje su proveli Peterson Institute i EY pokazuje kako tvrtke s 30% žena u upravljačkim strukturama ostvaruju i do 6% veću neto dobit. Rodno raznoliki timovi ostvaruju bolje rezultate u logičkoj analizi, koordinaciji, planiranju i rješavanju problema. Slične rezultate pokazuju i brojna druga javno dostupna istraživanja. No, o raznolikosti u VC industriji još se uvijek ne raspravlja dovoljno često, rekla je tako Iwona Kozera iz EY-a u Berlinu.
U našoj se regiji o tome raspravlja još rjeđe, a neiskorišteni potencijal i dalje čeka svoju priliku.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
sss
23. 10. 2018. u 2:32 pm
Zanimljiv tekst i zanimljivi podaci ali nepotpuni. Jel se moze znati koliki je broj, od 300 prvo spomenutih firmi, firmi samo s muskim odborom? Koje su to firme?
Previse tu faktora fali da se moze iznijeti takve tvrdnje. Ovo ne govorim kako bi pljuvao po necijem radu, ali ljudi cesto ne znaju prouciti statistiku. A novi trend je radit statistiku u neciju korist. Ako firma ima dobit ili gubitak i znamo da su u odboru zastupljeni zenski i muski clanovi to odma znaci da su svi iz odbora zasluzni za taj rast/gubitak ili se ipak radi o pojedincima (zenski i muski)? Svako s imalo iskustva zna da dobitak/gubitak firme ne znaci da su svi zasluzni za to vec se radi o pojedincima koji se dovode na kljucne pozicije. Uzimate podatke za kolektiv kada bi se trebali koncentrirati na induvidualnu sposobnost zaposlenika.
Mia Biberović
23. 10. 2018. u 8:04 pm
Hej, SSS. Nekako sumnjam da McKinsey ne zna raditi istraživanja na ispravan način. Oni se ovom problematikom bave već deset godina kroz izvještaj “Women Matter”. Najnoviji je linkan u tekstu, a evo ga i ovdje, ako ga želiš proučiti. U tekstu je izdvojena samo minimalna crtica iz njega: Women Matter 2017
Mirio
26. 10. 2018. u 3:52 pm
Inače za info startupima, ovaj SCV fond je profulao skoro sve u što je uložio. Tipično ‘domaće’ ulaganje po balkanski. AKo hoćete objavite
Matej
29. 10. 2018. u 8:45 am
Vidim niste mi objavili tekst da je spomenuti fond SC Ventures profulao skoro sve investicije. Kaj je ovo sponzorirani članak pa se ne smije reći istina ili…
Mia Biberović
29. 10. 2018. u 12:07 pm
Matej/Mirio ili koji već nadimak želiš koristiti – komentar je, kao od svih koji prvi puta komentiraju s određene mail adrese, čekao odobrenje, oba su sad objavljena.