Scrum nije rješenje za sve vaše organizacijske probleme.

Žao mi je, ali Scrum nije rješenje za vaše organizacijske probleme.

U posljednje je vrijeme Scrum, a s njim i agile frameworkovi, došao na loš glas jer su mnogi zaključili da ipak nije instant rješenje za njihove organizacijske probleme. E pa, baš u tom grmu leži zec - Scrum nikada nije ni trebao biti "rješenje".

U nekom trenutku u “davnoj” prošlosti Scrum je došao kao tsunami i preplavio sve organizacije. One koje je trebao, i one koje možda nije. Scrum evanđelisti propovijedali su o nevjerojatnoj efikasnosti i brzini, mogućnosti trenutne prilagodbe tržištu, svim benefitima koje nudi developerima i tako je Scrum postao sinonim za rješenje svih organizacijskih problema. Počela je era Scrum Mastera, Agile Coacheva i training organizacija.

Nakon prvobitnog ushita i zanesenosti uslijedilo je triježnjenje. U velikom broju slučajeva rezultat nije bio na očekivanoj, hypeanoj razini i Scrum je djelomično dobio stigmu pomodarstva i buzzworda jer: “Scrum ne rješava probleme kako smo očekivali.” Tvrtke za edukaciju i coachevi djelomično su se okrenuli novim industrijama, a Scrum je ušao u status quo.

Iz ovog ste već mogli iščitati sukus problema – Scrum, za početak, uopće nije rješenje problema, iako se često tako prodaje. Scrum je alat pomoću kojeg se do rješenja dolazi, a kao i sa svakim alatom, njime treba znati baratati. U ovom konkretnom slučaju, trebalo bi se znati ponešto i o povratnoj vezi.

Mala digresija o regulaciji i povratnoj vezi

„Srce svakog sustava automatske regulacije jest ideja povratne veze!“

A. Isidori

Kao što svaki inženjer koji se susreo s automatizacijom i/ili regulacijom zna, automatsko upravljanje sustavom zahtjeva povratnu vezu ili – feedback. Ono što povratna veza omogućuje je usporedba željenog ili očekivanog rezultata s trenutnim. Razlika između ta dva rezultata razlog je promjene koja će uslijediti.

Primjeri povratne veze prisutni su svugdje oko nas, pa tako i u našem tijelu. Primjerice, kad završeci živčanih stanica na koži i u mozgu primijete da je temperatura tijela prešla 37°C, centar za regulaciju temperature u mozgu prilikom jednog od ciklusa provjere aktivira znojne žlijezde po cijelom tijelu. Mogli bismo reći da je takav tip upravljanja vrlo doslovno – organski.

Vjerojatno ste točno pretpostavili u kojem smjeru će ovaj članak nastaviti. Ono što nam Scrum omogućuje je izvrstan framework za implementiranje “povratne veze” –  tek će povratna veza dovesti do rješenja.

Feedback po Scrumu

Prema Scrum Guideu, tri su stupa Scruma: transparentnost, provjera i prilagodba, a upravo oni čine mogućim da imamo kontinuiranu povratnu vezu kada je riječ o projektima ili proizvodima na kojima radimo.

Artefakti u Scrumu, kao što su Product Backlog, Sprint Backlog i Increment, nam omogućavaju transparentnost. Oni moraju biti dostupni osobama uključenima u projekt ili razvoj proizvoda kako bi uvijek imali pregled trenutnog i željenog stanja. Ako ne koristimo jedan od tih artefakata, smanjujemo mogućnost da stvorimo realne zaključke o stanju proizvoda, timu i načinu rada.

Scrum događaji ili ceremonije (Sprint Planning, Daily Scrum, Sprint Review i Sprint Retrospective) su tu da nas “natjeraju” da redovito provodimo provjere. To je ujedno i glavni razlog njihovog postojanja pa preskakanjem jednog od Scrum događaja dodatno smanjujemo prilike za provjeru.

Prilagodba je pak promjena koju smo odlučili provesti kako bismo se približili našem željenom cilju nakon detaljne provjere artefakata. To je vjerojatno najvažniji korak i uvelike ovisi o timu ljudi koji ga provodi i organizaciji koja ih podupire. Time zatvaramo povratnu petlju našeg procesa.

Kada se pravilno provodi, Scrum na ovaj način vrlo brzo ukazuje na sve probleme s timom, organizacijom i proizvodom. To je upravo njegova svrha, da bude alat kojeg koristimo kako bismo što brže i efikasnije mogli pronaći probleme i isprobati potencijalna rješenja koja će nas dovesti bliže našem cilju.

Mrze li neki developeri Scrum… ili samo loš Scrum?

Naša je uloga kao Agile Coacheva i Scrum Mastera voditi timove i tvrtke kroz taj naporan proces provjera i promjena kako bi tim ili organizacija pronašli vlastita dobra rješenja (pogotovo na početku).

Ono što se događa je da se umjesto toga bezglavo ponavlja nekoliko pripremljenih generičkih “špranci”. Još jedna česta pojava je da se Scrum samo “uglavi” unutar svih ostalih administrativnih i birokratskih procesa u tvrtki, što onemogućuje povratnim informacijama da stignu na pravo mjesto. Ako se Scrum provodi u “izoliranom containeru” također ne može ispuniti svoju svrhu – potaknuti promjenu.

Ponekad imam osjećaj da je guranje Scruma i Agilea u mainstream izjednačilo njihova imena s lošim i nepravilnim implementacijama, a one su pak priskrbile Scrumu loš glas.

Zbog nedostatka potpore s vrha organizacije, članovi tima koji su nerijetko prepušteni sami sebi s pravom razvijaju strah od rada u takvoj okolini. Nije ni čudo što dio developera s prezirom govori o radu unutar tih frameworkova gdje ostaju frustrirani činjenicom da bi trebali dijeliti dio organizacijske odgovornosti uspjeha ili neuspjeha tima, a zapravo nemaju nikakav realan utjecaj ili podršku.

Agile je mrtav, živio agile

U zadnje vrijeme se često susrećem i s člancima koji prikazuju primjere vrlo uspješnih organizacija s “novim pristupima” gdje developeri preuzimaju uloge Product Ownera (često uz potporu Product Managera) i gdje se priča o velikoj fleksibilnosti i neovisnosti timova te minimalnoj birokraciji.

Očito smo svi zaboravili da u Scrumu developer može imati ulogu Product Ownera, da Scrum pruža veliku fleksibilnost, da je praktički uveo pojam “self-organizing” te da potiče uklanjanje wastea te Lean pristup. Taj “novi” pristup zapravo jest Agile tj. Scrum, onako kako je inicijalno zamišljen.

U jednom trenutku možda svi preispitamo jesmo li zaboravili kako je sve počelo i kažemo: “Agile” je mrtav, živio Agile!

Manifesto for Agile Software Development:

We are uncovering better ways of developing
software by doing it and helping others do it.
Through this work we have come to value:

Individuals and interactions over processes and tools
Working software over comprehensive documentation
Customer collaboration over contract negotiation
Responding to change over following a plan

That is, while there is value in the items on
the right, we value the items on the left more.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Vodič

Gledaj i uči! Najbolji edukativni kanali na YouTubeu

Donosimo vodič kroz edukativne kanale na YouTubeu od kojih ćete sigurno nešto naučiti i nikad više nećete reći da je YouTube carstvo gluposti za klince i influensera koji se krevelje.

Intervju

Gamechuck u suradnji s udrugom Roda razvio ČUDOvišnu igru koja djecu uči – društvenom aktivizmu!

Kao što su Šegrt Hlapić i družina dosadašnje generacije učili prometnim znakovima, tako će možda i čudovišta Gamechuckove Avanture koje je ilustrirao Zlatko Druško, poznat po radu na Letećim medvjedićima, odgojiti neke nove.

Startupi i poslovanje

Nakon rada u Amazonu i Memgraphu, Marin i Matej osigurali 3 milijuna kuna za “tražilicu video i audio sadržaja”

Jedan je za vrijeme studiranja na FER-u bio drugom mentor u srednjoj školi, ali tek ih je Marinovo iskustvo u Amazonu i problem na koji je naletio potaknulo da pokrenu zajednički startup na relaciji Zagreb-Vancouver.

Novost

HAVC prvi put raspisao natječaj za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara

Hrvatski gaming studiji dobili su još jednu priliku za financiranje svojih projekata i to u Hrvatskoj!

Intervju

Photomath ima tim specijaliziran za animirane instrukcije koje se programiraju? I to bez pisanja koda?

Jeste li znali da čak 60% učenika koristi video za pomoć pri učenju matematike? Photomath danas nudi i vizualni način učenja matematike pomoću animiranih instrukcija. Uz njih korisnik ima dojam kao da pred sobom ima instruktora matematike, a mi smo provjerili kako se takve animacije uopće kreiraju uz Andriju Ražnatovića i Janu Čičko.

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.