Hrvatska pošta ima blockchain marku; što je to uopće i zašto se rasprodalo u trenu?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Moram priznati, kada sam pročitao da je Pošta na tržište pustila kriptomarku, bio sam začuđen kao i kada je Pošta najavila kripto mjenjačnicu ili dostavu dronovima. Kad god se Pošta uhvati naprednih rješenja poput dronova i blockchaina, korisnici se sjete koje probleme su imali sa slanjem paketa i pisama.

Ipak, kripto poštanska marka? Zašto bi vas za to trebalo biti briga i što je to uopće?

Odgovore sam potražio kod Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tin Galetović iz tvrtke BitX koji su bili zaduženi za realizaciju ove marke. Dok je programerski posao odradio NodeFactory, idejna, kreativna i komunikacijska pozadina djelo su BitX-a i Hrvatske Pošte.

Digitalna filatelija?

Što je kriptomarka objašnjava Tin:

Radi se o spoju tradicionalnog i modernog, odnosno spoju tradicionalne poštanske marke s modernim digitalnim tokenom na Ethereum blockchainu.

U paketu Kriptomarke nalazi se obična poštanska marka u vrijednosti od 50 kuna kojom se normalno može plaćati poštarina ili čuvati kao sakupljački primjerak, te jedinstvena digitalna marka, odnosno digitalni token koji je trajno zapisan u blockchainu sve dok postoji Ethereum mreža.

Još jednostavnije, kripto tokeni su jedinstveni predmeti koje možete skupiti i posjedovati, samo što su digitalni za razliku od onih u stvarnome svijetu. Poštanska marka je tako nešto što ćete kupiti, staviti u fascikl ili uramiti. Digitalna marka je isto to – samo što ona postoji na blockchainu, a ne u fizičkom svijetu.

Što mogu s tom markom?

Te marke trenutno postoje na blockchainu kao non-fungible tokeni, rađene su po ERC721 standardu i bilo tko ih može koristiti i skupljati, pojašnjava Belma.

Razumijem da to može biti malo zbunjujuće, ali gledajte na to ovako: neki ljudi skupljaju kozmetičke sheme boja za oružja u igrama koje plaćaju pravim novcem, a neki kupuju digitalne kartice automobila na OpenSea platformi, najvećoj trgovini takvih tokena. Ako niste za nju nikada čuli, Tin pojašnjava kako se najlakše može opisati kao eBay za tokene. Na njoj paket od četiri marke košta oko 8 Ethereuma (skoro 20 tisuća kuna na dan objave) iako se cijene stalno mijenjaju.

Kako nastaje kriptomarka?

Sama marka se sastoji od tri dijela:

  1. stranice s trgovinom na internetu,
  2. API servisa i
  3. ugovorima na Ethereumu.

Belma kaže kako se naoko stvaranje ove marke čini jednostavno, ali postoji mnogo “pokretnih dijelova” koje treba uskladiti:

Web shop nije običan web shop, niti njegov frontend dio i korisničko sučelje niti dio na backendu koji šalje nasumično odabrane marke. Ima tu puno detalja na koje smo morali paziti i planirati puno unaprijed. Recimo, tisak je bio prvi prije nego što je web uopće započet. Tu smo morali sve puno prije dobro definirati i isplanirati jer nakon tiska od 100000 komada, nema više promjena. Sretni smo jer na kraju sve funkcionira!

Belma dodaje kako su tokeni distribuirani na nešto noviji način, nazvan Merkle Airdrop, koji služi za dodjeljivanje tokena velikom broju definiranih adresa, u slučaju Pošte dodijeljeno je njih 100 tisuća.

Marka – kao i svaka druga

Prema tome, osim prave marke koju možete koristiti, dobijete i token koji vam ostaje u digitalnom novčaniku. Tin mi kaže kako su se marke s brojem od 1 do 500 mogle kupiti samo u internetskoj trgovini Pošte i platiti samo kriptovalutama te su rasprodane unutar 16 sati od postavljanja online. S druge strane, 99.500 paketa Kriptomarke dostupno je za kupovinu u poštanskim uredima i na epostshopu Pošte. Ove marke možete platiti “pravim” novcima, naglašava.

Kao što to obično ide s markama, postoji nekoliko verzija ove blockchain verzije. Sve sadrže ilustraciju prijevoznih sredstava. Recimo onih sa slikom kombija ima oko 60 tisuća u prodaji i 300 u blockchain trgovini, a najrjeđe su one s dronom kojih je dostupno samo 1000, od kojih se njih pet moglo kupiti na internetu za kriptovalute i sukladno time će biti i vrjednije u budućnosti – imajte to na umu ako vam netko pokloni marku s dronom!

Što na inicijativu kaže filatelist IT-jevac?

Digitalac i filatelist Emil Drkušić priznaje mi kako je vijest o kriptomarki njega zaobišla, ali također bi odmah kupio sve (ako ih još ima):

Iskreno, do danas nisam čuo za ovo – promaklo mi je ispod radara jer se filatelijom stignem manje baviti u zadnje vrijeme – posao i dijete čine svoje. Govorit ću malo o sebi u trećem licu, kao svi poznati manijaci.

Filatelist Emil kaže da je ovo marka kao i svaka ostala – baš zato što je prva, rijetka i velike vrijednosti, kupit ću ih sve (ako ih još ima). A IT-evac Emil misli da je spoj s tehnologijom zanimljiv u svakom slučaju. Fizička izdanja poštanskih maraka sigurno odlaze u povijest, tako da je ovo svakako zanimljiv prijelaz.

Po uzoru na Austriju

Hrvatska Pošta vrlo je inovativna kada je riječ o blockchainu, ali nije prva koja se sjetila digitalne marke. Slično je napravila i Austrijska pošta, a Tin kaže kako se prilikom razvoja marke nisu htjeli u potpunosti ugledati na njih:

Sličan projekt već je napravila Austrijska pošta prije dvije godine, i drugu seriju ove godine.

Htjeli smo kroz hrvatsko izdanje ispričati priču koja je jedinstvena i usko povezana s poslovanjem i povijesti Filatelije Hrvatske pošte, te Hrvatske pošte kao jedne od najstarijih i najcjenjenijih institucija u Hrvatskoj, a ne se toliko dotaknuti cijele priče oko Ethereum zajednice kao u projektu kriptomarke Austrijske pošte.

Koliko znamo, u Hrvatskoj je filatelistička scena veoma razvijena, a sudeći po rasprodanim markama na web shopu i nekolicini pozitivnih komentara kupaca, djeluje nam kao da im se ova moderna marka jako svidjela.

Jasno je kako je blockchain marka demonstracija mogućnosti Pošte i partnera, ali lako bi se mogla pretvoriti u redovit proizvod, sudeći po tome koliko je brzo rasprodana sva zaliha kriptomarki u blockchain trgovini. Belma kaže kako u NodeFactoryju već godinama razvijaju blockchain alate i aplikacije za strane klijente, a iako su domaći nešto rjeđi svakako ih usrećuju. Dodaje i kako je susjedna Slovenija za sada prava “kripto zemlja”, a ne vidi razloga zašto to ne bi bila i Hrvatska:

Iako je Bitcoin nastao 2009. godine, ona prava upotreba blockchaina, gdje se može zapisati puno više informacija i neke aplikacijske logike, rodila se s Ethereumom 2015. godine. To je svega 5 godina i to je jako malo naspram drugih tehnologija na koje smo navikli i koje postoje već desetke godina. Rast u korištenju postoji, mjerljiv je i vidljiv.

Također, Ethereum nije jedini, razvijaju se i druge konkurentne javne mreže, ali i privatne. Mi kao tvrtka vjerujemo da će se u budućnosti u pojedinim sektorima sve više koristiti te smo zbog toga potpuno fokusirani samo na blockchain razvoj.

Budućnost filatelije?

Odgovor na pitanje treba li ikome digitalna sličica koju ne mogu dodirnuti povlači neke rasprave koje nikada nisam mislio započinjati, ali vjerujem da i nije toliko čudno da ljudi koriste blockchain za sakupljanje stvari. Osobno mi nije previše jasno u čemu je privlačnost skupljanja takvih stvari, ali to bih mogao reći i za velik broj drugih hobija. Emil se slaže kako za ove marke postoji tržište:

Hobiji (osobito sakupljački gdje gomilaš stvari) su nepotrebna stvar, a filatelisti su jedni od većih manijaka (provjerite filatelističke Facebook grupe ako ne vjerujete), tako da se sve može skupljati. Dobar dio filatelista ima tematske zbirke. Oni fokusirani na starija izdanja će ovo vjerojatno izignorirati i to je skroz u redu. S druge strane, neki će možda tematski skupljati kripto marke. Uostalom, ja ću ih kupiti, tako da…

Svatko od nas ima nešto oko čega je posebno strastven, pa neka to bude i digitalna poštanska marka, zašto ne!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Sponzorirano

Dvije godine od investicije: Microblink posložio produktne timove i planira automatizaciju razvoja proizvoda

Postati tržišni lider u segmentu gdje još nitko nema potpuno rješenje, proširiti se na američkom tržištu i na enterprise klijente... Microblink ima velike ambicije za naredni period. I to s pravom. Evo kako će im u tome pomoći uspješno slaganje produktnih timova i usmjeravanje produktne te go-to-market strategije.

Recenzija

Aplikacije kojima možete provjeriti i pratiti kvalitetu – hrane, kozmetike i zraka!

U moru aplikacija, predstavljamo vam 3 provjerene koje će vam pomoći u praćenju toga što unosite i stavljate na sebe, ali i u kakvom se okruženju krećete.

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Karijere

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.