Koprivnički Nanodiy vlastitom tehnologijom omogućava brz i jeftin tekstilni tisak

Koprivnički Nanodiy vlastitom tehnologijom omogućava brz i jeftin tekstilni tisak

Nanodiy, startup koji omogućava stvaranje printanih otisaka na bilo koji tiskani materijal, prvi put sam zapazila na ovogodišnjem Idea Knockoutu, da bi ga ponovno srela prateći ovogodišnji Zagreb Connect gdje je Nanodiy osvojio nekoliko nagrada i privukao popriličnu pažnju. Više o tome kako funkcionira Nanodiy te budućim planovima, ispričao nam je njegov osnivač i direktor Saša Miklošić.

nanodiy_cover_logo
Saša Miklošić i Zoran Sušanj iz Nanodiya.

Saša Miklošić, osnivač je i direktor Nanodiya, startupa koji omogućava stvaranje printanih otisaka na bilo koji tiskani materijal. Ranije je imao tvrtku koja se bavila izradom tiska na tekstil te je uvidio kako niti jedna tehnika ne omogućava izradu unikatnih otisaka u malim količinama, a da to bude brzo i isplativo. S vremenom je naučio raditi na svim najpopularnijim tehnikama i pokušavao iskoristiti najbolje od svake od njih te ih spojiti u jednu cjelinu koja bi omogućila brz, jednostavan i jeftin tisak na sve tekstilne materijale.

U tome sam uspio i tako je stvoren Nanodiy, rješenje od tri komponente: posebne CMYK boje, stabilizatora i papira. Te tri komponente zajedno stvaraju proces kojim je moguće tiskati na sve umjetne i prirodne materijale.

Uz Sašu, osnovu Nanodiya čine Zoran Sušanj, suosnivač, Danijel Galinec, koji se bavi istraživanjem i razvojem, Nino Hat zadužen za prodaju, a timu se nedavno pridružio i Davorin Štetner kao investitor. Nanodiy je u posljednjih deset mjeseci koliko je dostupan na tržištu, osvojio kupce u devet europskih zemalja, a do sada je testiran i apliciran na više od 100.000 tekstilnih uzoraka.

Za printanje je dovoljno 60 sekundi

Iako je sama ideja o Nanodiyu nastala prije gotovo pet godina, aktivan razvoj krenuo je prije tri godine, a tada je najveći ulog bilo vrijeme, odnosno sati i sati rada, objašnjava Saša. No, kako uopće funkcionira Nanodiy? Za izradu otiska Nanodiy tehnologijom potreban je office inkjet printer s micro piezo glavom, a u pravili je riječ o Epson, Canon, Ricoh i Brother printerima, kaže Saša i pojašnjava:

U tankove printera ulijemo Nanodiy CMYK boju i počinjemo s printom bez posebnih prerada i postavka printera, a printamo na Nanodiy papir. Papir je razvijen s niskim slojem upojnosti i isprintana boja se zadržava na papiru, odnosno ne ulazi u strukturu. Na takav isprintani papir nanosimo Nanodiy stabilizator koji pretvara boju u ‘gel’. Takav isprintani i stabilizirani preslikač postavljamo na tekstil koji zagrijavamo termoprešom na 180 stupnjeva 30 sekundi. I to je to.

Unutar 60 sekundi moguće je isprintati i otisnuti bilo koju grafiku bez obzira radi li se o vektoru ili rasteru, bez dodatne grafičke opreme ili korekcije boja.Također, printati se mogu materijali pripremljeni u različitim programima od Illustratora i Corela do Painta. Uz to, sve komponente Nanodiy tehnike su ekološke, ispitane i certificirane po zakonima Europske unije jer ne izazivaju štetne nuspojave te za njih nije potrebno posebno zbrinjavanje, naglašava Saša.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Konkurencija? Najpopularnije tehnike tiska u svijetu

Korisnici na koje ciljaju su različiti, od tvrtki u tiskarskoj industriji i suvenirnica do turističkih agencija te sportskih i navijačkih klubova. Govoreći o konkurenciji, Saša kaže:

Konkurencija uvijek postoji. Naša su sve najpopularnije tehnike tiska u svijetu. Tu govorimo o multinacionalnim kompanijama (Epson, Canon, Mutoh, Mimaki…) koje ulažu milijune eura u razvoj. Konkretno – tehnika sito tiska, DTG metoda, sublimacija. Nanodiy je trenutno do pet puta jeftiniji od najjeftinije tehnike tiska i pri tome jednostavniji i brži od bilo koje male naklade, a pritom postižemo jednaku ili bolju kvalitetu otiska u odnosu na sve ostale.

stetner_investicija
Nakon konferencije EBAN Winter University 2016, u Nanodiy je uložio i Davorin Štetner.

Na nedavno održanoj konferenciji EBAN Winter University 2016, slobodno možemo reći kako je Nanodiy, ostavio popriličan dojam. Osim trećeg mjesta i nagrade od 7000 eura, Nanodiy je dobio nagradu publike u vrijednosti od 5000 eura te posebnu nagradu Nove TV, odnosno promotivni paket. No ni to nije sve te je nakon EBAN-a u Nanodiy uložio i Davorin Štetner, a Nanodiy je zainteresirao i nekoliko investitora iz Danske i Portugala.

Saša kaže kako je ulazak u finale EBAN-a bio svakako dobar vjetar u leđa što im je dalo motivaciju za rad, ali i stvorilo osjećaj odgovornosti te da je sada na redu da naprave značajan pomak na tržištu. Dodaje kako u idućoj godini možemo očekivati i nova rješenja iz Nanodiya.

‘Nismo pogriješili ostankom u Hrvatskoj’

Zanimljivo je kako se Nanodiy razvija u Koprivnici, a Saša kaže kako je s obzirom na lošu poduzetničku klimu u Hrvatskoj, svejedno razvijaju li ga u Zagrebu, Karlovcu ili Splitu.

U Koprivnici imamo podršku grada, poduzetničkog inkubatora, poznaju nas i naš rad. Uvijek može bolje, ali na nama je da pokažemo kako bi bolje moglo biti. Shvatili smo da od komentiranja sustava nemamo ništa. Prilagodili smo se ovom sustavu, radimo većinom sa zemljama u EU i ne obaziremo se previše na birokraciju, ista postoji i u Italiji, Sloveniji, Španjolskoj…

Međutim, objašnjava kako je plan da u Zagrebu otvore prostor, ali prvenstveno radi jednostavnijeg pristupa domaćem tržištu. Iskreno priznaje kako su razmišljali o preseljenju, osobito nakon pobjede na Voogle natjecanju za najbolji startup 2016. gdje su dobili ponudu Danske da presele svoje poslovanje. Iako im je ponuđeno puno toga, odlučili su ostati.

Danas, kada vidimo koliko smo našim rezultatima motivirali i ukazali na neke lokalne ekipe, ali i ljude koje poznajemo s raznih konferencija, mišljenja smo da nismo pogriješili ostankom u Hrvatskoj.

Za kraj, simpatičnim Koprivničancima želimo puno uspjeha u daljnjem razvoju Nanodiya te se nadamo da ćemo uskoro imati priliku vidjeti i neke nove njihove proizvode. 😉

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Dario

    Dario

    17. 12. 2016. u 9:26 am Odgovori

    Radi se o tehnici apliciranja na bilo koji tekstilni materijal a ne bilo koji “tiskani materijal”.

    Kad riješe tisak na tamne (crne) tekstile napraviti će zaista vrijedan pomak na tržištu tiska na tekstil. Do onda su samo još jedna jeftinija varijanta u nizu dostupnih i nekvalitetnih tehnika tiska na tekstil…

    Također veliko je pitanje kvalitete otiska takve vrste odnosno koliko pranja podnosi dok ne izblijedi.

  2. Boki

    Boki

    22. 01. 2017. u 10:33 pm Odgovori

    Vidio sam u nekom drugom članku da se hvale da su riješili tisak na crno i to bez predpodloge (bijele).
    A za pranje neznam, ali kažu da su se baš za to specijalizirali I da paze na kvalitetu

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Društvene mreže

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tehnologija

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?