Twitter prodaje dvije godine vaših tvitova: Ukupno 250 milijuna tvitova dnevno

Twitter prodaje dvije godine vaših tvitova: Ukupno 250 milijuna tvitova dnevno

Twitter je ponudio svoju arhivu na prodaju: dvije godine starih tvitova, u prosjeku 250 milijuna tvitova dnevno, prodaje se tvrtkama za online marketing. Prvi kupac je Datasift, a više od tisuću drugih tvrtki upisalo se na listu čekanja u nadi da će dobiti priliku analizirati cca 182 500 000 000 tvitova. Osim sadržaja tvitova, Datasift ima pristup i lokaciji s koje je tvit poslan, prenosi Daily Mail. Osnivač Nick Halstead kaže da Datasift "ide preko onoga što čini većina tvrtki za praćenje društvenih mreža". S novim podacima koje su dobili od Twittera, to je svakako točno.

Koliko vrijede dvije godine vaših tvitova? Ilustracija preuzeta s: Daily Mail

Twitter je ponudio svoju arhivu na prodaju: dvije godine starih tvitova, u prosjeku 250 milijuna tvitova dnevno, prodaje se tvrtkama za online marketing. Prvi kupac je Datasift, a više od tisuću drugih tvrtki upisalo se na listu čekanja u nadi da će dobiti priliku analizirati cca 182 500 000 000 tvitova.

Osim sadržaja tvitova, Datasift ima pristup i lokaciji s koje je tvit poslan, prenosi Daily Mail. Osnivač Nick Halstead kaže da Datasift “ide preko onoga što čini većina tvrtki za praćenje društvenih mreža“. S novim podacima koje su dobili od Twittera, to je svakako točno.

Već i vrapci na grani znaju da se sve što stavimo na Facebook ili Google koristi kako bi nam se prikazali oglasi koji će nas najvjerojatnije zainteresirati. Čemu bacati novac to da oglas vidi milijun ljudi, ako možemo odrediti kojih 100 tisuća ljudi zanima naš proizvod? Sad se ovom društvu pridružio i Twitter, koji je ovim potezom dobio nov i značajan izvor prihoda.

Vraćamo se na ono da ako neku uslugu koristimo besplatno, to je zbog toga što smo proizvod – mi. I dok neke ne smeta prikupljanje njihovih podataka u marketinške svrhe, drugima se ova novost neće svidjeti i bit će zabrinuti zbog načina na koje društvene mreže postupaju s njihovim podacima. U kojoj ste vi skupini?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.