Članci s naslovom "SEO je mrtav!" se pojavljuju redovito, a za svakog ozbiljnog inbound marketera su već odavno izgubili i onaj površni humoristični faktor. Nijemci imaju jednu izreku "Totgesagte leben länger" koja se ne da adekvatno prevesti, no otprilike glasi da oni koje se "proglasi mrtvim" prije nego što doista umru na kraju požive duže od ostalih. Godinama se ova izreka koristila za rokere koji žive pogubnim životnim stilom, a na kraju poput ekipe iz Rolling Stonesa dožive stotu. Ako se stvari ovako nastave, isto će vrijediti i za SEO.

Članci s naslovom “SEO je mrtav!” se pojavljuju redovito, a za svakog ozbiljnog inbound marketera su već odavno izgubili i onaj površni humoristični faktor. Nijemci imaju jednu izreku “Totgesagte leben länger” koja se ne da adekvatno prevesti, no otprilike glasi da oni koje se “proglasi mrtvim” prije nego što doista umru na kraju požive duže od ostalih. Godinama se ova izreka koristila za rokere koji žive pogubnim životnim stilom, a na kraju poput ekipe iz Rolling Stonesa dožive stotu. Ako se stvari ovako nastave, isto će vrijediti i za SEO.
SEO’s dead, baby…
SEO nije mrtav i SEO neće umrijeti, barem ne u nekoj predvidljivoj budućnosti. Google je udario same temelje SEO-u kada je počeo razvijati svoj algoritam koji ga je naposljetku učinio divom interneta – a to je i dan danas. Algoritam je kompliciran, konstantno se proširuje i razvija s ciljem da korisnicima pruži što bolje iskustvo pronalaženja podataka koje oni traže.
SEO, odnosno optimizacija web stranica za tražilice (čitaj: tražilicu, tj Google) je “umjetnost” organiziranja vlastite web stranice na takav način da će ju Google zavoljeti i staviti na što višu poziciju za traženi pojam. Da bi razumjeli osnove SEO-a moramo razumjeti na koji način je uopće došlo do potrebe za optimizacijom web stranica. Bez brige, neću vas udaviti pričanjem o povijesti Googleovog algoritma, dovoljno je reći da je njegov cilj bio omogućiti korisniku koji je tražio određeni pojam uvijek pružiti najbolji mogući rezultat pretraživanja.
Na samim počecima weba je ovaj posao bio neusporedivo lakši nego što je to danas slučaj, pa je i algoritam tada bio daleko jednostavniji. Navedimo jedan primjer; Google je išao s pretpostavkom da je određena stranica kvalitetna za pojam, recimo, “osiguranje protiv požara” ako se na određenoj web stranici taj pojam ponavlja više puta. Inicijalna logika je bila more is better, pa je stranica s višestruko ponovljenim traženim pojmom vrijedila kao bolji rezultat od stranice s manjim brojem ovog traženog pojma.
Tu na scenu stupa SEO – nuspojava Googleovog algoritma. Ako želite rangirati visoko na organskim rezultatima tražilice, onda morate igrati po pravilima koja postavlja Google! Vrlo brzo su webmasteri otkrili da stranice s višestruko ponovljenim pojmom bolje rangiraju, pa su počeli gurati traženi pojam u što je moguće većem broju unutar stranice. U toj situaciji došlo je do toga da je doslovce svaka rečenica sadržavala riječi “osiguranje protiv požara” ili slične varijacije (da ne spominjemo meta-tagove, opise slika, ponavljanje tog pojma unutar koda na stotine puta…), te je došlo do fenomena zvanog keyword stuffing.
U tom trenutku Google shvaća da je monumentalno fulao, pa povlači poslovičnu “ručnu”; modificira algoritam kako bi penalizirao keyword stuffing. Webmasteri reagiraju tako što modificiraju svoje tekstove, smanjuju broj pojmova unutar svakog teksta i traže novi optimum koji se nalazi unutar algoritma. Paradoks je očigledan; keyword stuffing vam šteti, ali premalo traženih pojmova unutar teksta će smanjiti vaše šanse da algoritam taj tekst prepozna kao relevantan.
Google, naravno, krije tajne svog algoritma k’o zmija noge, a deseci tisuća SEO stručnjaka pokušava odgonetnuti ta pravila. Što se tiče pitanja koliko bi se često određeni pojam trebao pronaći u nekom online tekstu (tzv. keyword density) danas ima više odgovora, ili bolje rečeno nagađanja, a magični postotak iznosi u pravilu nekih 3-5%. Točan odgovor ne zna nitko.
Alogritam jedan da zavlada svima
Keyword density je samo jedan od nekih dvjestotinjak faktora koji se uzimaju u obzir prilikom izbacivanja stranice rezultata za neki traženi pojam. Svaki od ovih faktora je prošao svoju evoluciju, povećanje i smanjivanje važnosti, rast i pad. Kroz cijelu povijest razvoja algoritma, SEO stručnjaci su pokušavali pronaći najbolji put da izguraju upravo svoju stranicu na vrh rezultata te su vrlo često igrali prljavo. Kada je broj linkova bio najvažniji faktor, svi su pojurili da nabildaju što je više moguće linkova; ista stvar je vrijedila i za infografike, direktorije linkova, content marketing, guest blogging i niz drugih djelatnosti.
I uvijek bi reakcija Googlea bila ista, kada se svi fokusiraju na određeni faktor kojeg u tom trenutku percipiraju kao najvažniji, veliki G bi ga “nerfao”, odnosno smanjio njegovu važnost, a vrlo često još i penalizirao sve one koji su prekomjerno forsirali neku od tih taktika. No činjenica je da Google još uvijek koristi niz pravila u svom algoritmu kako bi odredio najbolje rezultate za naše svakodnevne upite. Ta činjenica znači da će uvijek postojati i najoptimalniji oblik i sadržaj stranice, a SEO stručnjaci će ga pokušavati odgonetnuti. Ukratko, sve dok postoji Googleov algoritam, postojat će i SEO!
No zašto onda uvijek svi pompozno trube o tome kako je SEO mrtav? Više je razloga tome; jedan veliki dio Internauta ne voli SEO (uključujući i sam Google) jer uz njega vežu loše konotacije, primjerice indijske online šljakere koji nabijaju tisuće spam linkova prema stranicama loših kvaliteta i uspijevaju nekim čudom izgurati stranice koje ne bi trebale nikada ni ugledati svjetlo dana, a kamoli stići na prve pozicije SERP-a. Oni bi najradije da SEO ne postoji, iako ne znaju što bi stavili umjesto njega – samo Google AdWords, možda? Vratili direktorije!?
No glavni razlog zašto se stalno govori o smrti SEO-a je u tome što Google cilja na to da namjerno oteža posao stručnjacima koji se bave ovim područjem. Je li to iz razloga što Google, poput svake mega-korporacije, sada počinje težiti k tome da maksimizira profite, pa pokušava svoju publiku sve više usmjeravati na Google AdWords, ili na svoj jedinstven način pokušava učiniti da bavljenje SEO djelatnostima postane potpuno neisplativo kako bi svi na “prirodan” način izrađivali i promovirali sadržaj svojih stranica? Motivaciju je teško odrediti, ali je zato smisao akcija vrlo jasan.
Ništa nije nemoguće- samo teže
Jedan od najvećih udaraca svijetu SEO-a se dogodio u trenutak kada je Google uskratio korisnicima uvid u ključne riječi organskog pretraživanja po kojima bi posjetitelji dolazili na njihove stranice. U prenesenom smislu, Google je ugasio svjetlo u sobi u kojoj SEO stručnjaci traže sveti gral, srž algoritma za pretraživanje. Dakako, i dalje je moguće optimizirati web stranice, ali je daleko teže razaznati koje konkretne rezultate te optimizacije donose.
Logični slijed stvari je da će pojedinci i korporacije početi usmjeravati svoje resurse na online djelatnosti koje daju mjerljive rezultate, bilo da je riječ o PPC oglašavanju, društvenim medijima, content marketingu i sl. No sve to ne znači da je SEO mrtav, koliko god bi to neki željeli, nego samo da je SEO igra postala daleko teža i neisplativija. No unatoč tome, nemojte nipošto odustati od pravila optimizacije web stranica, bez obzira na sve otežavajuće okolnosti i prepreke koje će vam se naći na putu!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Mestro67
01. 08. 2014. u 12:43 pm
Takve članke mahom pišu PPC specijalisti koji žele prodati svoju uslugu, jer lakše je naplatiti nešto što ima (vidljive) rezultate u vrlo kratkom roku nego čekati da se (Možda!) popravi pozicija nekog KW u SERP-u.
Matija Ferenček
01. 08. 2014. u 3:23 pm
Dobra tema, i dobar članak na temu.
Stvar sa SEOm je što nije transparentan. Za razliku od recimo PPC-a gdje točno znaš što moraš napraviti da dobiješ neki rezultat, kod SEO-a je sve više manje stvar “crne magije”. Kad se na to doda činjenica da Black Hat tehnike i danas dokazano funkcioniraju, skeptičnost ljudi je donekle i razumljiva.
S druge strane, ekipa kojoj se digitalni marketing zasniva na strategiji koja obuhvaća više kanala može posvjedočiti koliko je SEO efikasan kad je dobro izveden. Duple vrijednosti konverzije, ogromni time on site, zanemariv bounce – sve to ide uz jaku organsku prisutnost. Problem je što danas za to nije dovoljno zaspamati komentarima blog Nevena Ciganovića, platiti indijcima 10$ za 1000 linkova i ponoviti 23 puta željenu ključnu riječ.
Samo dodatan osvrt kad već tipkam plahte teksta.
Za razliku od mnogih ja ne vjerujem da Google nešto skriva ili gleda kako sabotirati SEO industriju. Čisto iz financijskog aspekta oni si ne smiju dopustiti da ljudi ikad posumnjaju u način rangiranja rezultata na njihovoj tražilici. Neka sam i naivan, ali vjerujem da su sve algoritamske promjene koje oni provode zadnjih par godina zaista namjenjene za povećanje kvalitete rezultata. A da ima kolaterlanih žrtava – u ratovima uvijek ima.
Ante
01. 08. 2014. u 7:22 pm
Istina, nitko ne zna dobro Googleova algoritam, ali jedna stvar je poznata. Google zna koliko dugo ste proveli na kojoj stranici. To je glavna stvar.
Ako je netko došao na vaš site po određenom pojmu i odmah otišao (i svi drugi pobjegnu odmah), to znači da ste vrlo nerelevantni za taj pojam.
Ako je netko došao po nekom pojmu i ostao jako dugo (ako je puno teksta na stranici) ili je ostao srednje dugo (ako je kratka stranica), pa je k tome klikao na linkove na vašoj stranici (znači dajete zanimljiv sadržaj), tada ste vi relevantni.
Zar ovo nije najbolji način da se eliminira manipulacije. Korisnik sa svojom (ne)aktivnošću govori koliko je taj site relevantan.
Dakle, dolazimo do content marketinga kao produciranja kvalitetnog sadržaja koji će korisnicima biti zanimljiv i koristan. Da, znam, to je velika tlaka pisati kvalitetan sadržaj, puno sadržaja… Pa se onda pojavljuju servisi poput http://www.articlewindow.com koji olakšavaju taj posao po principu “Brigo moja prijeđi na drugoga”…
Slavko Pejović
04. 08. 2014. u 10:00 pm
SEO naravno da nije mrtav,samo je sada značajno skuplji, i predstavlja deo objedinjene kako je mi zovemo integrisane internet ( i ne samo internet ) marketing strategije.
SEO se provlači kroz sve, i više nije puko tehničko stavljanje tagova, niti je puko besomučno postovanje linkova po raznim direktorijumima.
SEO danas ima mnogo više elemenata nego ikad, i mnogo je kompleksniji, ali pravim ljubiteljima i zanimljiviji nego ikad. Mislim da danas imamo četri osnovna uticaja na SEO, tj. SEO sa aspekta tehničkih elemenata sajta, zatim SEO sa aspekta koncepcije i sadržaja, treći aspekt bi bio SEO sa strane autoriteta sajta kroz kvalitet i raznovrsnost backlinkova, i četvrti jako značajan aspekt je SEO sa stanovišta social signala. Nekako se u ove četri grupe može smestiti svih preko 300 faktora koji danas utiču na rangiranje…