Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji leži novac

Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji ima više novca (i klikova)

Poslednji put kada se u društvu ovoliko govorilo o polugolim maloletnicama, pametni telefoni bili su misaona imenica, autor ovog teksta pohađao je srednju školu, a mediji su... mediji su zapravo radili svoj posao. Danas, naslovne strane pišu o takmičenju maloletnica u golotinji i starletama, umesto o ispadima premijera i plagiranim doktoratima njegovih najbližih saradnika. O da, mnogo toga se promenilo.

sokantno
Da, svesni smo izgleda naslovne ilustracije. Kliknuli ste, a sada čitajte tekst.

Ukoliko me ne pratite, reč je o tekstu koji se u toku jučerašnjeg dana našao na početnoj strani online izdanja dnevnih novina Blic. Autorka teksta istražila je slučaj deljenja maloletne golotinje posredstvom društvenih mreža, no prateće ilustracije eksplicitnog sadržaja govore sasvim drugačiju priču. Da li je bila poenta da se skrene pažnja na ovaj slučaj, ili pak privuku čitaoci necenzurisanim fotografijama devojčica u donjem vešu?

Ukoliko mene pitate, dovoljno je pogledati današnju naslovnu stranicu štampanog izdanja ovih novina i sve će vam biti jasno. Poprilično sam siguran da se baš ove novine mogu uočiti na trafici prekoputa prometne ulice, i to među ogromnom količinom sličnog sadržaja. Da, rekao bih da se današnje izdanje poprilično ističe.

Koliko smo spremni da idemo daleko za klik, lajk, šer?

Svi mi koji radimo u medijima, svesni smo činjenice da sadržaj danas mora biti atraktivan za prosečnog čitaoca kome se i ovako smanjio nivo pažnje, te koji nije u mogućnost da pročita tekst duži od 600 reči. Prosečan Srbin i Hrvat danas neće pročitati analizu, kolumnu, zasnovanu na kritičkom mišljenju nekog eksperta koji ukazuje na različite malverzacije i zloupotrebe vlasti. On će pročitati vest o novoj porno zvezdi u usponu, maloletnoj golotinji ili starleti koja je zimske dane provela na egzotičnom odmaralištu sa svojim novim, bogatim sponzorom… ovaj, dečkom.

Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.
Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.

Koliko nas zapravo malo briga o važnim temama najbolje pokazuje slučaj sa plagiranim doktoratima najviših srpskih političara među kojima su ministar unutrašnjih poslova i gradonačelnik Beograda. Iako je tema potresala društvene mreže i akademsku zajednicu, nakon samo nekoliko nedelja ona je izgubila na značaju jer je izostala kritična podrška najvećih medijskih kuća koje su, strahujući za ionako već osakaćene budžete, rešili da pokleknu pred cenzurom i rade kako im se govori. Zašto da pišemo o politici i važnim temama kada možemo o golotinji? A pritom se i više klikće, znači više para od displeja!

Pornografija je čistija od vašeg izveštavanja’

Kao i većina mojih prijatelja i kolega, odavno sam prestao da čitam vesti na domaćim informativnim portalima i online izdanjima dnevnih novina. Ipak, zahvaljujući društvenim mrežama ovakve teme sve češće iskaču po mom News Feedu – uglavnom zbog “šokantnih” fotografija i video snimaka na koje svi klikću. Urednička cenzura zasnovana na zdravom razumu i novinarskoj etici više ne postoji, tu je samo ona zasnovana na naređenjima sa vrha vlasti. O nečemu se pak mora pisati, pa neka to budu sex i golotinja!

Ukoliko već nećemo da se suprostavimo lošoj novinarskoj praksi koja se nadvila nad našim životima, posredno ili neposredno, postoji izlaz za koji verujem da bi nas sve usrećio – makar mušku populaciju. Umesto što objavljuju vesti o porno zvezdama i starletama, online izdanja treba ozbiljno da razmisle o preregistraciji u porno sajtove. Tu bi makar nesmetano mogli da upražnjavaju njihovu verziju “novinarskog izveštavanja”.

“Ako već nećete da pišete o politici i važnim temama, zašto ne biste objavljivali čistu pornografiju?”

Tu su svakako i veće mogućnosti zarada od reklama, a o poseti da ne govorim. Možda će se vlasnicima i “urednicima” takvih “medija” tek tada ostvariti san da korisnici konačno plaćaju sadržaj koji konzumiraju!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    12. 01. 2015. u 4:20 pm Odgovori

    Postoje mediji/novine gde se pise o vaznim temama i postoje ovih 95% drugih koje prodaju tiraz. Who gives a fuck mate?

    Ne moze prosecan covek da se zanima vaznim stvarima jer on to ne razume. Plagijati koje si naveo su nista drugo no trac o politicarima umesto gledanja dobrih guza. What’s the difference?

    Svaka roba ima svog kupca i dnevne novine vrlo dobro znaju sta njihovi kupci zele. I to im serviraju. Ta nece valjda da ih edukuju majku mu?

    Svako dobro 🙂

    • Marko Mudrinić

      Marko Mudrinić

      12. 01. 2015. u 10:09 pm Odgovori

      Priča o tome da publika (kupci) zna šta želi je priča za naivne posmatrače. Mediji su oduvek krojili javno mnjenje (i u dobru, i u zlu). Izbore dobijaš uz medijsku podršku, ne na društvenim mrežama.

      Zatucanom narodu ne treba dodatno potpaljivanje, već prekid ovakvih gluposti u medijima koji uprkos svim mogućim trendovima i dalje odolevaju na ovim prostorima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Intervju

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Mobilne aplikacije

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Digitalni proizvodi

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.

Tvrtke i poslovanje

10 godina Lean Startup Hrvatska: Ekosustav nekad i danas, što je plan za Smion?

Nakon 10 godina i na desetke radionica, edukacija i događaja Lean Startup Hrvatska postaje Smion te se nastavlja još više fokusirati na razvoj poduzetničkog i inovacijskog ekosustava. U velikom intervjuu, komentiramo desetljeće iza njih, kao i okolnosti na domaćoj sceni nekada i danas.

Analiza

Diskriminira li PlayStation Store Hrvate? Popusta nemamo, euro se tek uveo, a plaćali smo bonovima…

Domaće obožavatelje PlayStation konzole ova godina nije nimalo mazila. Štoviše cijelu godinu obilježio ih je osjećaj "zadnje rupe na svirali" jer sve do sredine studenog nisu mogli kupovati karticama. Zašto? PlayStation Store 11 mjeseci nije prešao na euro niti je dvojno iskazivao cijene...