Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji leži novac

Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji ima više novca (i klikova)

Poslednji put kada se u društvu ovoliko govorilo o polugolim maloletnicama, pametni telefoni bili su misaona imenica, autor ovog teksta pohađao je srednju školu, a mediji su... mediji su zapravo radili svoj posao. Danas, naslovne strane pišu o takmičenju maloletnica u golotinji i starletama, umesto o ispadima premijera i plagiranim doktoratima njegovih najbližih saradnika. O da, mnogo toga se promenilo.

sokantno
Da, svesni smo izgleda naslovne ilustracije. Kliknuli ste, a sada čitajte tekst.

Ukoliko me ne pratite, reč je o tekstu koji se u toku jučerašnjeg dana našao na početnoj strani online izdanja dnevnih novina Blic. Autorka teksta istražila je slučaj deljenja maloletne golotinje posredstvom društvenih mreža, no prateće ilustracije eksplicitnog sadržaja govore sasvim drugačiju priču. Da li je bila poenta da se skrene pažnja na ovaj slučaj, ili pak privuku čitaoci necenzurisanim fotografijama devojčica u donjem vešu?

Ukoliko mene pitate, dovoljno je pogledati današnju naslovnu stranicu štampanog izdanja ovih novina i sve će vam biti jasno. Poprilično sam siguran da se baš ove novine mogu uočiti na trafici prekoputa prometne ulice, i to među ogromnom količinom sličnog sadržaja. Da, rekao bih da se današnje izdanje poprilično ističe.

Koliko smo spremni da idemo daleko za klik, lajk, šer?

Svi mi koji radimo u medijima, svesni smo činjenice da sadržaj danas mora biti atraktivan za prosečnog čitaoca kome se i ovako smanjio nivo pažnje, te koji nije u mogućnost da pročita tekst duži od 600 reči. Prosečan Srbin i Hrvat danas neće pročitati analizu, kolumnu, zasnovanu na kritičkom mišljenju nekog eksperta koji ukazuje na različite malverzacije i zloupotrebe vlasti. On će pročitati vest o novoj porno zvezdi u usponu, maloletnoj golotinji ili starleti koja je zimske dane provela na egzotičnom odmaralištu sa svojim novim, bogatim sponzorom… ovaj, dečkom.

Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.
Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.

Koliko nas zapravo malo briga o važnim temama najbolje pokazuje slučaj sa plagiranim doktoratima najviših srpskih političara među kojima su ministar unutrašnjih poslova i gradonačelnik Beograda. Iako je tema potresala društvene mreže i akademsku zajednicu, nakon samo nekoliko nedelja ona je izgubila na značaju jer je izostala kritična podrška najvećih medijskih kuća koje su, strahujući za ionako već osakaćene budžete, rešili da pokleknu pred cenzurom i rade kako im se govori. Zašto da pišemo o politici i važnim temama kada možemo o golotinji? A pritom se i više klikće, znači više para od displeja!

Pornografija je čistija od vašeg izveštavanja’

Kao i većina mojih prijatelja i kolega, odavno sam prestao da čitam vesti na domaćim informativnim portalima i online izdanjima dnevnih novina. Ipak, zahvaljujući društvenim mrežama ovakve teme sve češće iskaču po mom News Feedu – uglavnom zbog “šokantnih” fotografija i video snimaka na koje svi klikću. Urednička cenzura zasnovana na zdravom razumu i novinarskoj etici više ne postoji, tu je samo ona zasnovana na naređenjima sa vrha vlasti. O nečemu se pak mora pisati, pa neka to budu sex i golotinja!

Ukoliko već nećemo da se suprostavimo lošoj novinarskoj praksi koja se nadvila nad našim životima, posredno ili neposredno, postoji izlaz za koji verujem da bi nas sve usrećio – makar mušku populaciju. Umesto što objavljuju vesti o porno zvezdama i starletama, online izdanja treba ozbiljno da razmisle o preregistraciji u porno sajtove. Tu bi makar nesmetano mogli da upražnjavaju njihovu verziju “novinarskog izveštavanja”.

“Ako već nećete da pišete o politici i važnim temama, zašto ne biste objavljivali čistu pornografiju?”

Tu su svakako i veće mogućnosti zarada od reklama, a o poseti da ne govorim. Možda će se vlasnicima i “urednicima” takvih “medija” tek tada ostvariti san da korisnici konačno plaćaju sadržaj koji konzumiraju!

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    12. 01. 2015. u 4:20 pm Odgovori

    Postoje mediji/novine gde se pise o vaznim temama i postoje ovih 95% drugih koje prodaju tiraz. Who gives a fuck mate?

    Ne moze prosecan covek da se zanima vaznim stvarima jer on to ne razume. Plagijati koje si naveo su nista drugo no trac o politicarima umesto gledanja dobrih guza. What’s the difference?

    Svaka roba ima svog kupca i dnevne novine vrlo dobro znaju sta njihovi kupci zele. I to im serviraju. Ta nece valjda da ih edukuju majku mu?

    Svako dobro 🙂

    • Marko Mudrinić

      Marko Mudrinić

      12. 01. 2015. u 10:09 pm Odgovori

      Priča o tome da publika (kupci) zna šta želi je priča za naivne posmatrače. Mediji su oduvek krojili javno mnjenje (i u dobru, i u zlu). Izbore dobijaš uz medijsku podršku, ne na društvenim mrežama.

      Zatucanom narodu ne treba dodatno potpaljivanje, već prekid ovakvih gluposti u medijima koji uprkos svim mogućim trendovima i dalje odolevaju na ovim prostorima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako otvoriti webshop? Važan korak je odabir platforme – što nudi WooCommerce?

Došla je pandemija i odjednom vam je pokretanje web trgovine postalo glavni prioritet? Važna odluka koja vas čeka je odabir platforme na temelju koje ćete napraviti svoje eCommerce carstvo. U moru alata čudnih imena, jedan iskače više od drugih - WooCommerce.

Intervju

Dostava piva nije vožnja po gradu uz GoogleMaps, znaju to Medvedgrad i OptimoRoute

Nakon osigurane investicije od gotovo sedam milijuna dolara, OptimoRoute planira širenje ureda u Zagrebu kako bi malim tvrtkama približili logističko planiranje slično onome koje imaju velike tvrtke.

Intervju

Tko posreduje između vašeg mobitela i banke kada plaćate Apple Payem?

Dok prislanjate mobitel na POS terminal vjerojatno ne razmišljate o tome koliko se procesa odvija u pozadini kako bi vaš novac kroz mobitel otišao s računa, zar ne?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Trebate li pokrenuti svoj startup u krizna vremena? Ako da… možete li osigurati investiciju?

Krize sa sobom donose velike izazove, ali kako znamo - i značajne prilike. Mnogi se slažu da će nadolazeća kriza otvoriti još veće poslovne prilike nego prethodne. U ovotjednoj epizodi raspravljamo stoga kako i u kriznim vremenima razmišljati o stvaranju novih vrijednosti u tehnološkoj industriji.

Digitalni mediji

Zašto Spotify još nije u Hrvatskoj? Izmjena Zakona o autorskim pravima nudi odgovor

Već se godinama pitamo zašto Spotify još nije dostupan u Hrvatskoj, a ako bismo htjeli ponuditi kratak odgovor, on bi bio - novac. Duži je ipak nešto kompliciraniji, a rasprava oko izmjena Zakona o autorskim i srodnim pravima nudi uvid u njega.

Digitalni marketing

Što Facebook Shop donosi za brendove i eCommerce, analizirali smo uz stručnjake i poduzetnice

Iako su hrvatski trgovci već otvorili svoje fizičke trgovine, u SAD-u se tek počinju osjećati ozbiljne posljedice zatvaranja, a odgovor Marka Zuckerberga bio je Facebook Shop, moćniji eCommerce sustav koji bi mogao donijeti zanimljive promjene za sve - koliko korisne, otkrivamo.

Intervju

Digitalci koji su se preporodili na selu: Priroda ne znači da se trebate odreći tehnologije!

Pandemija novog koronavirusa naučila nas je kako je nekada potrebno jednostavno ostati doma, ali gotovo je uvijek bolje ostati u prirodi nego zatvoren u stanu.

Startupi i poslovanje

Kako radi Venture Builder, organizacija koja je ujedno i investitor i suosnivač u startupu?

Kako smo već pokazali, venture building model razvoja startupa ima priliku zasjati u kriznim vremenima bez obzira da li su osnivači VB organizacije poduzetnici veterani ili korporacija. U drugom nastavku ulazim u detalje o tome kako VB testira poslovnu priliku, kako formira, savjetuje i vodi tim do toga kako osigurava dodatan kapital.

Startupi i poslovanje

Digitalni doručak #3: Uz Wolt, KEKSPay i Infobip otkrivamo kako i u krizi dobro korisničko iskustvo može privući nove korisnike

Skuhajte kavu i ugodno se smjestite jer stiže nam treće izdanje Digitalnog doručka posvećenog korisničkom iskustvu. Uz domaće i strane stručnjake razgovaramo kako ispolirati CX u kriznim vremenima.