Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji leži novac

Poruka medijima: Ostavite se vesti, u pornografiji ima više novca (i klikova)

Poslednji put kada se u društvu ovoliko govorilo o polugolim maloletnicama, pametni telefoni bili su misaona imenica, autor ovog teksta pohađao je srednju školu, a mediji su... mediji su zapravo radili svoj posao. Danas, naslovne strane pišu o takmičenju maloletnica u golotinji i starletama, umesto o ispadima premijera i plagiranim doktoratima njegovih najbližih saradnika. O da, mnogo toga se promenilo.

sokantno
Da, svesni smo izgleda naslovne ilustracije. Kliknuli ste, a sada čitajte tekst.

Ukoliko me ne pratite, reč je o tekstu koji se u toku jučerašnjeg dana našao na početnoj strani online izdanja dnevnih novina Blic. Autorka teksta istražila je slučaj deljenja maloletne golotinje posredstvom društvenih mreža, no prateće ilustracije eksplicitnog sadržaja govore sasvim drugačiju priču. Da li je bila poenta da se skrene pažnja na ovaj slučaj, ili pak privuku čitaoci necenzurisanim fotografijama devojčica u donjem vešu?

Ukoliko mene pitate, dovoljno je pogledati današnju naslovnu stranicu štampanog izdanja ovih novina i sve će vam biti jasno. Poprilično sam siguran da se baš ove novine mogu uočiti na trafici prekoputa prometne ulice, i to među ogromnom količinom sličnog sadržaja. Da, rekao bih da se današnje izdanje poprilično ističe.

Koliko smo spremni da idemo daleko za klik, lajk, šer?

Svi mi koji radimo u medijima, svesni smo činjenice da sadržaj danas mora biti atraktivan za prosečnog čitaoca kome se i ovako smanjio nivo pažnje, te koji nije u mogućnost da pročita tekst duži od 600 reči. Prosečan Srbin i Hrvat danas neće pročitati analizu, kolumnu, zasnovanu na kritičkom mišljenju nekog eksperta koji ukazuje na različite malverzacije i zloupotrebe vlasti. On će pročitati vest o novoj porno zvezdi u usponu, maloletnoj golotinji ili starleti koja je zimske dane provela na egzotičnom odmaralištu sa svojim novim, bogatim sponzorom… ovaj, dečkom.

Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.
Pisanjem o starletama i golotinji, mediji prvi doprinose ovakvom ponašanju kod maloletnih lica.

Koliko nas zapravo malo briga o važnim temama najbolje pokazuje slučaj sa plagiranim doktoratima najviših srpskih političara među kojima su ministar unutrašnjih poslova i gradonačelnik Beograda. Iako je tema potresala društvene mreže i akademsku zajednicu, nakon samo nekoliko nedelja ona je izgubila na značaju jer je izostala kritična podrška najvećih medijskih kuća koje su, strahujući za ionako već osakaćene budžete, rešili da pokleknu pred cenzurom i rade kako im se govori. Zašto da pišemo o politici i važnim temama kada možemo o golotinji? A pritom se i više klikće, znači više para od displeja!

Pornografija je čistija od vašeg izveštavanja’

Kao i većina mojih prijatelja i kolega, odavno sam prestao da čitam vesti na domaćim informativnim portalima i online izdanjima dnevnih novina. Ipak, zahvaljujući društvenim mrežama ovakve teme sve češće iskaču po mom News Feedu – uglavnom zbog “šokantnih” fotografija i video snimaka na koje svi klikću. Urednička cenzura zasnovana na zdravom razumu i novinarskoj etici više ne postoji, tu je samo ona zasnovana na naređenjima sa vrha vlasti. O nečemu se pak mora pisati, pa neka to budu sex i golotinja!

Ukoliko već nećemo da se suprostavimo lošoj novinarskoj praksi koja se nadvila nad našim životima, posredno ili neposredno, postoji izlaz za koji verujem da bi nas sve usrećio – makar mušku populaciju. Umesto što objavljuju vesti o porno zvezdama i starletama, online izdanja treba ozbiljno da razmisle o preregistraciji u porno sajtove. Tu bi makar nesmetano mogli da upražnjavaju njihovu verziju “novinarskog izveštavanja”.

“Ako već nećete da pišete o politici i važnim temama, zašto ne biste objavljivali čistu pornografiju?”

Tu su svakako i veće mogućnosti zarada od reklama, a o poseti da ne govorim. Možda će se vlasnicima i “urednicima” takvih “medija” tek tada ostvariti san da korisnici konačno plaćaju sadržaj koji konzumiraju!

ponuda

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    12. 01. 2015. u 4:20 pm Odgovori

    Postoje mediji/novine gde se pise o vaznim temama i postoje ovih 95% drugih koje prodaju tiraz. Who gives a fuck mate?

    Ne moze prosecan covek da se zanima vaznim stvarima jer on to ne razume. Plagijati koje si naveo su nista drugo no trac o politicarima umesto gledanja dobrih guza. What’s the difference?

    Svaka roba ima svog kupca i dnevne novine vrlo dobro znaju sta njihovi kupci zele. I to im serviraju. Ta nece valjda da ih edukuju majku mu?

    Svako dobro 🙂

    • Marko Mudrinić

      Marko Mudrinić

      12. 01. 2015. u 10:09 pm Odgovori

      Priča o tome da publika (kupci) zna šta želi je priča za naivne posmatrače. Mediji su oduvek krojili javno mnjenje (i u dobru, i u zlu). Izbore dobijaš uz medijsku podršku, ne na društvenim mrežama.

      Zatucanom narodu ne treba dodatno potpaljivanje, već prekid ovakvih gluposti u medijima koji uprkos svim mogućim trendovima i dalje odolevaju na ovim prostorima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.