Nivasovo oproštajno pismo Kolektivi: trebali su open source kako ne bi o nikome ovisili

Nivasovo oproštajno pismo Kolektivi: trebali su open source kako ne bi o nikome ovisili

Projekti napreduju, a suradnje se ponekad prekinu. Nivas je na svom blogu objavio svojevrsno oproštajno pismo jednom od svojih značajnijih klijenata, Kolektivi. Dok je Nivas jedna od vodećih hrvatskih agencija za izradu web stranica i rješenja, Kolektiva je vodeća regionalna stranica za grupnu kupovinu. U svom postu Nivasovci navode kako su zajedno s Kolektivom razvili razumijevanje internetskog kupovanja u Hrvatskoj, navodeći kako je skoro trećina korisnika rekla kako im je upravo Kolektiva bila prva kupnja putem Interneta.

'Đenja, Kolektiva.

Projekti napreduju, a suradnje se ponekad prekinu. Nivas je na svom blogu objavio svojevrsno oproštajno pismo jednom od svojih značajnijih klijenata, Kolektivi. Dok je Nivas jedna od vodećih hrvatskih agencija za izradu web stranica i rješenja, Kolektiva je vodeća regionalna stranica za grupnu kupovinu. U svom postu Nivasovci navode kako su zajedno s Kolektivom razvili razumijevanje internetskog kupovanja u Hrvatskoj, navodeći kako je skoro trećina korisnika rekla kako im je upravo Kolektiva bila prva kupnja putem Interneta.

Kad je Kolektiva bila mala i prva

Kolektivu ste po prvi put mogli upoznati upravo u eksluzivnom predstavljanju na Netokraciji. Nivasovci navode kako su u početku uopće razvijali Kolektivu:

We started working on Kolektiva almost two years ago with Jeffrey Treichel and Martina Usmiani. They were Kolektiva, we were the full service agency supporting their project. Couple of months later, first Kolektiva version hit the web and it turned out to be a success. The Kolektiva general idea was nothing new, it was a Groupon clone, but it was the first clone in this region, and among the first ones in Europe (at the moment there is over 20 clones just in Croatia, which all followed and often unsuccessfully copy-ed Kolektiva).

U nastavku posta pak obrazlažu Kolektivinu odluku da pređu na potpuno open source rješenje koje će im olakšati daljnji rast, a koje je razvio osječki Inchoo zahvaljujući Magentu. Za razliku od Magenta, Nivas nudi vlastiti sustav Vudu koji je razvijen isključivo za njihove klijente. :

One crucial demand was that Kolektiva should be switched to the open-source solution for the backend. From their perspective, this is a logical requirement. First, this ensures that the project can continue even if the bubonic plague decimates everyone in Nivas – there will always be someone else that could open up the open-source backend and continue to work. Second – should anyone ever want to buy Kolektiva, the project needs to be one neat package which can be sold without ties to the outside Agency; us.

Nivasovci su očito ponosni na svoju suradnju s Kolektivom, navodeći i kako je banka svojevremeno zatvorila sustav plaćanja, jer im je “prevelik” broj transakcija bio sumnjiv. Unutar svog posta Nivasovci zaključuju svakako jedan, ako ne i najbitniji razlog Kolektivinog prelaska na open source rješenje. Ako Kolektiva nađe kupca, ne smije biti ovisna ni o kome izvan tvrtke pa tako ni agencije koja im je pomogla u inicijalnom razvoju projekta.

Napomena: Ivan Brezak Brkan i Acumen Connect razvili su Kolektivine prisutnosti na društvenim mrežama

Komentari

  1. darkmares

    darkmares

    16. 09. 2011. u 11:04 am Odgovori

    Pretpostavljam da je inchoo dodao poprilični dio svojeg koda koji nije obavezno open source tako da teško da se može reći opet da je kompletno neovisno…

    U svakom slučaju, potvrda jedne od prednosti open source-a koju dosta ljudi zanemare (većina ih se zakači na ono “besplatno” i stanu na tome).

  2. Hrvoje

    Hrvoje

    18. 09. 2011. u 2:04 pm Odgovori

    Jedan od razloga prelaska na Magento može biti i hrpa novih featuresa koje Magento podržava out-of-box, dok bi za Voodo framework taj razvoj trebala platili Kolektiva kroz naručene funkcionalnosti.

  3. goran

    goran

    19. 09. 2011. u 12:52 pm Odgovori

    “trebali su open source kako ne bi o nikome ovisili”, čuo sam nešto slično 2-3 puta u zadnji godinu dana kod naših ljudi, znaći svijest o tome raste, a raste kad se vidu troškovi održavanja i da je lakše doći do kvalitetnih osoba da se uskoči kad zatreba u slučaju korištenja popularnih open source rješenja.

    Znam za jedan slučaj gdje je firma odbila izraditi rješenje pod nekom slobodnijom licencom (open source) a klijent pošto je želio da firma bude poznatija odlučio pristati na uvijete komercijalne licence.

    No kao najveći problem za one koje rade na open source platformi jest što klijent iako dugoročno ima uštedu nije spreman niti približno platiti trenutačno radove za igradnju istog rješenja na open source platformi. To je besplatno i to nemože koštati, a na kraju kvaliteta izgrađenog rješenja na open source rješenjima pati.

    Uzmimo za primjer Joomlu i za bilo kakav ozbiljniji portal da bude imalo kvalitetno izveden treba barem dvoje ljudi da radi na njemu mjesec dana. Kad bi pokrili plaće, struju, dsl i ostale troškove takav posao bi došao 20000kn (sa PDV) a da budete na nuli. Tko je to spreman platiti?

    Nekako mi izađe da klijenti gledaju na to da Joomla je besplatna, komercijalni CMS me dođe 50000kn, ja moram tih 50000kn negdje ušparati.
    A i komercijalni CMS i Joomla zahtjevaju dodatne radove pa kad dođe ponuda za komercijalni CMS 60000kn sa nadogradnjom od toga “samo” 10000kn ide na dodatne radove onda izađe da rad u Joomli dođe 10000kn.

    To ima neke logike, logike koje nema veze sa stvarnim stanjem. Joomla je glomazno rješenje koje ipak treba malo kvalitetno očistiti od suvišnih “gluposti”, što se sasvim “legalno” može učiniti kroz arihikteturu Joomle a i Joomla je glomaznije rješnje pa je moguče da je potrebno više rada za kvalitetnu nadogradnju. Plus i neki troškovi poput izrade templeta (i nekih drugih sitnica) mogu biti uračunati u cijenu komercijalnog CMS.

    Dalek je put do toga da će prosjećan klijent kod nas shvatiti da cijena neovisnosti ima svoju cijena.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.

Sponzorirano

5 najzanimljivih komentara hrvatskih stručnjaka o stanju Europske Unije!

Hrvatski stručnjaci na panel raspravi Digital Brunch jučer su komentirali stanje Europske unije: kako EU može dodatno pomoći poduzetnicima i demokratskim procesima te što može učiniti da ojača protok ljudi, dobara i kapitala, samo su neke od stavki kojih su se dotakli.

Tehnologija

Apple jučer nije najavio novi mobitel, ali njegovi proizvodi barem više nisu skupi kao prije

Novi rujan, novi Apple događaj. Ovoga puta, možda bez mobitela, ali i dalje zanimljiv.