Mora li svaka promjena vlasti značiti i promjenu weba?

Predsjednik.hr: Mora li svaka promjena vlasti značiti i promjenu weba?

Tko zna o čemu je razmišljala naša nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kada je jučer ulazila u predsjedničke dvore na Pantovčaku, rukujući se s (danas) bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem? Sumnjam da je razmišljala o tome kako će izgledati njena nova internetska stranica, složit ćete se – imamo dovoljno problema da bi jedna stranica trebala biti relativno nisko na razini prioriteta nove predsjednice.

kolindadotkom
Izvor originalne fotografije: 24 sata

No sve nas koji svakog dana dolazimo na internetske stranice Predsjednika tj. Predsjednice Republike Hrvatske, kako bismo saznali što je novog u njihovom radu, (ne)ugodno je iznenadila pojava novih (starih) stranica Ureda Predsjednika. Ma šalim se. Tko je uopće toliko lud da se bavi dnevnom politikom dok nam penzioneri kopaju po smeću

Nova (stara) internetska stranica Ureda Predsjednika

Nakon svakih izbora, nova garnitura vlasti odluči napraviti novu internetsku stranicu. Tim nove predsjednice vjerojatno nije čekao da se bivši predsjednik niti doveze do svoje kuće, prije nego što su promijenili web. No, to je u redu. Novi ljudi, nova pravila, zar ne? Ali upravo smo mi građani ti koji sve to na kraju plaćamo.

Namjerno neću za ovu internetsku stranicu reći da je nova, jer, koliko vidim, radi se o starom dizajnu, vjerojatno iz doba predsjednika Mesića – sudeći po copyrightu (© Ured Predsjednika Republike Hrvatske 2009.).

Ono što je promijenjeno je boja, koja je sada usklađena s kaputom kojeg je Predsjednica nosila na svojoj inauguraciji. Ne daj Bože da na webu imamo neku drugu boju osim plave, a vjerujte mi da je čak i meni kao osvjedočenom ljubitelju plave boje (najdraža), ovo previše.

Zašto nova stranica?

U vrijeme kada svatko (ili barem velika većina) kod kuće posjeduje računalo s pristupom internetu, slanje poruka preko internetske stranice našim je političarima visoko na listi prioriteta. U tom kontekstu logična je potreba nove predsjednice da odmah dobije novu internetsku stranicu, no nelogičan je način na koji je ona nastala. Pripremiti internetsku stranicu s kratkom biografijom i nekoliko početnih novosti, koje bi se mogle mijenjati uz osnovno poznavanje HTML-a nije preveliki problem napraviti. Čak i kupnja gotovog predloška ima smisla, znajući da je to ipak samo privremeno rješenje.

predsjednica web

Reaktiviranje neke stare stranice, usklađivanje boje s kaputićem s inauguracije i micanje kompletne arhive bivšeg predsjednika za 2014. i 2015. godinu jednostavno je nešto što nije profesionalno. Da se razumijemo, ovo je jednako neprofesionalno kao i činjenica da na internetskoj stranici bivšeg predsjednika nigdje nije bila spomenuta nova predsjednica, ili su informacije o njoj prikazivane “na kapaljku” i sa zakašnjenjem.

No, što očekivati od hrvatskih političara? Nitko od njih nema državničkog potencijala. Zanemarimo li puste govore, možemo li očekivati bilo kakvu promjenu na bolje? Kao građanin, volio bih da je nova predsjednica pokazala više državničke mudrosti nego njeni prethodnici. Što to znači? To znači da ovo mogu prihvatiti kao privremeno rješenje, no ono što bih zaista volio jest da nova internetska stranica posveti dostojnu pažnju sadržaju stranica bivših predsjednika.

Što se događalo prije?

Smatram da bi na internetskoj stranici Ureda Predsjednika trebalo biti mjesta za trenutnu predsjednicu (u većoj mjeri, naravno, jer ipak je ona ta koja obnaša vlast u ovom trenutku), ali i za bivše predsjednike – neovisno o tome slagali se mi s njima ili ne.

U Hrvatskoj, gdje je predsjednik (relativno) sporedna figura u političkom životu države, Ured Predsjednika zaslužuje internetsku stranicu koja je djelomično arhivska, a djelomično aktualna. Očekujem stranicu koja se neće mijenjati prilikom svake promjene vlasti jer većina podataka trebala bi imati nekakav povijesni značaj. Govori, poslanice, primanja stranih državnika i posjeti stranim državama. Sve to mora negdje biti dostupno i dokumentirano. Hrvatska je još uvijek mlada država i došlo je vrijeme da netko počne razmišljati dugoročno, vodeći računa i o ljudima koji su taj ured “držali” u prethodnim mandatima.

Bez toga, ispada da je Hrvatska država koja se više brine o tome hoće li predsjednica na inauguraciji nositi lentu ili ne, hoćemo li za vrijeme intoniranja himne držati ruku na srcu te hoćemo li strane državnike dočekivati s povijesnom počasnom stražom. Ali krenimo od početka. Krenimo upravo od stranice koja će svim građanima pružiti informacije o tome što je Ured Predsjednika, čime se predsjednica bavi, koga je primila i kakvi su njeni stavovi. Pružimo građanima informacije o bivšim predsjednicima i njihovoj ostavštini, pa kakva god ona bila.

Naprasno micanje internetske stranice bivšeg predsjednika Josipovića je, usudio bih se reći, čak i s aspekta struke – bizarno. Jer, dovoljno je bilo stranicu premjestiti na poddomenu i zadržati kompletan sadržaj poput, prilično lijepo napravljene virtualne šetnje Pantovčakom. Naravno, previše je to za očekivati i od naše nove predsjednice, ali i bilo kojeg našeg političara.

Na sreću, radi se samo o privremenoj stranici i ne sumnjam da nam HDZ već sprema neko iznenađenje, kao što su nas iznenadili registriravši domenu predsjednica.hr neposredno pred drugi krug predsjedničkih izbora.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Stjepan Zlodi

    Stjepan Zlodi

    19. 02. 2015. u 12:53 pm Odgovori

    Vlada bi trebala donijeti zakon koji bi regulirao izradu i održavanje web stranica državne i javne uprave. Nije samo problem predsjednik.hr, već cijeli niz stranice općina, gradova, županija i ostalih institucija. Kod svih njih bi trebao postojati kontinuitet, trebalo bi definirati koje stvari moraju biti dostupne kroz arhivu (npr. kod gradova i općina svi proračuni, podaci o javnoj nabavi, sva imenovanja, službene odluke i službeni glasnici) i koje se ne smiju maknuti prilikom promjene web stranice.

    • Emanuel Blagonić

      Emanuel Blagonić

      19. 02. 2015. u 12:57 pm Odgovori

      Potpuno se slažem s tobom. Isto tako, mislim da je prilično veliki problem nestandardnost korištenih rješenja u cijeloj državnoj upravi. Recimo, bivši predsjednik.hr (redizajniran 2014.) je bio na WordPressu. Gov.hr je na nekom “open source” (navodno) CMS-u kojeg je izradio Global Dizajn, a prije je bio na eZ Publishu (IMHO, bolje rješenje). Svako ministarstvo je na nekoj svojoj verziji CMS-a ili na custom CMS-u.

      Neke stvari bi zaista trebalo standardizirati, a ako se želimo u nekoga ugledati pogledajmo kako su to napravili Estonci. Negdje treba krenuti, nova predsjednica će imati priliku da postavi nove standarde prilikom izrada nove internet stranice (ja se zaista nadam da je ovo samo privremeno).

    • Emanuel Blagonić

      Emanuel Blagonić

      19. 02. 2015. u 1:16 pm Odgovori

      Tomislav – nije bitno koja je platforma. Profesionalno, vjerujem da bi unificiranje na razini države donijelo velike uštede, da ne govorimo o tome da bi se dizajn mijenjao puno rjeđe i da bi se trebali uključiti stručnjaci iz svih područja, kako bi te stranice bile kvalitetno napravljene. Nije tu stvar predsjednik.hr već općenito naš pristup svemu, pa i webu. (najbolji primjer toj tvrdnji je da se nikada ne znam koliko će biti ministarstava i kako će se ona zvati, sve zapravo ovisi o političkoj trgovini nakon izbora – što to povlači za sobom, nikoga ne zanima, a najbalniji je primjer da netko treba napraviti nove ploče na zgradama ministarstava… one nisu besplatne – ista je stvar i s webom).

      Dobar primjer Estonije (kome se da čitati) http://ardihundt.com/2014/01/26/estonian-government-drupal-distribution-part1-why/

  2. Tomislav Nakir

    Tomislav Nakir

    19. 02. 2015. u 1:46 pm Odgovori

    Mislim da je platforma tu najmanji problem. Veci problem je mentalitet nasih politicara, odnosno u onome sto si vec napisao – “E necemo kako su ovi prije nas, nego po nasem, iz pocetka, pa makar bilo lose”. Dok imamo (odnosno oni) takav mentalitet, platforma je najnebitnija stvar oko koje treba trositi rijeci.

  3. Davor Maričić

    Davor Maričić

    19. 02. 2015. u 4:34 pm Odgovori

    Ali da je nevjerojatno kako nisu pripremili neki pristojan predsjednički web u periodu od kako su proglašeni rezultati izbora – a možemo se složiti da su imali iskustva i kako je npr. http://www.kolinda.tv sasvim korektan web (za svoju svrhu)… zaista nevjerojatno.
    Ovo je (čini se) rukom štrikan asp.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Ekskluzivno

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

DevDev

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".