Pametni telefoni su nam sve korisniji, ali ako želimo napraviti "pravi" posao, i dalje ćemo odabrati računalo

Pametni telefoni su nam sve korisniji, ali ako želimo napraviti “pravi” posao, i dalje ćemo odabrati računalo

Manji uređaji su super, ali i dalje posežemo za laptopom kada želimo napraviti neki "pravi" posao, zar ne?

Svi imamo mobilne uređaje i svi na dnevnoj bazi u njih buljimo sigurno više nego što bismo to voljeli priznati. Ipak, kada dođe red za napraviti neki ozbiljniji posao i dalje ćemo radije upaliti laptop ili čak tablet, bez obzira na to što su mobiteli iz godine u godinu napredniji.

Samsung Galaxy Note 10+ ili iPhone Xs Max veliki su i napredni uređaji. Da biste ih uspješno koristili trebaju vam ili veći dlanovi ili razvijena vještina tipkanja i korištenja uređaja s dvije ruke, no njihovi ekrani vrhunske su kvalitete i podržavaju gotovo sve najmodernije tehnologije. Ipak, kada biste mi rekli da obavim bilo kakav ozbiljan posao na mobitelu osjećao bi se kao da mi je netko zavezao jednu ruku iza leđa i natjerao me da sviram gitaru. Jednostavno nije to – to.

Naravno, budući da se bavim pisanjem dugih tekstova, bilo bi apsurdno pokušati raditi to preko mobitela, ali čak i kada je riječ o uređivanju nečeg elementarnog, poput promjene par riječi u WordPressu, jednostavno mi je mnogo teže to napraviti putem mobitela nego što bih uspio s računalom. S druge strane, pregledavanje društvenih mreža ili pretraživanje interneta radije ću obavljati na mobitelu jer je njegovo sučelje bolje prilagođeno takvim, jednostavnim zadacima.

Veće je bolje?

Mojoj situaciji u prilog ide i nedavno provedeno istraživanje Nielsena koje govori o tome kako i dalje preferiramo velike uređaje kako bismo obavljali takozvane “bitne zadaće”, bez obzira na to što naši manji uređaji imaju gotovo sve iste funkcionalnosti kao i njihova velika braća. Prema istraživanju, više volimo koristiti mobitele, ali u isto vrijeme ćemo ih se vrlo rado odreći kada moramo raditi nešto zahtjevno. Ne zato što mobiteli to ne mogu napraviti, već zato što za te radnje kvaliteta korisničkog iskustva na mobitelu jednostavno ne dolazi ni blizu onom na računalu, kao ni obrnuto.

Razlog tomu je, jasno, korisničko sučelje i iskustvo na mobitelima koji, iako su sve veći, i dalje nemaju tu preciznost koju možete očekivati od tipkovnice i miša. Glasovno upravljanje na mobilnim uređajima koje bi moglo promijeniti lakoću unosa na mobitelima i dalje nije toliko dobro koliko bi trebalo biti, ali ne možemo ni to isključiti u budućnosti.

Tvrtke se godinama trude to promijeniti, ali i dalje je prilično zamorno “nanišaniti” slovo koje želite promijeniti ili pošteno imati otvorene dvije aplikacije na mobitelu, a mnogi poslovi zahtijevaju upravo paralelni rad na nekoliko različitih strana. Zamislite samo jednog developera kako piše kod na mobitelu. 🙂

I Nielsen navodi velike ekrane, snagu i lakše kontroliranje unosa kao najveće prednosti laptopa i stolnih računala, a laku prenosivost, lakše biometrijske sigurnosne aspekte i bolje kamere kao prednosti mobitela. Međutim, kada su u pitanju jednostavniji zadaci lakoća korištenja je ipak na strani mobitela, pogotovo ako uzmemo u obzir da su Android i iOS značajke razumljive gotovo svima, što se ne može baš tvrditi za Windowse ili MacOS.

No, možda će hibridna rješenja to promijeniti?

Mnoge tvrtke već godinama nastoje riješiti problem nespretnosti baratanja s malim ekranima kada su u pitanju kompleksniji zadaci. Sustav poput Samsungovog Dexa nastoji mobitel pretvoriti u stolno računalo time da spajanjem mobitela na Dex sustav na monitoru dobivate prikaz posebnog sučelja sličnom Windowsu ili MacOS-u. Osim toga, otkako je izašao iPad Pro, Apple također kao da se okreće tomu da upravo ovaj model pretvori u uređaj koji će stajati na pola puta, između računala poput Macbooka i mobitela.

Danas svoj tablet možete opremiti tipkovnicom (uskoro i mišem) i uživati u većem ekranu na kojem možete pisati i raditi neke zahtjevnije stvari, a koji je opet vrlo lak za prenošenje i čija baterija traje mnogo dulje nego što je to slučaj kod “pravog” računala. Bonus je svakako i što imate sučelje na dodir.

Samsungov eksperiment sa sustavom Dex možda nije potpuni uspjeh, ali daje nam za naslutiti kako bi se trendovi mogli kretati. Koliko god mi voljeli raditi ozbiljne zadaće na svojim velikim uređajima, to nipošto ne znači da će tako i ostati zauvijek. Većina ljudi ne treba impresivne performanse na svojim uredskim mjestima, pa bi bilo logično spekulirati o tome da će i za takve uredske nezahtjevne zadaće, koje još volimo raditi na velikim uređajima, u dogledno vrijeme biti dovoljan i neki vid hibridnog sustava mobitela i računala poput Dexa.

Apple je opet kategorija za sebe

Apple i nova generacija profesionalnijeg iPada čine se kao vrhunska ideja i inovacija koja je jednaka onoj koja se dogodila kada je prvi iPad poharao svijet prije gotovo 10 godina.

Ne zaboravimo da Apple planira i iPad OS, novu verziju operativnog sustava koji će se nalaziti u iPadima i preobraziti ih u uređaje koji zauzimaju segment između “pravog” računala i mobitela za korisnike koji jednostavno trebaju ponešto iz oba svijeta. Tableti se tako možda vrate na velika vrata, a budući da će osvježeni iPadi imati neke dugo tražene mogućnosti poput nove Sidecar funkcionalnosti u kojoj iPad možete koristiti kao dodatni, eksterni ekran, ne bi čudilo ni da prodaja iPad Pro uređaja nadmaši prodaju novog Macbook Aira. 

Apple na svom događaju 10.9. najavljuje i predstavljanje novih uređaja među kojima se spekulira i o “iPhone Pro” modelu koji bi možda mogao biti korak u smjeru još boljeg spajanja mobitela i računala, a osvježenje nekih funkcionalnosti iPada, kao i novi Macbook laptopi mogli bi se otkriti na posebnom događaju u listopadu.

Zadaće koje obavljamo na računalu su važnije, ali mobiteli su i dalje lakši za korištenje. Nielsen

Velike i male navike

Kada imate mobitel u ruci, on vas nekako automatski vuče da koristite društvene mreže. Tome u prilog ide i ekskluzivnost Instagrama za mobilne uređaje i sveukupno mnogo bolje iskustvo na njima, a osobno se i ja uvijek osjećam kako “moram” provjeriti što se događa online kada uhvatim mobitel. S druge strane, na računalu ću uvijek radije čitati dulje tekstove i istraživati teme koje su mi zanimljive, dok sam na mobitelu gotovo uvijek u nekom raspoloženju za izgubiti par minuta.

Ipak, mobitel je dar s neba kada ste administrator neke stranice ili vam život i/ili posao ovisi u bilo kojoj mjeri o društvenim mrežama. Objava fotke na Instagramu u tren oka ili brzo odgovaranje na upite razlozi su zašto smo godinama usavršavali te male uređaje, zar ne? Nielsen također ističe kako korištenje mobitela ili računala uvelike ovisi o dobi korisnika pa tako mlađi korisnici uvelike preferiraju mobitele, čak i za neke bitnije zadaće.

Mobile-first nije za sve

No, iako će buduće generacije možda naginjati ka korištenju mobilnih uređaja neovisno o zadaćama, strategija koja stavlja mobitele na prvo mjesto nije uvijek dobra, i može se obiti o glavu ako niste prije toga kvalitetno istražili vašu publiku.

Nielsenovo istraživanje upućuje kako je za vlasnike digitalnih proizvoda vrlo važno prilagoditi svoj softver publici ovisno o kompleksnosti područja (financije, zdravstvo, marketing), čime će osigurati da korisnici mogu izvući maksimum iz njihove platforme ovisno s kojeg joj uređaja najviše njih pristupa. Word i Excel na mobitelu možda i nisu vrhunski, ali na računalu moraju biti na najvišoj razini. Upravo zbog takvih proizvoda, veliki uređaji bi još dugo vremena mogli imati velik značaj u digitalnoj svakodnevici.

Možda gledamo u novo doba hibridnih uređaja koji će smanjiti razliku između mobitela i laptopa, ali dok se to ne dogodi – ne dam svoja računala ni po koju cijenu. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Karijere

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...