U suradnji s Osijek Software Cityjem pokrenut studij računarstva

U suradnji s Osijek Software Cityjem pokrenut preddiplomski studij računarstva u Osijeku

Preddiplomski studijski program Matematika i računarstvo na Odjelu za matematiku napravljen je po uzoru na slične 'computer science' preddiplomske studije europskih i američkih sveučilišta, a zanimljivo je što je nastao na poticaj i formiran u suradnji s osječkim tehnološkim tvrtkama, članicama Osijek Software Cityja. 

matematikairacunarstvo_1naslovna

Nakon tri godine, odnosno završetkom studija, polaznici postaju prvostupnici matematike i računarstva, ali, što je važnije, dobit će osnovna znanja potrebna da postanu softverski developeri ili podatkovni znanstvenici ili podatkovni inženjeri ili developeri baza podataka ili neko drugo od atraktivnih i traženih zanimanja u Osijeku, ali i šire.

Naime, kako stoji na službenoj stranici, kroz program će naučiti kako održavati računalne mreže i sigurnost računalnih sustava, raditi s bazama podataka (SQL, noSQL, Big Data), koristiti proceduralne, funkcijske i objektno orijentirane programske jezike, baviti se grafičkim programiranjem (OpenGL), algoritmima i strukturama podataka, izrađivati mobilne, web i ugrađene aplikacije, upravljati projektima, kao i implementirati algoritme upravljanja i umjetne inteligencije na dinamičkim, odnosno robotskim sustavima. Možda je to ponešto i široko, no Bela Ikotić, tajnik udruge Osijek Software City, razbija mit da poslodavci uvijek traže vrlo uska i specijalizirana znanja ili da od fakulteta očekuju da im “isporuči gotov kadar”.

Potpuno suprotno, većina poslodavaca zainteresirana je za ljude s kvalitetnim temeljima, koji su osposobljeni da brzo i samostalno usvajaju nova znanja. Svjesni smo da je bez takvih kadrova budući rast tvrtki okupljenih u OSC vrlo upitan.

OSC već nekoliko godina primjećuje da su studenti završenog diplomskog studija matematike i računarstva, koji dolaze s Odjela za matematiku u Osijeku, u pravilu imaju tu potrebnu širinu – razumiju koncepte bitne za razvoj softvera, a vrlo često poznaju i konkretne tehnologije. Prošle smo godine proveli malo istraživanje pod nazivom “Znanja i vještine studenata osječkih fakulteta”, koje je i empirijski potvrdilo ono što smo svi u zajednici znali – studenti računarstva s Odjela za matematiku su od strane poslodavaca proglašeni najboljima u 10 od 11 kategorija s područja razvoja softvera.

Od ideje do dopusnice Ministarstva – samo jedna godina

No, iako je kvaliteta visoka, problem je uvijek bio u malom broju studenata koji završavaju takav diplomski studij – svake je godine tek desetak studenata tog profila izašlo na tržište rada, što je, dakako, nedovoljno. Zbog toga se pokrenuo dijalog s profesorima kako bi se detektirao problem – diplomski studij u pravilu su upisivale osobe koje su završile čistu matematiku. Samim time, teško je bilo očekivati i veći broj studenata takvog profila, ako se ne uvede sličan studijski program na preddiplomskoj razini, navodi Domagoj Matijević, izvanredni profesor na Odjelu za matematiku. A nakon prijedloga da se to i ostvari, usmjerenog prema Odjelu i Sveučilištu, reakcija je bila poprilično brza.

Mislimo da bi suradnja privrede i visokog školstva trebala puno češće funkcionirati po ovom principu. Postoji relativno složena procedura koju se mora proći u ovakvim slučajevima, no od početne ideje do dopusnice Ministarstva prošlo je nešto više od jedne godine.

Direktna uloga tvrtki u formiranju programa

U to vrijeme, tvrtke iz Osijek Software Cityja aktivno su bile uključene u kreiranje programa. Profesori s Odjela za matematiku koristili su, kao temelj, postojeće programe preddiplomskih Computer Science studija s dva njemačka sveučilišta, Saarland i Stuttgart, doznajem. Bela pojašnjava ulogu tvrtki:

Naš je doprinos tu posebice vidljiv u prijedlozima koje smo iznosili pri kreiranju sadržaja kolegija u temama gdje smo se smatrali kompetentnim, poput kolegija Programiranje mobilnih aplikacije, Objektno orijentirano programiranje, Web programiranje ili Softversko inženjerstvo. Iskustvo je pokazalo da profesori s Katedre za računarstvo Odjela za matematiku rade jako dobar posao u provedbi programa. Kada smatraju da sami nisu dovoljno kompetentni za obradu nekih tema, samostalno odabiru osobe iz tvrtki članica OSC-a da im pomognu. Ukratko, obje strane rade poslove za koje su kvalificirane i tako postižu najbolje rezultate, svatko na svom području.

matematika-i-racunarstvo-programTakođer, važan je i praktični projekt na zadnjem semestru, koji, u kombinaciji sa završnim radom, nosi 10 ECTS bodova, što je točno jedna trećina obveza na zadnjem semestru, pojašnjavaju mi Domagoj i Bela. I tu će biti možda i najistaknutija uloga tvrtki – one će moći direktno (su)mentorirati studente, koji će na završetku studija time imati barem jedan prototip proizvoda iza sebe.

Tri godine obrazovanja dovoljne za zapošljavanje

Promocija prema srednjoškolcima već je krenula, a profesori Odjela za matematiku napravili su turneju po školama. Potencijalnim studentima bit će zanimljivo da se pregovara i o uspostavljanju linije stipendiranja, kojom bi tvrtke izravno poticale studente.

A sve će ovo utjecati i na postojeći diplomski studij, kaže Domagoj:

Pokretanjem ovog novog preddiplomskog studija jedan dio sadržaja koji se sada radi na diplomskoj razini, “preselio” se na preddiplomsku razinu, tako da će postojeći diplomski studij morati biti značajno izmijenjen. Možda je ovdje mjesto istaknuti problem koji se pojavio kada su se nekadašnji četverogodišnji studiji, uvođenjem Bolonjskog procesa, protegnuli na pet godina.

Ako pogledate područja poput društvenih znanosti, ovaj efekt zadržavanja mladih ljudi u sustavu visokog obrazovanja možda je i logičan, jer u tom području uglavnom postoji velik problem sa zapošljavanjem. Međutim, postavlja se pitanja koji smisao je zadržavati mlade ljude u sustavu visokog obrazovanja najmanje pet godina u području kao što je računarstvo, gdje brzo rastuća IT industrija trenutno ima velik problem s manjkom kvalitetnih ljudi na tržištu rada.

“Što se nas u OSC-u tiče, student koji završi ovaj trogodišnji intenzivni trening, kakav je zamišljen s ovim studijem, bit će vrlo zapošljiv i tražen na tržištu rada“, zaključuje Bela, a mi se nadamo da će ova suradnja između tvrtki i sveučilišta inspirirati i druge lokalne zajednice na slične pokušaje.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".