Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Moram priznati, kada sam pročitao da je Pošta na tržište pustila kriptomarku, bio sam začuđen kao i kada je Pošta najavila kripto mjenjačnicu ili dostavu dronovima. Kad god se Pošta uhvati naprednih rješenja poput dronova i blockchaina, korisnici se sjete koje probleme su imali sa slanjem paketa i pisama.

Ipak, kripto poštanska marka? Zašto bi vas za to trebalo biti briga i što je to uopće?

Odgovore sam potražio kod Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tin Galetović iz tvrtke BitX koji su bili zaduženi za realizaciju ove marke. Dok je programerski posao odradio NodeFactory, idejna, kreativna i komunikacijska pozadina djelo su BitX-a i Hrvatske Pošte.

Digitalna filatelija?

Što je kriptomarka objašnjava Tin:

Radi se o spoju tradicionalnog i modernog, odnosno spoju tradicionalne poštanske marke s modernim digitalnim tokenom na Ethereum blockchainu.

U paketu Kriptomarke nalazi se obična poštanska marka u vrijednosti od 50 kuna kojom se normalno može plaćati poštarina ili čuvati kao sakupljački primjerak, te jedinstvena digitalna marka, odnosno digitalni token koji je trajno zapisan u blockchainu sve dok postoji Ethereum mreža.

Još jednostavnije, kripto tokeni su jedinstveni predmeti koje možete skupiti i posjedovati, samo što su digitalni za razliku od onih u stvarnome svijetu. Poštanska marka je tako nešto što ćete kupiti, staviti u fascikl ili uramiti. Digitalna marka je isto to – samo što ona postoji na blockchainu, a ne u fizičkom svijetu.

Što mogu s tom markom?

Te marke trenutno postoje na blockchainu kao non-fungible tokeni, rađene su po ERC721 standardu i bilo tko ih može koristiti i skupljati, pojašnjava Belma.

Razumijem da to može biti malo zbunjujuće, ali gledajte na to ovako: neki ljudi skupljaju kozmetičke sheme boja za oružja u igrama koje plaćaju pravim novcem, a neki kupuju digitalne kartice automobila na OpenSea platformi, najvećoj trgovini takvih tokena. Ako niste za nju nikada čuli, Tin pojašnjava kako se najlakše može opisati kao eBay za tokene. Na njoj paket od četiri marke košta oko 8 Ethereuma (skoro 20 tisuća kuna na dan objave) iako se cijene stalno mijenjaju.

Kako nastaje kriptomarka?

Sama marka se sastoji od tri dijela:

1. stranice s trgovinom na internetu,
2. API servisa i
3. ugovorima na Ethereumu.

Belma kaže kako se naoko stvaranje ove marke čini jednostavno, ali postoji mnogo “pokretnih dijelova” koje treba uskladiti:

Web shop nije običan web shop, niti njegov frontend dio i korisničko sučelje niti dio na backendu koji šalje nasumično odabrane marke. Ima tu puno detalja na koje smo morali paziti i planirati puno unaprijed. Recimo, tisak je bio prvi prije nego što je web uopće započet. Tu smo morali sve puno prije dobro definirati i isplanirati jer nakon tiska od 100000 komada, nema više promjena. Sretni smo jer na kraju sve funkcionira!

Belma dodaje kako su tokeni distribuirani na nešto noviji način, nazvan Merkle Airdrop, koji služi za dodjeljivanje tokena velikom broju definiranih adresa, u slučaju Pošte dodijeljeno je njih 100 tisuća.

Marka – kao i svaka druga

Prema tome, osim prave marke koju možete koristiti, dobijete i token koji vam ostaje u digitalnom novčaniku. Tin mi kaže kako su se marke s brojem od 1 do 500 mogle kupiti samo u internetskoj trgovini Pošte i platiti samo kriptovalutama te su rasprodane unutar 16 sati od postavljanja online. S druge strane, 99.500 paketa Kriptomarke dostupno je za kupovinu u poštanskim uredima i na epostshopu Pošte. Ove marke možete platiti “pravim” novcima, naglašava.

Kao što to obično ide s markama, postoji nekoliko verzija ove blockchain verzije. Sve sadrže ilustraciju prijevoznih sredstava. Recimo onih sa slikom kombija ima oko 60 tisuća u prodaji i 300 u blockchain trgovini, a najrjeđe su one s dronom kojih je dostupno samo 1000, od kojih se njih pet moglo kupiti na internetu za kriptovalute i sukladno time će biti i vrjednije u budućnosti – imajte to na umu ako vam netko pokloni marku s dronom!

Što na inicijativu kaže filatelist IT-jevac?

Digitalac i filatelist Emil Drkušić priznaje mi kako je vijest o kriptomarki njega zaobišla, ali također bi odmah kupio sve (ako ih još ima):

Iskreno, do danas nisam čuo za ovo – promaklo mi je ispod radara jer se filatelijom stignem manje baviti u zadnje vrijeme – posao i dijete čine svoje. Govorit ću malo o sebi u trećem licu, kao svi poznati manijaci.

Filatelist Emil kaže da je ovo marka kao i svaka ostala – baš zato što je prva, rijetka i velike vrijednosti, kupit ću ih sve (ako ih još ima). A IT-evac Emil misli da je spoj s tehnologijom zanimljiv u svakom slučaju. Fizička izdanja poštanskih maraka sigurno odlaze u povijest, tako da je ovo svakako zanimljiv prijelaz.

Po uzoru na Austriju

Hrvatska Pošta vrlo je inovativna kada je riječ o blockchainu, ali nije prva koja se sjetila digitalne marke. Slično je napravila i Austrijska pošta, a Tin kaže kako se prilikom razvoja marke nisu htjeli u potpunosti ugledati na njih:

Sličan projekt već je napravila Austrijska pošta prije dvije godine, i drugu seriju ove godine.

Htjeli smo kroz hrvatsko izdanje ispričati priču koja je jedinstvena i usko povezana s poslovanjem i povijesti Filatelije Hrvatske pošte, te Hrvatske pošte kao jedne od najstarijih i najcjenjenijih institucija u Hrvatskoj, a ne se toliko dotaknuti cijele priče oko Ethereum zajednice kao u projektu kriptomarke Austrijske pošte.

Koliko znamo, u Hrvatskoj je filatelistička scena veoma razvijena, a sudeći po rasprodanim markama na web shopu i nekolicini pozitivnih komentara kupaca, djeluje nam kao da im se ova moderna marka jako svidjela.

Jasno je kako je blockchain marka demonstracija mogućnosti Pošte i partnera, ali lako bi se mogla pretvoriti u redovit proizvod, sudeći po tome koliko je brzo rasprodana sva zaliha kriptomarki u blockchain trgovini. Belma kaže kako u NodeFactoryju već godinama razvijaju blockchain alate i aplikacije za strane klijente, a iako su domaći nešto rjeđi svakako ih usrećuju. Dodaje i kako je susjedna Slovenija za sada prava “kripto zemlja”, a ne vidi razloga zašto to ne bi bila i Hrvatska:

Iako je Bitcoin nastao 2009. godine, ona prava upotreba blockchaina, gdje se može zapisati puno više informacija i neke aplikacijske logike, rodila se s Ethereumom 2015. godine. To je svega 5 godina i to je jako malo naspram drugih tehnologija na koje smo navikli i koje postoje već desetke godina. Rast u korištenju postoji, mjerljiv je i vidljiv.

Također, Ethereum nije jedini, razvijaju se i druge konkurentne javne mreže, ali i privatne. Mi kao tvrtka vjerujemo da će se u budućnosti u pojedinim sektorima sve više koristiti te smo zbog toga potpuno fokusirani samo na blockchain razvoj.

Budućnost filatelije?

Odgovor na pitanje treba li ikome digitalna sličica koju ne mogu dodirnuti povlači neke rasprave koje nikada nisam mislio započinjati, ali vjerujem da i nije toliko čudno da ljudi koriste blockchain za sakupljanje stvari. Osobno mi nije previše jasno u čemu je privlačnost skupljanja takvih stvari, ali to bih mogao reći i za velik broj drugih hobija. Emil se slaže kako za ove marke postoji tržište:

Hobiji (osobito sakupljački gdje gomilaš stvari) su nepotrebna stvar, a filatelisti su jedni od većih manijaka (provjerite filatelističke Facebook grupe ako ne vjerujete), tako da se sve može skupljati. Dobar dio filatelista ima tematske zbirke. Oni fokusirani na starija izdanja će ovo vjerojatno izignorirati i to je skroz u redu. S druge strane, neki će možda tematski skupljati kripto marke. Uostalom, ja ću ih kupiti, tako da…

Svatko od nas ima nešto oko čega je posebno strastven, pa neka to bude i digitalna poštanska marka, zašto ne!