Što su mikroservisi i može li se 80% njih ugasiti preko noći, kao što je zamislio Elon Musk

Što su mikroservisi i može li se 80% njih ugasiti preko noći, kao što je zamislio Elon Musk

Kao novi gazda Twittera, Elon Musk odlučio je troškove srezati ne samo otpuštanjem 50% zaposlenika, nego i gašenjem više od 80% od 1200 mikroservisa na kojima je smješteno sve što je potrebno da bismo mi, obični ljudi, mogli koristiti Twitter.

Musk je zaključio (ili mu je netko rekao) da je tek manje od 20% mikroservisa doista nužno da bi Twitter radio kako treba, a ostali postoje kao posljedica lošeg upravljanja infrastrukturom i tehničkog duga.

Zašto bi Musk gasio mikroservise? Jer koštaju, a Musk je dosad radio sve klasične poteze novog vlasnika koji smanjuje troškove.

Ta se odluka pokazala promišljenom kao sve dosadašnje Muskove odluke kad je u Twitter u pitanju pa su se, na tom istom Twitteru, vrlo brzo počela širiti upozorenja upućenijih korisnika ostalima da spreme neke svoje podatke ili da će vjerojatno imati problema s prijavom ako koriste dvofaktorsku autentifikaciju jer se mikroservis “zadužen” za to gasi.

Što su mikroservisi?

Zbrka koju je Elon stvorio savršena je prilika da se pozabavimo temom mikroservisa – što oni jesu, je li 1200 mikroservisa previše, premalo ili dovoljno za aplikaciju kao što je Twitter te mogu li se odluke o gašenju – i to tako puno! – njih donositi preko noći.

Za početak, mikroservisi, odnosno mikroservisna arhitektura je jedan od načina dizajniranja kompleksnih softverskih sustava u kojem je po jedan manji servis zadužen za jedan dio funkcionalnosti.

Takva je arhitektura iznimno popularna i korištena posljednjih desetak godina jer developerima olakšava posao u svijetu sve kompleksnijeg softvera, za razliku od monolitne arhitekture u kojoj je sve jedan veliki “blok” i ponekad je teško nešto maknuti ili nadograditi bez da se pokvari nešto drugo. Odnosno, kako to objašnjava Ivan Kišić, Senior DevOps inžinjer u Infobipu:

Jednostavnim rječnikom – kod mikroservisne arhitekture aplikacija je podjeljena na više manjih servisa od kojih svaki radi jedan dio funkcionalnosti i svaki je fokusiran na svoj dio posla.

Primjerice, jedan mikroservis je zadužen za logiranje, drugi za slanje podataka, treći za frontend, a međusobno komuniciraju preko API-ja ili drugih metoda.

Ne postoji standardna granularnost mikroservisa i zna se dogoditi da će jedan odrađivati širi raspon posla kojeg održavaju cijeli timovi, a drugi može biti manja skripta koja se brine za neki trivijalan dio.

“Twitterovih 1200 servisa ne zvuči pretjerano, ali…”

Kako o skaliranju mikroservisa i koliko je granularnost stvarno potrebna ili nije ne znam puno više od memova s tech Twittera koji ismijavaju inženjere koji nekad nepotrebno kompliciraju zavedeni trendovima (i jer su vidjeli famoznu shemu Netflixovih više od 1000 mikroservisa), pitam Ivana je li Twitterovih 1200 previše:

Twitterovih 1200 mikroservisa ne zvuči pretjerano, ako se uračunaju sve sposobnosti koje su skrivene u backendu. Isto tako, ne zvuči čudno niti da je samo njih 40-ak kritično za funkcioniranje aplikacije, kako Elon Musk tvrdi.

Netflixovih više od 1000 mikroservisa: ideal ili noćna mora za developere?

Dodaje da nije neobično da postoje servisi koji su nepotrebni, posebno u velikim organizacijama kao što je Twitter:

U većim organizacijama, a naročito onim starijim koje vuku za sobom dosta tehničkog duga i starog koda zna biti po nekoliko tisuća mikroservisa i nije neuobičajeno da se neki od njih zapuste, inženjeri koji su ih napravili napuste firmu i ostanu slabo dokumentirani.

“Mogao bi pitati developere. Da im nije dao otkaz!

Može li se taj tehnički dug, odnosno napuhani broj mikroservisa, odrezati mačem, preko noći (odnosno u par dana), kao što je to zamislio Musk? Čak i laiku poput mene se čini da to ne može biti tako jednostavno, posebno kad pogledamo razne mape i dijagrame mikroservisne arhitekture u većim kompanijama na kojima se vidi koliko toga je isprepleteno.

Baš u kompleksnosti sustava i jest caka, kaže i Kišić:

Generalno nije problem vidjeti koji servis šalje pozive nekom drugom, ali što je kompleksniji sustav sve je teže dešifrirati koji segment je stvarno potreban, a koji nije.

Najbolja metoda za otkrivanje toga bi bila kroz intervjue s ljudima koju su te servise i napravili. Odnosno bila bi, da nisu već dobili otkaz.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Stjepan

    Stjepan

    21. 11. 2022. u 11:14 pm Odgovori

    Najveći problem s mikroservisima je njihova inflacija – previše se koriste, nešto slično kao što su one line libovi u JavaScriptu i onda imate npm hell. Neke tvrtke tako rješavaju problem odgovornosti – lakše je novom developeru dati novi mikroservis da ništa ne zaje.. u ostatku sustava, a još se on osjeća važniji jer eto ima odgovornost.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

DevDev

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Kolumna

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.