Preuzimanje igara i programa: Je li nam 'torrent' (ne)prijatelj?

Preuzimanje igara i programa: Je li nam ‘torrent’ (ne)prijatelj?

Ako ne biste pojeli pizzu koju je dostavljač putem "doradio" ili konzumirali tabletu bez omota koju ste dobili od nepoznate osobe - zašto onda pokrećete softver za koji znate da ga je netko, tko ima više znanja od vas, izmijenio?

sigurnost internet

Ne morate priznati naglas, ali teško je pobjeći od toga da su mnogi bar jednom u svojoj informatičkoj karijeri instalirali softver za koji nisu imali licencu i iskoristili “alternativni” način aktivacije. Vjerujem da se većina bar jednom oslonila na čarobni torrent u potrazi za programom/igrom/serijom ili sličnim digitalnim resursom. Koliko je to bilo pametno, što smo sve riskirali i što se sve može kriti iza “besplatnog” sadržaja, analizirat ćemo u nastavku, pri čemu ćemo ovoga puta izostaviti pravni aspekt (kojega smo svi ionako, manje ili više svjesni) i, u većini slučajeva, ilegalnu prirodu takvih radnji.

Download igara, filmova, aplikacija i svega ostaloga što možemo nazvati downloadabilnim (ako je to uopće i riječ) danas gotovo da možemo ubrojiti u osnovne vještine rada na računalu. Doista, ako nekoga tko tek počinje koristiti računalo uvodiš u svijet IT-a, to radiš otprilike ovako: Ovo je miš, tipkovnica, tu su videi o mačkama, a ovdje ovako skineš zadnju sezonu House of Cards (ne pozivamo da to radite, da ne bi bilo zabune).

Prije desetak godina svi smo poznavali tipa koji poznaje tipa koji je u katalogu imao popis igara za PC ili konzole po nevjerojatno povoljnoj cijeni, a za kojeg bismo tu i tamo čuli da je “pao” pa bismo mu morali pronaći zamjenu. Svega jedan telefonski poziv dijelio vas je od Traxdata CD-a markerom naslovljenog na ‘Nid for spid 3’. Je li danas drugačije? 

Nid for spid! Ej!
Nid for spid 3! Ej!

Katalog je sada vaš omiljeni BitTorrent tracker (stranica za pretraživanje torrent datoteka) koja tu i tamo “padne” kada ju organi reda ugase, poziv telefonom zamijenjen je pokretanjem torrent klijenta i preuzimanjem sadržaja, nepoznati tip s početka priče u ovom slučaju su računala nepoznatih ljudi (dobre volje?) koji vam šalju dijelove vašeg digitalnog resursa a cijena je… nepostojeća? Iako nam se u početku može činiti da smo software, film ili glazbeni album dobili besplatno, često je cijena koju ćemo možda platiti mnogo veća.

Daj, molim te, pa što sad ako ne platim baš svaki program?

Nema ništa loše u neograničenom pristupu različitim sadržajima, naravno, najbolje je da je sve legalno, ali ako se kritički postavimo i zapitamo se Zašto netko troši svoje vrijeme da bi crackirao program, rippao album ili video? – imamo li odgovor? Jesmo li zbilja dovoljno naivni i umišljeni da mislimo kako je nepoznata osoba uložila svoje vrijeme, trud i znanje kako bi nama bilo lakše i kako bismo “jeftinije” prošli? Razmislite još jednom. Čak i bez obzira na motive crackera, znamo li što točno znači crackirani softver?

Ilustrirajmo to primjerom. U kafiću naručujete Cedevitu, a nakon nekog vremena konobar (kojeg ne poznajete) donosi vam čašu sa slamkom uronjenom u narančasto-žutu tekućinu koja se još uvijek pjeni. Na prvi pogled izgleda kao Cedevita, ali je li zbilja? Ovisno o vašoj prirodi, možete se postaviti na dva načina:

  1. Naručio sam Cedevitu. Ovo je iste boje kao Cedevita. To je moja Cedevita 100%. Konobar je samo jako cool i pristojan jer mi je olakšao život.
  2. Zašto sam dobio već zamiješanu Cedevitu? Gdje je vrećica koju ću sam umiješati u vodu? Misli li konobar da sam ja nesposoban? Je li mi konobar uzeo par grama Cedevite koju sam platio? Je li unutra možda droga?
Schrödingerova Cedevita. Nećete znati je li to doista Cedevita ili nije - dok ju ne isprobate.
Schrödingerova Cedevita. Nećete znati je li to doista Cedevita ili nije – dok ju ne isprobate.

Sada se ispred vas nalazi Schrödingerova Cedevita – sve dok ne ispijete gutljaj, u čaši se i nalazi i ne nalazi naručena Cedevita. Što ćete napraviti?

Gotovo se identično možemo postaviti kada je riječ o digitalnom sadržaju – je li zbilja naš nepoznati e-prijatelj samo dobrica ili nam je u program ubacio digitalnu drogu? Ne znamo – dok ne probamo?

Crackirani softver – besplatno do ‘skupih’ programa ili nešto sasvim drugo

Ako ste se ikad susreli sa softwareom uz koji dolazi crack te koji vas u maniri “bosanskog virusa” moli da nakon regularne instalacije, sami zamijenite nekakav program.exe (ili slično) s nekim drugim program.exe koji vam je on dao i sve će biti u redu, onda “znate” kako stvar funkcionira: Ako ne napravite prema uputama, program neće raditi i javit će da isti morate kupiti i registrirati. Ako, pak, napravite kako vam upute nalažu, program će raditi savršeno, a niste potrošili ni kune.

Program koji vam “spašava život” može biti ranije opisani klasični crack file, patch program ili keygen za generiranje serijskog broja (obično popraćen jako kul 8-bitnom glazbom). Za potrebe ovog članka zapravo je svejedno o kojem tipu se radi.

Što je, zapravo, taj magični crack? Pojednostavljeno rečeno, osoba koja je izradila crack program uzela je izvorni program (službenu verziju), analizirala tijek izvođenja koda i eliminirala one dijelove koda koji se odnose na provjeru i validaciju instalacije programa, koja bi inače onemogućila korištenje ilegalno nabavljenog softvera.

Netko koga ne poznajemo i ne znamo njegove namjere ni konkretne akcije koje je poduzeo promijenio je program, zapakirao ga i servirao nama na korištenje. Digitalni konobar nam je u Cedevitu dodao nešto. Je li to šećer, još malo Cedevite ili nešto puno gore – ne znamo. Ponovimo sada svi zajedno: pokretanjem crackiranog softvera pokrećemo kod za koji znamo da nije službeno provjeren, a za koji ne znamo zašto je i kako promijenjen te što će se dogoditi na našem računalu. Trebamo se zapitati želimo li zaista pokrenuti takav program na svom privatnom ili poslovnom računalu?

Biste li popili ranije opisanu Cedevitu ili progutali tabletu za koju ne znate što točno sadrži? Ako ste skeptičniji prema piću koje stiže na vaš stol već otvoreno, nego prema crackiranom softveru, možda trebate još jednom razmisliti.

Ma daj, pa što je najgore što se može dogoditi?

Jako je teško znati što je točno autor napravio i koji mu je bio motiv, što će postići ako vam omogući besplatno korištenje nekog alata. Je li samo u pitanju moderni Robin Hood ili mu cilj nije baš toliko plemenit? Pokretanjem takvog programa možete drugoj osobi omogućiti nenadzirani pristup vašem računalu i svim sadržajima na njemu. Kada to znate, sami si možete dati odgovor na gornje pitanje.

Pokretanje CD-a s početka priče u konzoli za igranje videoigara nije moglo toliko utjecati na vaš privatni i poslovni život jer na tom uređaju niste čuvali fotografije s ljetovanja, povjerljiva izvješća, proračune, osobne podatke i broj kreditne kartice. Vaše je računalo danas važan element vašeg života i, za razliku od spomenutih konzola, više ne služi samo za zabavu i igranje igara. Ako malo razmislimo i pogledamo u budućnost koja nam donosi IoT, pametne kuće, kućanske aparate, automobile i različite gadgete koji će biti umreženi, moramo se zapitati kolika će šteta nastati ako zbog našeg propusta i neznanja omogućimo da nam netko koga ne poznajemo – bude u mogućnosti pojačati grijanje ili isključiti alarme. Sa svog računala udaljen kilometrima.

Dobro, je li na kraju pametno ili nije “skidati”?

Ako pod “skidati” isključivo mislimo na crackirani softver kao ilegalan izvor digitalnih dobara koje “ne moramo platiti”, odgovor je u svakom slučaju negativan. Baš kao što su vas roditelji učili (ili su trebali) da ne prihvaćate ništa od nepoznatih ljudi, softver nije iznimka.

Naravno da je download glavni način distribucije softvera i da ne očekujemo poštom dostavljeni disk s instalacijom kupljenog programa. Važno je prije svakog pokretanja preuzetog sadržaja, zapitati se:

  1. Znam li pouzdano tko je autor sadržaja koji ću pokrenuti i vjerujem li mu?
  2. Jesam li 100% siguran da je sadržaj koji sam preuzeo nepromijenjen?
  3. Jesam li svjestan mogućih posljedica?

O tome kako provjeriti je li preuzeti sadržaj nepromijenjen te kako biti spreman na neželjene situacije, ali i drugim temama vezanim uz sigurniji internet, čitajte uskoro!

Sigurniji internet

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Igor

    Igor

    26. 11. 2015. u 2:12 am Odgovori

    Autor mi se cini mladim za ovakve teme, da je malo stariji i zivio pa eto recimo u vremenu Amige, da se ne vracamo na C64, znao bi da iza aktivnosti o kojima pise stoje dokazivanja crackerskih grupa, prestiz ko ce prvi objaviti, ko ce prvi crackovati, ko ce bolje crackovati i slicno. Ja u etiku i dalje vjerujem i jos me nije iznevjerila momce, a mog racunarskog iskustva je toliko koliko je tebi godina.

    poz iz Sarajeva

  2. Dendy

    Dendy

    26. 11. 2015. u 8:04 am Odgovori

    Dostavljač pizze nije vještiji od onoga tko je pizzu izradio…ali onaj tko je izradio crack sigurno je minimalno vješt kao i onaj tko je izradio sporni software… 😉
    BTW svaki windowsi su Schrödingerov software, svaki puta kada klikneš mišem ili tastaturom nisi siguran hoće li zadatak biti uspješno obavljen, ili ćeš jednostavno gledati u BlueScreen 😉

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Što ste propustili

Veliki intervjui

Kreće Priša! Tjedni izazov za djecu i mlade koji stvara pozitivne navike

Priša je prilika za djecu i mlade da prije početka ljetne zabave i zaslužene lijenosti, naprave nešto pozitivno za svoje navike!

Veliki intervjui

Kad će zaživjeti “hrvatski gaming san”? Ovo su faze 60 milijuna vrijednog projekta u Novskoj

Fakultet, studentski dom, fotonaponska elektrana i sva potrebna infrastruktura uskoro dolaze u Novsku - Centar za gaming industriju bit će prvi takvog tipa u Europi.

Veliki intervjui

“Kao Engineering Manager nisam izgubio dodir s inženjerstvom, naprotiv – naučio sam još više”

Kako izgleda posao Engineering Managera kad radiš za tvrtku koja nezaustavljivo raste saznali smo od Antonia Krističevića. Prošle je godine postao EM u Fonoi, tvrtki koja je prva na svijetu razvila cloud platformu za automatizaciju obračuna poreza na globalnoj razini.

Digitalni mediji

Uloženo je 280 milijuna eura u digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2023. godini

Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) objavila je rezultate najnovijeg istraživanja HUDI Digitalni AdEx za 2023. godinu.

Startupi

Kako vam HR i financije olakšavaju rast, otkriva Infobipov CBO

Infobipov Chief Business Officer Ivan Ostojić podijelio je iskustva iz procesa skaliranja hrvatskog jednoroga te što im je pomoglo da rast učine održivim.

Startupi

Stižu bolja vremena za SaaSove! Paddleov CMO savjetuje kako ih iskoristiti

Od Paddleovog Chief Marketing Officera na konferenciji SaaStanak 2024 saznali smo kako prebroditi ova neizvjesna vremena na tržištu.