Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji leži novac

Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji ima više novca (i klikova)

Poslednji put kada se u društvu ovoliko govorilo o polugolim maloletnicama, pametni telefoni bili su misaona imenica, autor ovog teksta pohađao je srednju školu, a mediji su... mediji su zapravo radili svoj posao. Danas, naslovne strane pišu o takmičenju maloletnica u golotinji i starletama, umesto o ispadima premijera i plagiranim doktoratima njegovih najbližih saradnika. O da, mnogo toga se promenilo.

sokantno
Da, svesni smo izgleda naslovne ilustracije. Kliknuli ste, a sada čitajte tekst.

Ukoliko me ne pratite, reč je o tekstu koji se u toku jučerašnjeg dana našao na početnoj strani online izdanja dnevnih novina Blic. Autorka teksta istražila je slučaj deljenja maloletne golotinje posredstvom društvenih mreža, no prateće ilustracije eksplicitnog sadržaja govore sasvim drugačiju priču. Da li je bila poenta da se skrene pažnja na ovaj slučaj, ili pak privuku čitaoci necenzurisanim fotografijama devojčica u donjem vešu?

Ukoliko mene pitate, dovoljno je pogledati današnju naslovnu stranicu štampanog izdanja ovih novina i sve će vam biti jasno. Poprilično sam siguran da se baš ove novine mogu uočiti na trafici prekoputa prometne ulice, i to među ogromnom količinom sličnog sadržaja. Da, rekao bih da se današnje izdanje poprilično ističe.

Koliko smo spremni da idemo daleko za klik, lajk, šer?

Svi mi koji radimo u medijima, svesni smo činjenice da sadržaj danas mora biti atraktivan za prosečnog čitaoca kome se i ovako smanjio nivo pažnje, te koji nije u mogućnost da pročita tekst duži od 600 reči. Prosečan Srbin i Hrvat danas neće pročitati analizu, kolumnu, zasnovanu na kritičkom mišljenju nekog eksperta koji ukazuje na različite malverzacije i zloupotrebe vlasti. On će pročitati vest o novoj porno zvezdi u usponu, maloletnoj golotinji ili starleti koja je zimske dane provela na egzotičnom odmaralištu sa svojim novim, bogatim sponzorom… ovaj, dečkom.

Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.
Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.

Koliko nas zapravo malo briga o važnim temama najbolje pokazuje slučaj sa plagiranim doktoratima najviših srpskih političara među kojima su ministar unutrašnjih poslova i gradonačelnik Beograda. Iako je tema potresala društvene mreže i akademsku zajednicu, nakon samo nekoliko nedelja ona je izgubila na značaju jer je izostala kritična podrška najvećih medijskih kuća koje su, strahujući za ionako već osakaćene budžete, rešili da pokleknu pred cenzurom i rade kako im se govori. Zašto da pišemo o politici i važnim temama kada možemo o golotinji? A pritom se i više klikće, znači više para od displeja!

Pornografija je čistija od vašeg izveštavanja’

Kao i većina mojih prijatelja i kolega, odavno sam prestao da čitam vesti na domaćim informativnim portalima i online izdanjima dnevnih novina. Ipak, zahvaljujući društvenim mrežama ovakve teme sve češće iskaču po mom News Feedu – uglavnom zbog “šokantnih” fotografija i video snimaka na koje svi klikću. Urednička cenzura zasnovana na zdravom razumu i novinarskoj etici više ne postoji, tu je samo ona zasnovana na naređenjima sa vrha vlasti. O nečemu se pak mora pisati, pa neka to budu sex i golotinja!

Ukoliko već nećemo da se suprostavimo lošoj novinarskoj praksi koja se nadvila nad našim životima, posredno ili neposredno, postoji izlaz za koji verujem da bi nas sve usrećio – makar mušku populaciju. Umesto što objavljuju vesti o porno zvezdama i starletama, online izdanja treba ozbiljno da razmisle o preregistraciji u porno sajtove. Tu bi makar nesmetano mogli da upražnjavaju njihovu verziju “novinarskog izveštavanja”.

“Ako već nećete da pišete o politici i važnim temama, zašto ne biste objavljivali čistu pornografiju?”

Tu su svakako i veće mogućnosti zarada od reklama, a o poseti da ne govorim. Možda će se vlasnicima i “urednicima” takvih “medija” tek tada ostvariti san da korisnici konačno plaćaju sadržaj koji konzumiraju!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    12. 01. 2015. u 4:20 pm Odgovori

    Postoje mediji/novine gde se pise o vaznim temama i postoje ovih 95% drugih koje prodaju tiraz. Who gives a fuck mate?

    Ne moze prosecan covek da se zanima vaznim stvarima jer on to ne razume. Plagijati koje si naveo su nista drugo no trac o politicarima umesto gledanja dobrih guza. What’s the difference?

    Svaka roba ima svog kupca i dnevne novine vrlo dobro znaju sta njihovi kupci zele. I to im serviraju. Ta nece valjda da ih edukuju majku mu?

    Svako dobro 🙂

    • Marko Mudrinić

      Marko Mudrinić

      12. 01. 2015. u 10:09 pm Odgovori

      Priča o tome da publika (kupci) zna šta želi je priča za naivne posmatrače. Mediji su oduvek krojili javno mnjenje (i u dobru, i u zlu). Izbore dobijaš uz medijsku podršku, ne na društvenim mrežama.

      Zatucanom narodu ne treba dodatno potpaljivanje, već prekid ovakvih gluposti u medijima koji uprkos svim mogućim trendovima i dalje odolevaju na ovim prostorima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Tvrtke i poslovanje

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Digitalni marketing

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.