Pametni telefoni su nam sve korisniji, ali ako želimo napraviti "pravi" posao, i dalje ćemo odabrati računalo

Pametni telefoni su nam sve korisniji, ali ako želimo napraviti “pravi” posao, i dalje ćemo odabrati računalo

Manji uređaji su super, ali i dalje posežemo za laptopom kada želimo napraviti neki "pravi" posao, zar ne?

Svi imamo mobilne uređaje i svi na dnevnoj bazi u njih buljimo sigurno više nego što bismo to voljeli priznati. Ipak, kada dođe red za napraviti neki ozbiljniji posao i dalje ćemo radije upaliti laptop ili čak tablet, bez obzira na to što su mobiteli iz godine u godinu napredniji.

Samsung Galaxy Note 10+ ili iPhone Xs Max veliki su i napredni uređaji. Da biste ih uspješno koristili trebaju vam ili veći dlanovi ili razvijena vještina tipkanja i korištenja uređaja s dvije ruke, no njihovi ekrani vrhunske su kvalitete i podržavaju gotovo sve najmodernije tehnologije. Ipak, kada biste mi rekli da obavim bilo kakav ozbiljan posao na mobitelu osjećao bi se kao da mi je netko zavezao jednu ruku iza leđa i natjerao me da sviram gitaru. Jednostavno nije to – to.

Naravno, budući da se bavim pisanjem dugih tekstova, bilo bi apsurdno pokušati raditi to preko mobitela, ali čak i kada je riječ o uređivanju nečeg elementarnog, poput promjene par riječi u WordPressu, jednostavno mi je mnogo teže to napraviti putem mobitela nego što bih uspio s računalom. S druge strane, pregledavanje društvenih mreža ili pretraživanje interneta radije ću obavljati na mobitelu jer je njegovo sučelje bolje prilagođeno takvim, jednostavnim zadacima.

Veće je bolje?

Mojoj situaciji u prilog ide i nedavno provedeno istraživanje Nielsena koje govori o tome kako i dalje preferiramo velike uređaje kako bismo obavljali takozvane “bitne zadaće”, bez obzira na to što naši manji uređaji imaju gotovo sve iste funkcionalnosti kao i njihova velika braća. Prema istraživanju, više volimo koristiti mobitele, ali u isto vrijeme ćemo ih se vrlo rado odreći kada moramo raditi nešto zahtjevno. Ne zato što mobiteli to ne mogu napraviti, već zato što za te radnje kvaliteta korisničkog iskustva na mobitelu jednostavno ne dolazi ni blizu onom na računalu, kao ni obrnuto.

Razlog tomu je, jasno, korisničko sučelje i iskustvo na mobitelima koji, iako su sve veći, i dalje nemaju tu preciznost koju možete očekivati od tipkovnice i miša. Glasovno upravljanje na mobilnim uređajima koje bi moglo promijeniti lakoću unosa na mobitelima i dalje nije toliko dobro koliko bi trebalo biti, ali ne možemo ni to isključiti u budućnosti.

Tvrtke se godinama trude to promijeniti, ali i dalje je prilično zamorno “nanišaniti” slovo koje želite promijeniti ili pošteno imati otvorene dvije aplikacije na mobitelu, a mnogi poslovi zahtijevaju upravo paralelni rad na nekoliko različitih strana. Zamislite samo jednog developera kako piše kod na mobitelu. 🙂

I Nielsen navodi velike ekrane, snagu i lakše kontroliranje unosa kao najveće prednosti laptopa i stolnih računala, a laku prenosivost, lakše biometrijske sigurnosne aspekte i bolje kamere kao prednosti mobitela. Međutim, kada su u pitanju jednostavniji zadaci lakoća korištenja je ipak na strani mobitela, pogotovo ako uzmemo u obzir da su Android i iOS značajke razumljive gotovo svima, što se ne može baš tvrditi za Windowse ili MacOS.

No, možda će hibridna rješenja to promijeniti?

Mnoge tvrtke već godinama nastoje riješiti problem nespretnosti baratanja s malim ekranima kada su u pitanju kompleksniji zadaci. Sustav poput Samsungovog Dexa nastoji mobitel pretvoriti u stolno računalo time da spajanjem mobitela na Dex sustav na monitoru dobivate prikaz posebnog sučelja sličnom Windowsu ili MacOS-u. Osim toga, otkako je izašao iPad Pro, Apple također kao da se okreće tomu da upravo ovaj model pretvori u uređaj koji će stajati na pola puta, između računala poput Macbooka i mobitela.

Danas svoj tablet možete opremiti tipkovnicom (uskoro i mišem) i uživati u većem ekranu na kojem možete pisati i raditi neke zahtjevnije stvari, a koji je opet vrlo lak za prenošenje i čija baterija traje mnogo dulje nego što je to slučaj kod “pravog” računala. Bonus je svakako i što imate sučelje na dodir.

Samsungov eksperiment sa sustavom Dex možda nije potpuni uspjeh, ali daje nam za naslutiti kako bi se trendovi mogli kretati. Koliko god mi voljeli raditi ozbiljne zadaće na svojim velikim uređajima, to nipošto ne znači da će tako i ostati zauvijek. Većina ljudi ne treba impresivne performanse na svojim uredskim mjestima, pa bi bilo logično spekulirati o tome da će i za takve uredske nezahtjevne zadaće, koje još volimo raditi na velikim uređajima, u dogledno vrijeme biti dovoljan i neki vid hibridnog sustava mobitela i računala poput Dexa.

Apple je opet kategorija za sebe

Apple i nova generacija profesionalnijeg iPada čine se kao vrhunska ideja i inovacija koja je jednaka onoj koja se dogodila kada je prvi iPad poharao svijet prije gotovo 10 godina.

Ne zaboravimo da Apple planira i iPad OS, novu verziju operativnog sustava koji će se nalaziti u iPadima i preobraziti ih u uređaje koji zauzimaju segment između “pravog” računala i mobitela za korisnike koji jednostavno trebaju ponešto iz oba svijeta. Tableti se tako možda vrate na velika vrata, a budući da će osvježeni iPadi imati neke dugo tražene mogućnosti poput nove Sidecar funkcionalnosti u kojoj iPad možete koristiti kao dodatni, eksterni ekran, ne bi čudilo ni da prodaja iPad Pro uređaja nadmaši prodaju novog Macbook Aira. 

Apple na svom događaju 10.9. najavljuje i predstavljanje novih uređaja među kojima se spekulira i o “iPhone Pro” modelu koji bi možda mogao biti korak u smjeru još boljeg spajanja mobitela i računala, a osvježenje nekih funkcionalnosti iPada, kao i novi Macbook laptopi mogli bi se otkriti na posebnom događaju u listopadu.

Zadaće koje obavljamo na računalu su važnije, ali mobiteli su i dalje lakši za korištenje.

Velike i male navike

Kada imate mobitel u ruci, on vas nekako automatski vuče da koristite društvene mreže. Tome u prilog ide i ekskluzivnost Instagrama za mobilne uređaje i sveukupno mnogo bolje iskustvo na njima, a osobno se i ja uvijek osjećam kako “moram” provjeriti što se događa online kada uhvatim mobitel. S druge strane, na računalu ću uvijek radije čitati dulje tekstove i istraživati teme koje su mi zanimljive, dok sam na mobitelu gotovo uvijek u nekom raspoloženju za izgubiti par minuta.

Ipak, mobitel je dar s neba kada ste administrator neke stranice ili vam život i/ili posao ovisi u bilo kojoj mjeri o društvenim mrežama. Objava fotke na Instagramu u tren oka ili brzo odgovaranje na upite razlozi su zašto smo godinama usavršavali te male uređaje, zar ne? Nielsen također ističe kako korištenje mobitela ili računala uvelike ovisi o dobi korisnika pa tako mlađi korisnici uvelike preferiraju mobitele, čak i za neke bitnije zadaće.

Mobile-first nije za sve

No, iako će buduće generacije možda naginjati ka korištenju mobilnih uređaja neovisno o zadaćama, strategija koja stavlja mobitele na prvo mjesto nije uvijek dobra, i može se obiti o glavu ako niste prije toga kvalitetno istražili vašu publiku.

Nielsenovo istraživanje upućuje kako je za vlasnike digitalnih proizvoda vrlo važno prilagoditi svoj softver publici ovisno o kompleksnosti područja (financije, zdravstvo, marketing), čime će osigurati da korisnici mogu izvući maksimum iz njihove platforme ovisno s kojeg joj uređaja najviše njih pristupa. Word i Excel na mobitelu možda i nisu vrhunski, ali na računalu moraju biti na najvišoj razini. Upravo zbog takvih proizvoda, veliki uređaji bi još dugo vremena mogli imati velik značaj u digitalnoj svakodnevici.

Možda gledamo u novo doba hibridnih uređaja koji će smanjiti razliku između mobitela i laptopa, ali dok se to ne dogodi – ne dam svoja računala ni po koju cijenu. 

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.