Što zapravo radi product manager… i kako to pomaže tehnološkim tvrtkama

Iako je product managera (PM) sve više u domaćem techu, mnogi i dalje ne znaju kako izgleda svakodnevica onih koji tu ulogu žive.

Kako izgledaju njihovi radni dani i s kojim se izazovima na tom poslu susreću na Bip Talku u Splitu otkrili su product manageri Franka Smoljo (ReadCube), Davor Pavičević (FEG) i Marko Gojević (Infobip).

Umjesto glamura, složili su se, PM je spoj strateškog razmišljanja i operativnog kaosa.  Uloga je to koja povezuje timove, upravlja očekivanjima i gasi vatre prije nego što ih itko drugi primijeti.

Posao bez rutine

Bilo je tako sasvim logično panel započeti s pitanjem: kako zapravo izgleda prosječan tjedan jednog PM-a?

Marko Gojević odmah je dao do znanja da “prosječan tjedan” u PM svijetu ne postoji. Njegov ritam ovisi o tome gdje se nalaze u godini, što trenutno gori i kakvi su prioriteti:

U prvom mjesecu tjedan izgleda potpuno drukčije nego ljeti, no kraj godine donosi najveći fokus na planiranje iduće.

Kako kaže Marko, primarni je cilj odrediti investicije za naredni ciklus i uskladiti cijelu organizaciju oko toga. A u Infobipu, globalnoj kompaniji s tržištem rasutim po cijelom svijetu, to znači intenzivnu koordinaciju između prodaje, postojećih klijenata, product tima i uprave. Marko taj proces opisuje metaforom:

Sve to nekako ubacimo u jedan kotao i iz tog kotla mora izaći neko pitko i jestivo rješenje za naše stakeholdere.

Davor Pavičević naglašava drugi aspekt PM posla koji uključuje dubinsko poznavanje proizvoda. Njegov tjedan također je ispunjen sastancima, ali naglasak je na pretvaranju svih prikupljenih informacija u jasne zahtjeve koji se uklapaju u dugoročnu viziju. Produkt ne razvija sam, već s timom ljudi, a njegova je uloga spojiti sve ulazne informacije, donijeti odluku što ide prvo i osigurati da razvojni tim razumije zašto nešto radi.

Iako većinu komunikacije vodi kroz sastanke i tim, povremeno i sam preuzima tehničke detalje kad je potrebno “ugasiti vatru”.

Franka Smoljo dala je operativnu stranu. Njezin posao kombinira nekoliko paralelnih tokova: stalno praćenje feedbacka i bugova, planiranje nekoliko mjeseci unaprijed te donošenje odluka koje izravno utječu na prihod.

Sve te informacije potrebno je obraditi i prioritizirati. Dio posla svodi se na pregovaranje s korisnicima i objašnjavanje zašto se neke stvari još ne mogu implementirati, a da se pritom ne izgubi odnos. U strateškom smislu, Franka uvijek razmišlja unaprijed: istražuje probleme, procjenjuje koje je najisplativije rješavati i vodi tim prema opcijama koje donose najveću vrijednost.

Zašto klijent nije uvijek u pravu?

Ako postoji trenutak u kojem PM najviše “osjeti težinu posla”, onda je to onaj kada klijent ili, kao u Davorovu slučaju, čak dvije zemlje istovremeno dolaze na sastanak s teškim pitanjima i velikim očekivanjima. U enterprise okruženju to nije iznimka, nego gotovo pa tjedna rutina. Na takvim sastancima pritisak kreće odmah. Kako se Davor prisjeća, najčešće zvuči ovako: “Nama to treba, kad će to, zašto nas ne podržavate…”

Klijenti na takve razgovore nerijetko dolaze s puno emocija i još više želja, ali ne uvijek i s argumentima i podacima koji sve to podupiru. Upravo tada dolazi do izražaja PM-ova sposobnost pregovaranja i vođenja razgovora iz kaosa prema nečemu konstruktivnom.

Prvi korak je najjednostavniji, ali često i najteži: saslušati. Tek nakon toga, kaže Davor, može se krenuti prema produktivnom dijalogu:

Nekad treba samo saslušati njihovu stranu, pa ih uvjeriti ili podržati: napravit ćemo tad i tad.

Drugi korak je vraćanje rasprave na čvrsto tlo analize. Klijentima treba dati par kontra primjera onoga što u njihovoj analizi nedostaje. Tek kada se očekivanja i realnost poravnaju, dolazi dio smirivanja situacije i usmjeravanje razgovora prema rješenju koje svi mogu prihvatiti. Katkad to znači taktično “kupiti vrijeme”:

Možda ih moram kupiti, pa reći: kvartal jedan nema vas, ali kvartal dva vaši prioriteti i vi sami ste broj jedan.

U product managementu klijent nije neprijatelj, ali nije ni uvijek u pravu. On je partner kojem treba pomoći da realno procijeni što je izvedivo, u kojim rokovima i s kojim posljedicama. A kako će reagirati na takvo usklađivanje? To je već sasvim druga disciplina. Zato je, naglašava Davor, ključno procijeniti tko sjedi s druge strane stola i kako reagira jer nekome će biti dovoljna riječ, a nekome ni obećanje neće biti dovoljno.

Uz sve to, kaže Franka, ključno je kontinuirano graditi edukaciju i komunikaciju, interno i prema klijentima o tome da tvrtka nije klijentov in-house development tim, nego SaaS product sa svojom strategijom, roadmapom i ograničenjima.

No realnost često zna biti drugačija: ako je firma u fazi rasta i još uvijek nema velik broj klijenata, prirodno je da nastoji ispuniti gotovo svaku njihovu želju. Problem nastaje kasnije, kada se veliki klijenti na takav tretman jednostavno naviknu i počnu ga očekivati kao standard.

PM kao prevoditelj između dva svijeta

Odnos između product managera, developera i uprave presudan je element uspješnog proizvoda. Panel u Splitu pokazao je koliko je ta dinamika kompleksna i koliko PM mora biti “ljepilo” koje istovremeno drži timove i očekivanja na okupu.

Uprava je često izvor novih inicijativa, promjena prioriteta ili iznenadnih ideja koje se pojave nakon godišnjih odmora ili internih sastanaka višeg menadžmenta. U takvim trenucima PM mora djelovati kao prevoditelj realnosti. Franka objašnjava:

Ako netko sad kaže da se mora to i to. Dobro, onda ćemo reorganizirati… ali razgovor mora ići u smjeru je li ovo manje važno od onoga?

Drugim riječima, PM ne može samo poslušno izvršavati, mora stvarati kontekst i voditi upravu kroz posljedice svake odluke. Na drugom kraju procesa nalaze se developeri, stručnjaci duboko fokusirani na rješavanje tehničkih izazova. Iako PM i razvojni tim rade prema zajedničkom cilju, njihovi pogledi na problem nisu uvijek isti.

PM je tu u nezahvalnoj, ali ključnoj poziciji: mora razumjeti dovoljno tehničkih detalja da bude relevantan, ali i dovoljno biznisa da odabire ispravne prioritete i sve to dok balansira između želja klijenata i realnih mogućnosti tima.

Što pokreće PM-a?

PM taj posao ne može raditi ako ga ne pokreće znatiželja, želja za rješavanjem problema i spremnost na konstantnu komunikaciju. Franku najviše motivira istraživački dio posla razumijevanje problema i traženje rješenja koja donose najveću vrijednost. Davora pokreće spoj tehnologije i biznisa, dok Marko naglašava važnost stalnog učenja od klijenata i tržišta te poznavanje srži problema koji potom zajedničkim snagama treba i riješiti.

No postoji još jedan faktor koji se ne uči iz knjiga, intuicija. Iako PM mora donositi odluke na temelju podataka, ponekad se smjer određuje prema “osjećaju” izgrađenom iskustvom.  Upravo je ta kombinacija analitičnosti, empatije, tehničke pismenosti i intuitivnog razumijevanja tržišta ono što čini dobrog product managera. A panel u Splitu jasno je pokazao da ovaj posao nije za one koji traže rutinu, nego za one koji vole kompleksnost i izazov.

Ako vas je panel ili ovaj članak potaknuo da razmislite o ulasku u product management ili jednostavno želite dublje razumjeti tu ulogu, panelisti su izdvojili nekoliko izvora za učenje (koji se plaćaju) – What is product management – by Lenny Rachitsky, Product Management Courses Online – Reforge, Product Management – Start Here – Silicon Valley Product Group : Silicon Valley Product Group. Za početak vam i jednostavan razgovor s umjetnom inteligencijom može biti kvalitetan i jeftin start, zaključili su panelisti.

Želite li se pridružiti Markovom timu u Infobipu, bacite pogled na ovaj oglas za posao, možete se javiti i direktno na marko.gojevic@infobip.com i luka.ujevic@infobip.com.