SelectUSA Tech: Kako poslovati u SAD-u?

Najveća prednost poslovanja u SAD-u? Tržište, umreženost i – minimalna birokracija

Poduzetništvo je ključ našeg uspjeha, u SAD-u njegujemo taj duh i to je esencijalni dio naše kulture, istaknula je Julieta Valls Noyes, američka veleposlanica u Hrvatskoj na samom početku poludnevnog događaja SelectUSA Tech: How to start US business koji je danas održan u prostorima zagrebačkog HUB-a 385. Cilj je bio upoznati sudionike s mogućnostima otvaranja tvrtke u SAD-u i razvoja poslovanja izvan Hrvatske.

Slike: Luka Kašpar, HUB385
Slike: Luka Kašpar, HUB385

Kako osnovati tvrtku ili podružnicu u SAD-u? Što očekuje one koji se odluče na takav potez? Koje su prednosti poslovanja u SAD-u? Neka su to od pitanja o kojima se danas razgovaralo na događaju SelectUSA Tech: How to start US business. Otvarajući događanje, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes istaknula je:

Poduzetništvo je ključ uspjeha, u SAD-u njegujemo taj duh i to je esencijalni dio naše kulture. Poduzetnici istražuju mogućnosti kako na tržište dovesti nove usluge i proizvode koji mijenjaju naše živote, potiču inovaciju i gospodarski rast.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Slično je naglasila i Patrica Gonzalez, komercijalni savjetnik u Europi, ohrabrivši sve koje planiraju poslovati u SAD-u. Iako se u više navrata moglo čuti kako je SAD otvoren poduzetništvu, to ne znači da nema i prepreka poput pravnih i računovodstvenih pitanja, a jedno od većih je ono dobivanja vize, o čemu su na događanju pričali Mladen Vukmir, specijalist za intelektualno vlasništvo, pravnik Vladimir de Franceschi, predstavnici EY-a i američke ambasade.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

O iskustvima iz prve ruke

sasa_cvetojevic_select_usa

No sudionici su također mogli čuti i konkretne savjete i iskustva domaćih tvrtki koje su već upustile u avanturu zvanu poslovanje u SAD-u te su veće neko vrijeme prisutne ondje. Na događaju koji je moderirao Saša Cvetojević, iskustava iz prve ruke ispričali su Marko Kovač (Repsly), Dea Vladilo (Bellabeat), Luka Abrus (Five), Dino Ravnić (GIS Cloud) i Davorin Štetner (Kreator film, CRANE).

Govoreći o razlozima otvaranja tvrtke u SAD-u, Marko iz Repslyja istaknuo je kako im je cilj od početka bio napraviti globalnu kompaniju. U Hrvatskoj imaju razvojni tim, dok je marketing u SAD-u. Dodao je kako ne vidi minuse u tome što su se odlučili za Boston, a ne, primjerice, Silicon Valley. Dea iz Bellabeata, čija je priča već dobro poznata, izdvojila je veliku pomoć Y kombinatora oko administrativnih stvari. Budući da mnogi investitori žele da je kompanija u SAD-u, otvaranje tvrtke tamo bio je logičan korak.

Bilo je lako otvoriti tvrtku, trebao nam je jedan dan, a sve je išlo glatko.

Slično je istaknuo i Davorin koji je nedavno boravio u SAD-u, a kako je ispričao, na otvaranje tvrtke je potrošio tek nekoliko sati, a za otvaranje računa u banci pola sata. Onima koji razmišljaju o poslovanju u SAD-u savjetovao je:

Amerika je odlična i sve je jako jednostavno. No pri tome je jako važan networking. Ljudima se lagano može prići, no morate se pripremiti.

Minimalna birokracija = fokus na poslovanje

Dino iz GIS Clouda rekao je kako im je većina ljudi i dalje u Hrvatskoj, a kao razloge čestih putovanja u SAD naveo je upravo networking i nova partnerstva. No, jedna od stvari koja domaćim poduzetnicima može predstavljati poteškoće je vizni režim, a Luka je ispričao kako je u slučaju tvrtke Five razlog bio velik broj putovanja njihovih zaposlenika. Viza im nikada nije bila odbijena, iako se znalo dogoditi da se traži dodatna dokumentacija, a Luka je dodao kako je cijeli proces sada puno lakši.

Panelisti su bili suglasni u zaključku kako je najveća prednost poslovanja u SAD-u minimalna birokracija zbog čega su fokusirani isključivo na poslovanje i razvoj tvrtki te kako imaju planove i za narednih par godina poslovanja ‘preko bare’.

https://twitter.com/EdoPlovanic/status/732866348116807680

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?