Više od 1100 sudionika, od čega oko pedeset poslodavaca i dvije lokacije Zagreb i Dubrovnik bili su kulisa 26. Dana karijera RIT Croatia. No brojke nisu glavna priča. Prava promjena dogodila se u fokusu događaja. Startup poduzetništvo stavljeno je uz bok klasičnim karijernim prilikama. Evo što o tome kažu organizatori, studenti, a što poslodavci!
Kada pomislite na Dan karijera vjerojatno će prvi prizor koji će vam pasti na pamet biti mnoštvo studentica i studenata, koji, nastojeći preteći jedni druge, nervozno pružaju svoje životopise predstavnicima velikih korporacija, nadajući se svom prvom zaposlenju ili bar ljetnoj praksi. I tako to, najčešće, i biva. Međutim, ove godine, na 26. Danu karijera (Career Education Day – CED) hrvatskog kampusa Rochester Institute of Technology – RIT Croatia, američke visokoškolske ustanove koja omogućuje stjecanje dvostruke diplome, priznate i na hrvatskom i na američkom tržištu rada, dogodilo se nešto posve drukčije.
Događaj, a možete ga zamisliti i kao masovnu nastavu izvan učionice održanu na dvije lokacije, u Zagrebu i Dubrovniku, okupio je više od 1100 sudionika uključujući i pedesetak vodećih poslodavaca iz cijele Hrvatske.
Programom su bili obuhvaćeni najvažniji trendovi i teme vezane uz tržište rada te nova, inovativna ponuda profesionalnog razvoja na veleučilištu RIT Croatia – studentske startup tvrtke! U sklopu tog tematskog niza predstavili su se razni akteri – investitori, inkubatori i ostali, a među njima posebno su se istakla dva studentska poslovna pothvata.

Prve karijerne prilike
Dan karijera na RIT-u se održava još od 2000. godine, kaže koordinatorica odjela za razvoj karijera na veleučilištu RIT Croatia Aleksandra Gečević.
Pojašnjava kako taj događaj studentima otvara prostor da iz prve ruke vide koliko je tržište rada zapravo široko i dinamično, ali i kako se bolje pripremiti za sve češće i zahtjevnije promjene u poslovanju u današnjem dobu stalnih neizvjesnosti.
Također, susreti su to koji čine razliku, naglasila je Aleksandra:
Uz to, važan je i networking, prilika za izravan kontakt s poslodavcima, razmjenu iskustava i stvaranje profesionalnih veza koje često otvaraju vrata prvim karijernim prilikama. Istodobno, sve je izraženiji trend da studenti o sebi razmišljaju kao o budućim poslodavcima, zbog čega je ove godine poseban naglasak stavljen na razvoj poduzetničkog potencijala…

Što se tiče poslodavaca, kaže nam Aleksandra Gečević, i oni su bili zadovoljni:
„Svi su pohvalili organizaciju Dana karijera i kvalitetu studenata s kojima su imali priliku razgovarati, gotovo svi su identificirali kandidate za praksu i posao, neki su ih našli i više. Dali su nam i nekoliko dobrih savjeta za ubuduće: više ćemo energije uložiti u personalizaciju kontakta između studenata i potencijalnih poslodavaca, a organizirat ćemo i više razgovora jedan na jedan, u izdvojenom prostoru.”
Razvoj poduzetništva
Dakle, vodeće teme ovogodišnjeg Dana karijera veleučilišta RIT Croatia bile su startup i poduzetništvo kao oblik profesionalnog razvoja pa i karijere.
U Dubrovniku, dominirale su teme primjene umjetne inteligencije u turizmu i ugostiteljstvu, a poduzetništvu je bila namijenjena posebna radionica o pokretanju vlastitog posla. U Zagrebu, gdje je ponuda poslodavaca bila više fokusirana na financije, IT i druge sektore, startup i poduzetništvo je bilo ugrađeno u sadržaj panel diskusija i razgovora tijekom kojih su studenti mogli čuti tuđa iskustva u pokretanju biznisa i dobiti ideje za pokretanje vlastitog.
Zanimljivo je promatrati kako se predodžba karijere, profesionalnog puta i osobnog razvoja mijenja iz generacije u generaciju. Primjerice, većina bivših studenata ovog veleučilišta pripada generaciji milenijalaca, koja je odrastala u kontekstu u kojem su stabilnost i sigurnost često bili među važnijim profesionalnim prioritetima.
S druge strane, današnji studenti na veleučilištu RIT Croatia, pripadnici generacije Z, proaktivniji su, brže usvajaju nove vještine i skloniji su inoviranju procesa u koje su uključeni. Također, više pažnje pridaju ravnoteži između privatnog i poslovnog života te su otvoreniji u traženju podrške i feedbacka kada im je potreban.
Duh generacije
To potvrđuje i Jana Tepuš, studentica druge godine Međunarodnog poslovanja.
Iako uživa u vođenju studentskih humanitarnih klubova i istraživanju različitih sektora kroz ljetne prakse (od digitalnog marketinga do financija), Jana već sada zna da ima ono nešto po čemu se izdvaja pred drugima. Njezina priprema za networking na CED-u podsjeća na vojnu operaciju: pomno je istražila svaku tvrtku, pripremila personalizirane „ulete“ i točno zna koji su poslovi otvoreni. No, njezina prava ambicija leži u kreiranju nečeg novog.
Njezin stav da se do kraja studija želi okušati u svemu kako bi vidjela što joj leži – zrcali duh cijele generacije koja radno mjesto ne vidi kao krajnju točku karijere, već kao poligone za testiranje raznih mogućnosti.
Osjećam se dovoljno samostalno i samopouzdano za odlazak na razgovor za bilo koji posao. I da, imam ideju i za vlastiti startup. Bit će to nešto inovativno u turizmu. No, o tom – potom! 🙂

Stvaranje startupa je – praksa!
Kad su startup pothvati u pitanju, rezultati veleučilišta RIT Croatia doista su impresivni. Mogu se pohvaliti imenima poput Izeta Ždralovića, suosnivača tvrtki Microblink i Photomath, koja je sada dio Googlea, Ines Nanić, organizatorice ekskluzivnih vjenčanja u Dubrovniku ili Branke Bebić, osnivačica online škole programiranja za djecu Coding Giants samo su vrh podužeg popisa uspješnih poduzetničkih priča koje su krenule s tog veleučilišta.
Tom popisu sada možemo dodati i dva nova, iznimno zanimljiva pothvata, posebno predstavljena na Danu Karijera. To su Supa Kuna i Project01.
Franko Fišter, student četvrte godine Informacijskih tehnologija i izvršni direktor Supa Kune, ispričao nam je što je njegov tim nagnalo da osnuju startup:
Glavna motivacija nam je bila visoka inflacija, a kako smo na studiju imali predavanje o obradi velikih količina podataka (Big Data) odlučili smo prikupiti informacije o cijenama iz svih dućana i napraviti aplikaciju s kojom će korisnici lako pronalaziti najpovoljnije ponude.
Prva im je ideja bila slikati cijene artikala mobitelom, no ubrzo su ustanovili kako bi to bilo teško izvedivo. No, imali su malo sreće, kaže:
Promijenio se zakon i trgovci su počeli objavljivati cijene na internetu. To nam je otvorilo vrata. Zadaću smo završili u roku, a sve smo usavršili tijekom prošlog ljeta jer nam je faks dopustio da nam rad na našem startup pothvatu bude uračunat kao praksa.

Franko i njegov tim koji čine Samuel Spence, Denny Lulak i Wisdom Anthony sada imaju aplikaciju koju koristi više tisuća korisnika. Više nisu samo platforma za praćenje cijena namirnica i drugih artikala u Hrvatskoj u više od 1000 trgovina, nego prate i cijene goriva na više od tisuću benzinskih crpki, ali i cijene energije na svim punjačima za električne automobile u našoj zemlji.
Njihov matematički model i geolokacija omogućuju korisnicima uštede i do 40 % na većim kupovinama.
Samuel Spence, student četvrte godine Informacijskih tehnologija i član Supa Kuna tima, objasnio je koje su, prema njegovom mišljenju, najveće prednosti pokretanja startupa:
Mislim da je pokretanje startup projekta, i kasnije tvrtke, bolji način za osmišljavanje karijere već zato što u tom pothvatu morate raditi više stvari.
Morate se baviti programiranjem, vođenjem projekata, marketingom, odnosima s javnošću, financijama i drugim potrebama, dok zapošljavanjem u nekoj tvrtki, posebno u većoj kompaniji, ulazite odmah u neku poslovnu nišu, u kojoj ste početnik i zaduženi ste tek za jedan manji dio posla i ne vidite širu sliku.
Zato je startup zanimljiviji, jer te iskušava u više područja i tjera na razvoj više vještina.
Startup za stvaranje startupa
Suosnivači startup tvrtke Project01, Antonia Kurtović, Vitomir Pavičić, studenti Međunarodnog poslovanja i Nora Miškulin, studentica Dizajna novih medija, stvorili su platformu koja je prije svega namijenjena onima koji startup pokreću prvi put – no i svima ostalima koji svoje poslovne pothvate žele izvesti pametnije i brže. Zamislite to kao umjetnom inteligencijom oblikovan digitalni prostor u kojem osnivači grade svoj startup, korak po korak.
Vitomir Pavičić nam je objasnio kako kako su to zamislili:
Project01 funkcionira tako da se u aplikaciju prvo unesu iskustva i vještine onoga tko želi pokrenuti startup te se unese sve što je ta osoba istraživala o ideji koju želi pretvoriti u poslovni pothvat.
Primjerice, možete reći da želite doći na Mars prije Elona Muska (OK, ja sam pitao Vitu može li njihova aplikacija napraviti poslovni plan od te moje ne baš posve šašave, no vrlo teško ostvarive ideje, op.a.), Project01 će vas prvo pitati je li vam to baš pametno, no, nakon toga će ustanoviti koje prednosti, znanja i vještine imate, a mogu vam pomoći u takvom pothvatu, tko i što vam još nedostaje, i, korak po korak, dovesti će vas do strategije kojom ćete postići to što ste zamislili.

Nora Miškulin, donosi vizualnu inteligenciju u taj projekt. Kao trostruka nacionalna natjecateljica u matematici, ona spaja estetiku s tehničkom preciznošću, čineći složene podatke intuitivnima.
Evo što ona kaže:
Project01 se sastoji od tri modula. Prvi modul je samo za poduzetnike (foundere), drugi je namijenjen investitorima, a treći modul je namijenjen voditeljima inkubatora za startup tvrtke. Monetizaciju smo zamislili prema freemium modelu (osnovne funkcije besplatno, napredne uz pretplatu), a razvijamo i posebnu inačicu za naše kolege, studente RIT-a.
Project01 nije samo lokalna priča. Tim se sprema za ABC Bootcamp u Torontu, a radna verzija aplikacije već je testirana u fazi testiranja MVP-a (Minimum Viable Product) u sedamdesetak intervjua s osnivačima raznih startup tvrtki iz cijele naše regije. Njihova reakcija? „Eh, da sam barem ovo imao kad sam pokretao svoj prvi projekt!”
Što se tiče poslodavaca, evo dojmova iz tvrtke Infobip:
„Studenti veleučilišta RIT Croatia dobro su i strukturirano pripremljeni za tržište rada. Dolaze s tehničkim i poslovnim kompetencijama te s razumijevanjem šireg konteksta, što je posebno važno u globalnom okruženju u kojem poslujemo. Uvijek tražimo kandidate koji znaju kritički razmišljati, prilagoditi se okružuju i koji shvaćaju zašto koriste pojedini alat u izvršavanju pojedinih zadaća. To je posebno važno za primjenu umjetne inteligencije, koju sve više koristimo. Kod studenata veleučilišta RIT Croatia posebno cijenimo meke vještine – autentičnost i proaktivnost te spremnost na preuzimanje odgovornosti. Važno nam je da žele rasti s nama, da imaju zdrave ambicije, da znaju raditi u timu. Već je dosta studenata s RIT-a sudjelovalo u našim programima za pripravnike, radili su na stvarnim projektima uz naše mentore, a nekoliko ih je i ostalo kod nas”, rekla je Dina Gruber, voditeljica tima za zapošljavanje.
Ekosustav koji potiče eksperimentiranje
Pitanje koje se nakon cijele ove priče nameće je kako RIT Croatia to postiže bez formalnog, usustavljenog „smjera za startup“? Odgovor leži u okruženju. Veleučilište je premreženo studentskim klubovima kojima daje budžete kojima sami raspolažu. Primjerice, Business Environment Exploration klub nedavno je posjetio BMW u Münchenu. To im je bila prva lekcija iz upravljanja financijama i projektima.
Drugo, i već smo to naglasili, RIT Croatia stvaranje startupa smatra relevantnom studentskom praksom. Važno je još nešto reći: Profesori ne drže samo predavanja; oni volontiraju kao mentori startup timovima. Štoviše, matično sveučilište u SAD‑u kroz RIT Venture Fund pruža investicijski kapital i mentorsko vodstvo poduzetničkim pothvatima koji imaju snažnu povezanost s RIT zajednicom.
Zaključimo. Dan karijera na veleučilištu RIT Croatia više nije samo točka susreta ponude i potražnje između rada i obrazovnog sustava. To je događaj koji je postao katalizator inovacija u upravljanju ljudskim resursima.
Poduzetnici vlastite karijere
Prezentiranjem studentskih startupa uz bok velikim korporacijama, veleučilište je poslalo jasnu poruku: profesionalni razvoj više nije linearna putanja od diplome do penzije u jednoj tvrtki. Startup edukacija na veleučilištu RIT Croatia, iako neformalna, zapravo je vrlo moćna. Ona se ne uči samo iz knjiga, već kroz hackathone (poput onog s KPMG-om), kroz vođenje klubova i kroz hrabrost da se već na drugoj godini studija izađe pred investitore.
Kao što je rekao Samuel Spence, jedan od gotovo trećine stranih studenata na RIT Croatia, startup te uči vidjeti širu sliku. A upravo je ta „šira slika“ ono što poslodavci danas traže: ljude koji ne čekaju upute, već stvaraju rješenja. Bez obzira na to hoće li Supa Kuna jednog dana imati 100.000 korisnika i hoće li Project01 postati svjetski standard, studenti s kojima smo o svemu tome razgovarali već su postigli ono najvažnije: postali su poduzetnici vlastite karijere.


Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.