U suradnji s Osijek Software Cityjem pokrenut studij računarstva

U suradnji s Osijek Software Cityjem pokrenut preddiplomski studij računarstva u Osijeku

Preddiplomski studijski program Matematika i računarstvo na Odjelu za matematiku napravljen je po uzoru na slične 'computer science' preddiplomske studije europskih i američkih sveučilišta, a zanimljivo je što je nastao na poticaj i formiran u suradnji s osječkim tehnološkim tvrtkama, članicama Osijek Software Cityja. 

matematikairacunarstvo_1naslovna

Nakon tri godine, odnosno završetkom studija, polaznici postaju prvostupnici matematike i računarstva, ali, što je važnije, dobit će osnovna znanja potrebna da postanu softverski developeri ili podatkovni znanstvenici ili podatkovni inženjeri ili developeri baza podataka ili neko drugo od atraktivnih i traženih zanimanja u Osijeku, ali i šire.

Naime, kako stoji na službenoj stranici, kroz program će naučiti kako održavati računalne mreže i sigurnost računalnih sustava, raditi s bazama podataka (SQL, noSQL, Big Data), koristiti proceduralne, funkcijske i objektno orijentirane programske jezike, baviti se grafičkim programiranjem (OpenGL), algoritmima i strukturama podataka, izrađivati mobilne, web i ugrađene aplikacije, upravljati projektima, kao i implementirati algoritme upravljanja i umjetne inteligencije na dinamičkim, odnosno robotskim sustavima. Možda je to ponešto i široko, no Bela Ikotić, tajnik udruge Osijek Software City, razbija mit da poslodavci uvijek traže vrlo uska i specijalizirana znanja ili da od fakulteta očekuju da im “isporuči gotov kadar”.

Potpuno suprotno, većina poslodavaca zainteresirana je za ljude s kvalitetnim temeljima, koji su osposobljeni da brzo i samostalno usvajaju nova znanja. Svjesni smo da je bez takvih kadrova budući rast tvrtki okupljenih u OSC vrlo upitan.

OSC već nekoliko godina primjećuje da su studenti završenog diplomskog studija matematike i računarstva, koji dolaze s Odjela za matematiku u Osijeku, u pravilu imaju tu potrebnu širinu – razumiju koncepte bitne za razvoj softvera, a vrlo često poznaju i konkretne tehnologije. Prošle smo godine proveli malo istraživanje pod nazivom “Znanja i vještine studenata osječkih fakulteta”, koje je i empirijski potvrdilo ono što smo svi u zajednici znali – studenti računarstva s Odjela za matematiku su od strane poslodavaca proglašeni najboljima u 10 od 11 kategorija s područja razvoja softvera.

Od ideje do dopusnice Ministarstva – samo jedna godina

No, iako je kvaliteta visoka, problem je uvijek bio u malom broju studenata koji završavaju takav diplomski studij – svake je godine tek desetak studenata tog profila izašlo na tržište rada, što je, dakako, nedovoljno. Zbog toga se pokrenuo dijalog s profesorima kako bi se detektirao problem – diplomski studij u pravilu su upisivale osobe koje su završile čistu matematiku. Samim time, teško je bilo očekivati i veći broj studenata takvog profila, ako se ne uvede sličan studijski program na preddiplomskoj razini, navodi Domagoj Matijević, izvanredni profesor na Odjelu za matematiku. A nakon prijedloga da se to i ostvari, usmjerenog prema Odjelu i Sveučilištu, reakcija je bila poprilično brza.

Mislimo da bi suradnja privrede i visokog školstva trebala puno češće funkcionirati po ovom principu. Postoji relativno složena procedura koju se mora proći u ovakvim slučajevima, no od početne ideje do dopusnice Ministarstva prošlo je nešto više od jedne godine.

Direktna uloga tvrtki u formiranju programa

U to vrijeme, tvrtke iz Osijek Software Cityja aktivno su bile uključene u kreiranje programa. Profesori s Odjela za matematiku koristili su, kao temelj, postojeće programe preddiplomskih Computer Science studija s dva njemačka sveučilišta, Saarland i Stuttgart, doznajem. Bela pojašnjava ulogu tvrtki:

Naš je doprinos tu posebice vidljiv u prijedlozima koje smo iznosili pri kreiranju sadržaja kolegija u temama gdje smo se smatrali kompetentnim, poput kolegija Programiranje mobilnih aplikacije, Objektno orijentirano programiranje, Web programiranje ili Softversko inženjerstvo. Iskustvo je pokazalo da profesori s Katedre za računarstvo Odjela za matematiku rade jako dobar posao u provedbi programa. Kada smatraju da sami nisu dovoljno kompetentni za obradu nekih tema, samostalno odabiru osobe iz tvrtki članica OSC-a da im pomognu. Ukratko, obje strane rade poslove za koje su kvalificirane i tako postižu najbolje rezultate, svatko na svom području.

matematika-i-racunarstvo-programTakođer, važan je i praktični projekt na zadnjem semestru, koji, u kombinaciji sa završnim radom, nosi 10 ECTS bodova, što je točno jedna trećina obveza na zadnjem semestru, pojašnjavaju mi Domagoj i Bela. I tu će biti možda i najistaknutija uloga tvrtki – one će moći direktno (su)mentorirati studente, koji će na završetku studija time imati barem jedan prototip proizvoda iza sebe.

Tri godine obrazovanja dovoljne za zapošljavanje

Promocija prema srednjoškolcima već je krenula, a profesori Odjela za matematiku napravili su turneju po školama. Potencijalnim studentima bit će zanimljivo da se pregovara i o uspostavljanju linije stipendiranja, kojom bi tvrtke izravno poticale studente.

A sve će ovo utjecati i na postojeći diplomski studij, kaže Domagoj:

Pokretanjem ovog novog preddiplomskog studija jedan dio sadržaja koji se sada radi na diplomskoj razini, “preselio” se na preddiplomsku razinu, tako da će postojeći diplomski studij morati biti značajno izmijenjen. Možda je ovdje mjesto istaknuti problem koji se pojavio kada su se nekadašnji četverogodišnji studiji, uvođenjem Bolonjskog procesa, protegnuli na pet godina.

Ako pogledate područja poput društvenih znanosti, ovaj efekt zadržavanja mladih ljudi u sustavu visokog obrazovanja možda je i logičan, jer u tom području uglavnom postoji velik problem sa zapošljavanjem. Međutim, postavlja se pitanja koji smisao je zadržavati mlade ljude u sustavu visokog obrazovanja najmanje pet godina u području kao što je računarstvo, gdje brzo rastuća IT industrija trenutno ima velik problem s manjkom kvalitetnih ljudi na tržištu rada.

“Što se nas u OSC-u tiče, student koji završi ovaj trogodišnji intenzivni trening, kakav je zamišljen s ovim studijem, bit će vrlo zapošljiv i tražen na tržištu rada“, zaključuje Bela, a mi se nadamo da će ova suradnja između tvrtki i sveučilišta inspirirati i druge lokalne zajednice na slične pokušaje.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

U prošlom sam nastavku pokazao da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val internetskih tehnologija svesrdno nudio - Y2K virus nam očito nije bio dovoljan poguranac, a postoji li šansa da će ovaj novi virus, naš katarzični digitalni transformator Sars-CoV-2, biti jača poluga u rotiranju IT sentimenta?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

“Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj”

U praktično svim segmentima poslovanja ICT tvrtki ima prostora za poboljšanje kad su dječja prava u pitanju, a većina domaćih tvrtki tek treba krenuti tim putem. Donosimo vam nekoliko praktičnih alata i savjeta od samog UNICEF-a.

Novost

Mislav Galler i Nenad Šlibar novi članovi uprave Telemacha

Direktor za tehniku Nenad Šlibar i glavni komercijalni direktor Telemacha Mislav Galler postali su danas članovi uprave domaćeg telekoma.

Kultura 2.0

75% ispitanika nije zadovoljno internom komunikacijom u tvrtki u kojoj radi

Pristigli su rezultati nedavno provedene anketa Jenza, zasebnog digitalnog proizvoda koji razvija Q agency - što su saznali o internoj komunikaciji u hrvatskim tvrtkama?

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća kreativno-tehnološka agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?

Startupi i poslovanje

Infobip u 2021. planira osigurati još 500 milijuna dolara investicije

Hrvatski jednorog Infobip u 2021. planira nastaviti s akvizicijama i brzim rastom, a za to planiraju prikupiti još oko 500 milijuna dolara investicija.

Tehnologija

Voditeljica Vladinog tima otkriva kako je izgledao redizajn e-Građana na koji se čeka od 2014.

Redizajn e-Građana dogodio se zapravo posve slučajno, a isprva ga nisu htjeli koristiti ni sami Vladini službenici, ispričala nam je voditeljica projekta Ivana Vukov.