Poslodavci, predstavljene su smjernice za bolje reguliranje rada na daljinu

Završna konferencija projekta DEVOTE – Budućnost rada na daljinu održana je jučer u organizaciji Sindikata naftnog gospodarstva, Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge poslodavaca iz Norveške.

Budući da hrvatsko zakonodavstvo pravni institut rada na daljinu i dalje ne poznaje u punom smislu, na konferenciji su prezentirane smjernice za izmjene zakonodavstva koje su izradili predstavnici poslodavaca i sindikata.

U Hrvatskoj je na daljinu (od kuće) radilo tek 3,1 % zaposlenih

Istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma pokazuje kako dvije trećine ljudi diljem svijeta želi raditi fleksibilno i nakon što pandemija Covid-19 završi, dok je gotovo trećina spremna napustiti trenutni posao ako se bude zahtijevao povratak u urede s punim radnim vremenom.

Istraživanja globalnih trendova na tržištu rada pokazuju i kako će uskoro više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta raditi izvan ureda. Prema posljednjim podacima Eurostata tijekom 2020. u Hrvatskoj je uobičajeno na daljinu (od kuće) radilo tek 3,1 % zaposlenih dok je na razini EU taj udio iznosio 12,3 %.

Smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira u pogledu rada na daljinu izložile su Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u i članica projektnog tima projekta DEVOTE i Anica Ferić, pravna savjetnica u SING-u i koordinatorica projekta DEVOTE.

Koji su prijedlozi za izmjenu zakonodavnog okvira?

Anica odmah ističe kako predlažu novi institut iako u Zakonu o radu postoji institut posvećen rada na izdvojenom mjestu rada:

Smatramo kako rad na daljinu treba regulirati novim institutom, a ne u sklopu Zakona o radu. Zašto? Zato što postojeći institut o izdvojenom mjestu rada regulira rad s točno određene lokacije koje nije mjesto poslodavca. Smatramo kako rad na daljinu treba regulirati s mjesta rada koje nije točno određeno što omogućuje slobodu kretanja i slobodu biranja mjesta rada.

Zatim, definirana su i najvažnija obilježja rada:

1. Dvostranost i dobrovoljnost – rad da daljinu uvijek mora biti dogovor između poslodavca i radnika te ne smije biti jednostrano nametnut s bilo koje strane.
2. Stalni ili povremeni – rad na daljinu ugovara se kao stalni ili povremeni rad na daljinu i ugovara se ugovorom o radu ili drugim pisanim aktom.
3. Fleksibilnost – radnik bira radno mjesto.

Također, prijedlog isključuje strah kako će rad na daljinu obilježje ugovora o radu i postati ugovor o suradnji ili ugovor o djelu jer radnik dalje radi po uputama i nalozima poslodavca, koristi sredstva rada poslodavca i na njega se primjenjuju propisi radnog prava, ističe Anica:

Jedina novina u praksi bila bi izbor mjesta od strane radnika i tome prilagođena naknada troškova i zaštita na radu što je zapravo proširenje mogućnosti koje nudi Zakon o radu. Poslodavac je i dalje odgovoran o zaštiti na radu, ali na drugačiji način.

Ključne stavke koje treba definirati oko rada na udaljeno

1. Zaštita na radu

Radnik je, naravno, dužan pridržavati se propisa zaštita na radu jednako kao i radnik koji radi u prostorima poslodavca, naglašava Anica:

Tu se najčešće radi o poslovima koji imaju nizak rizik od ozlijede na radu poput rada s IT opremom.

Poslodavci su i dalje odgovorni za zaštitu na radu, ali ona bi bila regulirana na drugačiji način. Iva naglašava kako su ona i Anica počele od premise kako je poslodavac odgovoran za sve ozlijede koje se radniku dogode tijekom dolaska i odlaska na posao pa tako i na službenom putu:

Realno na takvim mjestima poslodavac je objektivno odgovoran, ne utvrđuje se posebno krivica poslodavca i on objektivno odgovara samo zato što je poslodavac te samo zato što je njegov radnik doživio ozljedu, a na mjestu je gdje zapravo nije mogao utjecati na elemente zaštite na radu. Od te premise smo krenule i rekle kako to može biti primijenjeno i na novi institut rada na daljinu.

Napravile su takav zaključak, ističe Iva, ali se dogodio maleni “obrat u priči”. Predlaže se uvesti novi pravni standard koji glasi Standard razumne mjere/razumnog rizika:

Poslodavac snosi odgovornost za rizik rada koji je uobičajen za to radno mjesto, a to bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja u sudskoj praksi. Na primjer, poslodavac ne bi trebao biti odgovoran zbog toga što je radnik pao s planine na koju se penjao kako bi tamo radio po svojem izboru.

2. Naknada troškova za rad na daljinu

Poslodavac bi trebao imati mogućnost isplate paušalnog iznosa naknade troškova koja bi svakako trebala biti neoporeziva, ističe Iva:

Smatramo kako bi se taj paušalni iznos mogao odrediti po tome koliko poslodavac ima troškova kada je radnik u njegovim prostorijama. Naravno da se to može umanjiti za neke iznose koje definitivno sam radnik nema.

Također, kako žele uvesti stalni i povremeni rad na daljinu, tako se to proporcionalno vremenom provedenom na radu isplaćuje naknada. Ako bi poslodavac isplaćivao takvu naknadu, onda bi to isključilo naknadu toplog obroka i prijevoza jer ima ovu prvu spomenutu naknadu.

3. Ostale odredbe

Poslodavac bi se trebao obavezno savjetovati s radničkim vijećem kada govorimo o reguliranju rada na daljinu. Zbog zaštite privatnosti poslodavac i inspektorat rada moraju radniku unaprijed pravovremeno najaviti svoj dolazak i bez njegova pristanka ne bi smjeli ući u njegov prostor rada. Također, kao i kod rada u uredima poslodavca, radnik ima pravo izvan radnog vremena pravo na isključenje.

4. Sastojci kod ugovaranja rada na daljinu

Ugovor o radu na daljinu mora sadržavati sve obavezne podatke propisane za ugovor o radu i ugovor na izdvojenom mjestu rada osim odredbe prema kojoj poslodavac mora osigurati radniku sigurne uvjete rada zbog specifičnosti ovog instituta.

Stalni rad na daljinu uvijek se ugovara ugovorom o radu dok se povremeni rad na daljinu može ugovoriti ugovorom o radu, ističe Anica.

Za ad hoc situacije ugovaranja povremenog rada na daljinu koje su hitnog karaktera, radnik i poslodavac trebali bi moći ugovoriti rad na temelju nekog pisanog traga poput e-maila, naglašava Iva:

U tom e-mailu, kako nema smisla opet navoditi sve sastojke ugovora o radu, tako bi bilo dobro da se poslodavac može pozvati na nekakve druge akte poput Kolektivnog ugovora ili Pravilnika o radu.

Za više informacija pogledajte snimku čitavog programa konferencije.