Nivasovo oproštajno pismo Kolektivi: trebali su open source kako ne bi o nikome ovisili
Ivan Brezak Brkan
16. 09. 2011.
Projekti napreduju, a suradnje se ponekad prekinu. Nivas je na svom blogu objavio svojevrsno oproštajno pismo jednom od svojih značajnijih klijenata, Kolektivi. Dok je Nivas jedna od vodećih hrvatskih agencija za izradu web stranica i rješenja, Kolektiva je vodeća regionalna stranica za grupnu kupovinu. U svom postu Nivasovci navode kako su zajedno s Kolektivom razvili razumijevanje internetskog kupovanja u Hrvatskoj, navodeći kako je skoro trećina korisnika rekla kako im je upravo Kolektiva bila prva kupnja putem Interneta.
Projekti napreduju, a suradnje se ponekad prekinu. Nivas je na svom blogu objavio svojevrsno oproštajno pismo jednom od svojih značajnijih klijenata, Kolektivi. Dok je Nivas jedna od vodećih hrvatskih agencija za izradu web stranica i rješenja, Kolektiva je vodeća regionalna stranica za grupnu kupovinu. U svom postu Nivasovci navode kako su zajedno s Kolektivom razvili razumijevanje internetskog kupovanja u Hrvatskoj, navodeći kako je skoro trećina korisnika rekla kako im je upravo Kolektiva bila prva kupnja putem Interneta.
Kad je Kolektiva bila mala i prva
Kolektivu ste po prvi put mogli upoznati upravo u eksluzivnom predstavljanju na Netokraciji. Nivasovci navode kako su u početku uopće razvijali Kolektivu:
We started working on Kolektiva almost two years ago with Jeffrey Treichel and Martina Usmiani. They were Kolektiva, we were the full service agency supporting their project. Couple of months later, first Kolektiva version hit the web and it turned out to be a success. The Kolektiva general idea was nothing new, it was a Groupon clone, but it was the first clone in this region, and among the first ones in Europe (at the moment there is over 20 clones just in Croatia, which all followed and often unsuccessfully copy-ed Kolektiva).
U nastavku posta pak obrazlažu Kolektivinu odluku da pređu na potpuno open source rješenje koje će im olakšati daljnji rast, a koje je razvio osječki Inchoo zahvaljujući Magentu. Za razliku od Magenta, Nivas nudi vlastiti sustav Vudu koji je razvijen isključivo za njihove klijente. :
One crucial demand was that Kolektiva should be switched to the open-source solution for the backend. From their perspective, this is a logical requirement. First, this ensures that the project can continue even if the bubonic plague decimates everyone in Nivas – there will always be someone else that could open up the open-source backend and continue to work. Second – should anyone ever want to buy Kolektiva, the project needs to be one neat package which can be sold without ties to the outside Agency; us.
Nivasovci su očito ponosni na svoju suradnju s Kolektivom, navodeći i kako je banka svojevremeno zatvorila sustav plaćanja, jer im je “prevelik” broj transakcija bio sumnjiv. Unutar svog posta Nivasovci zaključuju svakako jedan, ako ne i najbitniji razlog Kolektivinog prelaska na open source rješenje. Ako Kolektiva nađe kupca, ne smije biti ovisna ni o kome izvan tvrtke pa tako ni agencije koja im je pomogla u inicijalnom razvoju projekta.
Napomena: Ivan Brezak Brkan i Acumen Connect razvili su Kolektivine prisutnosti na društvenim mrežama
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
darkmares
16. 09. 2011. u 11:04 am
Pretpostavljam da je inchoo dodao poprilični dio svojeg koda koji nije obavezno open source tako da teško da se može reći opet da je kompletno neovisno…
U svakom slučaju, potvrda jedne od prednosti open source-a koju dosta ljudi zanemare (većina ih se zakači na ono “besplatno” i stanu na tome).
@3kolone
16. 09. 2011. u 11:24 am
Tko je čitao na njihovom blogu, sve to već zna, ne vidim svrhu ovog posta do zadnje rečenice, tj. napomene 😛
Toni Aničić
16. 09. 2011. u 11:32 am
Napomena je tu kao disclosure da mozda nije objektivan a ne zato da se pohvali 😉
@3kolone
16. 09. 2011. u 11:36 am
@Toni – svijet nije crno-bijel
Ivan Brezak Brkan
16. 09. 2011. u 4:06 pm
Svrha je što ne čitaju svi njihov blog i ne znaju kontekst 🙂
Hrvoje
18. 09. 2011. u 2:04 pm
Jedan od razloga prelaska na Magento može biti i hrpa novih featuresa koje Magento podržava out-of-box, dok bi za Voodo framework taj razvoj trebala platili Kolektiva kroz naručene funkcionalnosti.
goran
19. 09. 2011. u 12:52 pm
“trebali su open source kako ne bi o nikome ovisili”, čuo sam nešto slično 2-3 puta u zadnji godinu dana kod naših ljudi, znaći svijest o tome raste, a raste kad se vidu troškovi održavanja i da je lakše doći do kvalitetnih osoba da se uskoči kad zatreba u slučaju korištenja popularnih open source rješenja.
Znam za jedan slučaj gdje je firma odbila izraditi rješenje pod nekom slobodnijom licencom (open source) a klijent pošto je želio da firma bude poznatija odlučio pristati na uvijete komercijalne licence.
No kao najveći problem za one koje rade na open source platformi jest što klijent iako dugoročno ima uštedu nije spreman niti približno platiti trenutačno radove za igradnju istog rješenja na open source platformi. To je besplatno i to nemože koštati, a na kraju kvaliteta izgrađenog rješenja na open source rješenjima pati.
Uzmimo za primjer Joomlu i za bilo kakav ozbiljniji portal da bude imalo kvalitetno izveden treba barem dvoje ljudi da radi na njemu mjesec dana. Kad bi pokrili plaće, struju, dsl i ostale troškove takav posao bi došao 20000kn (sa PDV) a da budete na nuli. Tko je to spreman platiti?
Nekako mi izađe da klijenti gledaju na to da Joomla je besplatna, komercijalni CMS me dođe 50000kn, ja moram tih 50000kn negdje ušparati.
A i komercijalni CMS i Joomla zahtjevaju dodatne radove pa kad dođe ponuda za komercijalni CMS 60000kn sa nadogradnjom od toga “samo” 10000kn ide na dodatne radove onda izađe da rad u Joomli dođe 10000kn.
To ima neke logike, logike koje nema veze sa stvarnim stanjem. Joomla je glomazno rješenje koje ipak treba malo kvalitetno očistiti od suvišnih “gluposti”, što se sasvim “legalno” može učiniti kroz arihikteturu Joomle a i Joomla je glomaznije rješnje pa je moguče da je potrebno više rada za kvalitetnu nadogradnju. Plus i neki troškovi poput izrade templeta (i nekih drugih sitnica) mogu biti uračunati u cijenu komercijalnog CMS.
Dalek je put do toga da će prosjećan klijent kod nas shvatiti da cijena neovisnosti ima svoju cijena.