Što su mikroservisi i može li se 80% njih ugasiti preko noći, kao što je zamislio Elon Musk

Što su mikroservisi i može li se 80% njih ugasiti preko noći, kao što je zamislio Elon Musk

Kao novi gazda Twittera, Elon Musk odlučio je troškove srezati ne samo otpuštanjem 50% zaposlenika, nego i gašenjem više od 80% od 1200 mikroservisa na kojima je smješteno sve što je potrebno da bismo mi, obični ljudi, mogli koristiti Twitter.

Musk je zaključio (ili mu je netko rekao) da je tek manje od 20% mikroservisa doista nužno da bi Twitter radio kako treba, a ostali postoje kao posljedica lošeg upravljanja infrastrukturom i tehničkog duga.

Zašto bi Musk gasio mikroservise? Jer koštaju, a Musk je dosad radio sve klasične poteze novog vlasnika koji smanjuje troškove.

Ta se odluka pokazala promišljenom kao sve dosadašnje Muskove odluke kad je u Twitter u pitanju pa su se, na tom istom Twitteru, vrlo brzo počela širiti upozorenja upućenijih korisnika ostalima da spreme neke svoje podatke ili da će vjerojatno imati problema s prijavom ako koriste dvofaktorsku autentifikaciju jer se mikroservis “zadužen” za to gasi.

Što su mikroservisi?

Zbrka koju je Elon stvorio savršena je prilika da se pozabavimo temom mikroservisa – što oni jesu, je li 1200 mikroservisa previše, premalo ili dovoljno za aplikaciju kao što je Twitter te mogu li se odluke o gašenju – i to tako puno! – njih donositi preko noći.

Za početak, mikroservisi, odnosno mikroservisna arhitektura je jedan od načina dizajniranja kompleksnih softverskih sustava u kojem je po jedan manji servis zadužen za jedan dio funkcionalnosti.

Takva je arhitektura iznimno popularna i korištena posljednjih desetak godina jer developerima olakšava posao u svijetu sve kompleksnijeg softvera, za razliku od monolitne arhitekture u kojoj je sve jedan veliki “blok” i ponekad je teško nešto maknuti ili nadograditi bez da se pokvari nešto drugo. Odnosno, kako to objašnjava Ivan Kišić, Senior DevOps inžinjer u Infobipu:

Jednostavnim rječnikom – kod mikroservisne arhitekture aplikacija je podjeljena na više manjih servisa od kojih svaki radi jedan dio funkcionalnosti i svaki je fokusiran na svoj dio posla.

Primjerice, jedan mikroservis je zadužen za logiranje, drugi za slanje podataka, treći za frontend, a međusobno komuniciraju preko API-ja ili drugih metoda.

Ne postoji standardna granularnost mikroservisa i zna se dogoditi da će jedan odrađivati širi raspon posla kojeg održavaju cijeli timovi, a drugi može biti manja skripta koja se brine za neki trivijalan dio.

“Twitterovih 1200 servisa ne zvuči pretjerano, ali…”

Kako o skaliranju mikroservisa i koliko je granularnost stvarno potrebna ili nije ne znam puno više od memova s tech Twittera koji ismijavaju inženjere koji nekad nepotrebno kompliciraju zavedeni trendovima (i jer su vidjeli famoznu shemu Netflixovih više od 1000 mikroservisa), pitam Ivana je li Twitterovih 1200 previše:

Twitterovih 1200 mikroservisa ne zvuči pretjerano, ako se uračunaju sve sposobnosti koje su skrivene u backendu. Isto tako, ne zvuči čudno niti da je samo njih 40-ak kritično za funkcioniranje aplikacije, kako Elon Musk tvrdi.

Netflixovih više od 1000 mikroservisa: ideal ili noćna mora za developere?

Dodaje da nije neobično da postoje servisi koji su nepotrebni, posebno u velikim organizacijama kao što je Twitter:

U većim organizacijama, a naročito onim starijim koje vuku za sobom dosta tehničkog duga i starog koda zna biti po nekoliko tisuća mikroservisa i nije neuobičajeno da se neki od njih zapuste, inženjeri koji su ih napravili napuste firmu i ostanu slabo dokumentirani.

“Mogao bi pitati developere. Da im nije dao otkaz!

Može li se taj tehnički dug, odnosno napuhani broj mikroservisa, odrezati mačem, preko noći (odnosno u par dana), kao što je to zamislio Musk? Čak i laiku poput mene se čini da to ne može biti tako jednostavno, posebno kad pogledamo razne mape i dijagrame mikroservisne arhitekture u većim kompanijama na kojima se vidi koliko toga je isprepleteno.

Baš u kompleksnosti sustava i jest caka, kaže i Kišić:

Generalno nije problem vidjeti koji servis šalje pozive nekom drugom, ali što je kompleksniji sustav sve je teže dešifrirati koji segment je stvarno potreban, a koji nije.

Najbolja metoda za otkrivanje toga bi bila kroz intervjue s ljudima koju su te servise i napravili. Odnosno bila bi, da nisu već dobili otkaz.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Stjepan

    Stjepan

    21. 11. 2022. u 11:14 pm Odgovori

    Najveći problem s mikroservisima je njihova inflacija – previše se koriste, nešto slično kao što su one line libovi u JavaScriptu i onda imate npm hell. Neke tvrtke tako rješavaju problem odgovornosti – lakše je novom developeru dati novi mikroservis da ništa ne zaje.. u ostatku sustava, a još se on osjeća važniji jer eto ima odgovornost.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Društvene mreže

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?