Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji leži novac

Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji ima više novca (i klikova)

Poslednji put kada se u društvu ovoliko govorilo o polugolim maloletnicama, pametni telefoni bili su misaona imenica, autor ovog teksta pohađao je srednju školu, a mediji su... mediji su zapravo radili svoj posao. Danas, naslovne strane pišu o takmičenju maloletnica u golotinji i starletama, umesto o ispadima premijera i plagiranim doktoratima njegovih najbližih saradnika. O da, mnogo toga se promenilo.

sokantno
Da, svesni smo izgleda naslovne ilustracije. Kliknuli ste, a sada čitajte tekst.

Ukoliko me ne pratite, reč je o tekstu koji se u toku jučerašnjeg dana našao na početnoj strani online izdanja dnevnih novina Blic. Autorka teksta istražila je slučaj deljenja maloletne golotinje posredstvom društvenih mreža, no prateće ilustracije eksplicitnog sadržaja govore sasvim drugačiju priču. Da li je bila poenta da se skrene pažnja na ovaj slučaj, ili pak privuku čitaoci necenzurisanim fotografijama devojčica u donjem vešu?

Ukoliko mene pitate, dovoljno je pogledati današnju naslovnu stranicu štampanog izdanja ovih novina i sve će vam biti jasno. Poprilično sam siguran da se baš ove novine mogu uočiti na trafici prekoputa prometne ulice, i to među ogromnom količinom sličnog sadržaja. Da, rekao bih da se današnje izdanje poprilično ističe.

Koliko smo spremni da idemo daleko za klik, lajk, šer?

Svi mi koji radimo u medijima, svesni smo činjenice da sadržaj danas mora biti atraktivan za prosečnog čitaoca kome se i ovako smanjio nivo pažnje, te koji nije u mogućnost da pročita tekst duži od 600 reči. Prosečan Srbin i Hrvat danas neće pročitati analizu, kolumnu, zasnovanu na kritičkom mišljenju nekog eksperta koji ukazuje na različite malverzacije i zloupotrebe vlasti. On će pročitati vest o novoj porno zvezdi u usponu, maloletnoj golotinji ili starleti koja je zimske dane provela na egzotičnom odmaralištu sa svojim novim, bogatim sponzorom… ovaj, dečkom.

Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.
Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.

Koliko nas zapravo malo briga o važnim temama najbolje pokazuje slučaj sa plagiranim doktoratima najviših srpskih političara među kojima su ministar unutrašnjih poslova i gradonačelnik Beograda. Iako je tema potresala društvene mreže i akademsku zajednicu, nakon samo nekoliko nedelja ona je izgubila na značaju jer je izostala kritična podrška najvećih medijskih kuća koje su, strahujući za ionako već osakaćene budžete, rešili da pokleknu pred cenzurom i rade kako im se govori. Zašto da pišemo o politici i važnim temama kada možemo o golotinji? A pritom se i više klikće, znači više para od displeja!

Pornografija je čistija od vašeg ‘izveštavanja’

Kao i većina mojih prijatelja i kolega, odavno sam prestao da čitam vesti na domaćim informativnim portalima i online izdanjima dnevnih novina. Ipak, zahvaljujući društvenim mrežama ovakve teme sve češće iskaču po mom News Feedu – uglavnom zbog “šokantnih” fotografija i video snimaka na koje svi klikću. Urednička cenzura zasnovana na zdravom razumu i novinarskoj etici više ne postoji, tu je samo ona zasnovana na naređenjima sa vrha vlasti. O nečemu se pak mora pisati, pa neka to budu sex i golotinja!

Ukoliko već nećemo da se suprostavimo lošoj novinarskoj praksi koja se nadvila nad našim životima, posredno ili neposredno, postoji izlaz za koji verujem da bi nas sve usrećio – makar mušku populaciju. Umesto što objavljuju vesti o porno zvezdama i starletama, online izdanja treba ozbiljno da razmisle o preregistraciji u porno sajtove. Tu bi makar nesmetano mogli da upražnjavaju njihovu verziju “novinarskog izveštavanja”.

“Ako već nećete da pišete o politici i važnim temama, zašto ne biste objavljivali čistu pornografiju?”

Tu su svakako i veće mogućnosti zarada od reklama, a o poseti da ne govorim. Možda će se vlasnicima i “urednicima” takvih “medija” tek tada ostvariti san da korisnici konačno plaćaju sadržaj koji konzumiraju!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    12. 01. 2015. u 4:20 pm Odgovori

    Postoje mediji/novine gde se pise o vaznim temama i postoje ovih 95% drugih koje prodaju tiraz. Who gives a fuck mate?

    Ne moze prosecan covek da se zanima vaznim stvarima jer on to ne razume. Plagijati koje si naveo su nista drugo no trac o politicarima umesto gledanja dobrih guza. What’s the difference?

    Svaka roba ima svog kupca i dnevne novine vrlo dobro znaju sta njihovi kupci zele. I to im serviraju. Ta nece valjda da ih edukuju majku mu?

    Svako dobro 🙂

    • Marko Mudrinić

      Marko Mudrinić

      12. 01. 2015. u 10:09 pm Odgovori

      Priča o tome da publika (kupci) zna šta želi je priča za naivne posmatrače. Mediji su oduvek krojili javno mnjenje (i u dobru, i u zlu). Izbore dobijaš uz medijsku podršku, ne na društvenim mrežama.

      Zatucanom narodu ne treba dodatno potpaljivanje, već prekid ovakvih gluposti u medijima koji uprkos svim mogućim trendovima i dalje odolevaju na ovim prostorima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.