Matija Raos: Problemi ‘freelancera’ su značajni, ali sada se imaju kome obratiti

Priča o Hrvatskom društvu nezavisnih profesionalaca (HDNP) počinje s inicijativom Coworking Croatia koja je krenula prije četiri godine, a čiji je cilj bio upoznati hrvatsku javnost o značaju globalnog coworking pokreta odnosno prednostima zajednice koja dijeli društveni tip radnog prostora i profesionalne resurse. Veliku podršku inicijativi su u počecima pružili Eva Perčič i Luka Piškorič iz Slovenia Coworking koji su objeručke prenijeli svoja iskustva. Coworking Croatia je u dvije godine organizirala preko trideset cjelodnevnih događanja, od direktnih edukacija do tematskih coworking sessiona. Cilj događanja bio je povezivanje s postojećim lokalnim zajednicama kroz zajedničku kreaciju sadržaja te promoviranje coworkinga i suradnje. Do kakvih zaključaka su pritom došli?

Kroz mnoge razgovore s članovima zajednice smo shvatili da coworking ne može pružiti odgovore na mnoge nagomilane probleme freelancera stoga smo odlučili formalizirati naše djelovanje kroz neprofitnu udrugu s daleko širim fokusom djelovanja, a koja će zastupati i zagovarati interese nezavisnih profesionalaca u Hrvatskoj. Definicija nezavisnog profesionalaca obuhvaća svaku fizičku ili pravnu osobu u slučaju samozapošljavanja koja samostalno i neposredno pruža uslugu i/ili dostavlja proizvod naručitelju, a rezultat je savjesnog, vještog i temeljitog načina rada.

Neovisno o spolu freelanceri imaju ujednačena primanja

Danas je Coworking Croatia jedan od programa unutar HDNP-a, baš kao i suradnja s poslovnim inkubatorom Studio Antar na projektu freelance.hr – servisu za povezivanje naručitelja i nezavisnih profesionalaca. Ipak da bi se otkrile njihove stvarne potrebe trebalo je napraviti i prvo sveobuhvatno nacionalno istraživanje. Osim što u javnosti postoje mnoge predrasude i vlada mišljenje da je freelancera u Hrvatskoj malo, još manje se zna i raspravlja o njihovim problemima.

Prvo nacionalno istraživanje smo proveli kako bismo dobili kvalitetan pregled demografije freelancera u Hrvatskoj i ustanovili ključne probleme s kojima se svakodnevno suočavaju. Među važnijim saznanjima su podaci iz kojih dijelova Hrvatske dolaze, koje su profesije najzastupljenije, koliko dugo rade kao nezavisni profesionalci i koliko zarađuju. Zahvaljujući impresivnoj brojci od 1305 ispitanika došli smo do zaključaka koje danas možemo javno komunicirati na argumentiran način. Dodatno, malo je poznato da prema Europskoj statističkoj agenciji (EUROSTAT) u Hrvatskoj djeluje preko 210.000 nezavisnih i samozaposlenih profesionalaca te da je istraživanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz kolovoza pokazalo da su poslodavci temeljem ugovora o djelu angažirali 52.875 osoba, a temeljem autorskih ugovora 46.862 osobe.

Vrlo je zanimljiva i činjenica je da je među freelancerima podjednaka zastupljenost spolova, da ih je gotovo polovica u rasponu od 25 do 34 godine, da ih preko 70% ima visoko obrazovanje, preko 75% pripada sektoru kulturno kreativnih industrija te da je velika većina odabrala nezavisno poslovanje za svoj osobni način rada. Rezultati isto tako pokazuju i da fakultetska sprema ne utječe nužno na primanja te da u Hrvatskoj među freelancerima nema značajnih razlika u mjesečnim prihodima ovisno o spolu. Ovo je posebno zanimljivo jer žene u odnosu na muškarce na istim pozicijama kao redovni zaposlenici u prosjeku u EU imaju 16% niža primanja.

S kojim se problemima freelanceri u Hrvatskoj susreću?

Velika je razina neinformiranosti o freelancerima jer formalno u Hrvatskoj ne postojimo kao pravna kategorija. Ne postoji reguliran status nezavisnog profesionalca, ali postoje mnoge predrasude koje prate naš deklarativni status. Vrlo smo često šikanirani jer nas vide kao ljude koji ne mogu naći stalni posao ili se smatra da nam je lako u životu jer smo svoji gazde i nemamo troškove, a novac nam valjda pada s neba.

Realnost zapravo pokazuje da su nezavisni profesionalci suočeni s velikim izazovima, jer država ne prepoznaje njihove svakodnevne probleme, a često nisu ni formalizirani kao poslovni subjekt već djeluju putem ugovora. Freelanceri su pojedinci koji stavljaju svoje usluge direktno na tržište, ali se pored svog osnovnog posla moraju baviti i s hrpom stvari kako bi zadovoljili pravnu i knjigovodstvenu formu, birokracijom te pored svega raditi na vlastitoj promociji i prodaji. No, osim što ih država često ne razumije, nekad i sami ne znaju na čemu su.

Ponekad ni sami freelanceri nisu upoznati posluju li u skladu sa zakonima, moraju li imati pravni subjekt, na koji način trebaju ili mogu plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje ili pak kako uplaćivati neku vrstu privatnog osiguranja. Kako HDNP okuplja vrlo različite profesije isto tako postoje i različita mišljenja o mirovini i zdravstvenom osiguranju. Jedan dio članova misli da država treba kvalitetno regulirati socijalna prava dok drugi dio članova misli da ako smo već na slobodnom tržištu da bi trebali zarađivati dovoljno novaca da sami sebi osiguramo te iste stvari kroz privatna osiguranja i štednju.

Ipak, nije samo stvar u pravnoj formi ili zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.

Mnogi freelanceri koji posluju putem autorskog ili ugovora o dijelu ne znaju koriste li dobar ugovor, koje sve stavke smiju biti u njemu i koje uvjete kompanije stavljaju pred njih. Loša je i praksa da ne traže stavku u ugovoru da ako ih se ne isplati na vrijeme da imaju pravo na određenu vrstu naknade. Postoji mnogo problema, no glavni je da se freelanceri do sada nisu imali kome obratiti. Institucije im ne znaju pružiti savjet ni sigurnost da ispravno posluju i ispunjuju pravne obaveze. U tom kontekstu udruga mora biti mjesto gdje mogu dobiti provjerenu informaciju iz prakse.

HDNP želi biti više od samog ujedinjenog glasa nezavisnih profesionalaca

Inicijalna ideja je bila da Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca bude snažan glas freelancera u Hrvatskoj, no naravno, velika je razlika između ideje i provedbe. Danas HDNP okuplja preko 2300 članova, a tri bitna prioritetna programa udruge su realizacija pravnog, knjigovodstvenog i poslovnog savjetovališta za freelancere, zagovaranje prava u Hrvatskoj i EU te internetski portal na kojem će biti centralizirane informacije i servisi koji mogu pomoći članovima.

Iako HDNP tim još uvijek volontira, a udruga nema adekvatne izvore financiranja, uspjeli smo realizirati savjetovalište za redovne članove. Zagovaranje smo jednim dijelom preselili na europsku razinu kroz aktivnosti unutar članstva u Europskom forumu nezavisnih profesionalaca, a koji okuplja 11 milijuna nezavisnih profesionalaca iz Europe kroz 16 nacionalnih organizacija. Također, unatoč mnogim nepredvidljivim komplikacijama i problemima, intenzivno radimo na postavljanju prve verzije HDNP portala jer nam je on prioritet za kvalitetno informiranje i komunikaciju s članovima.

Freelanceri, full-time i part-time, koji samo deklarativno žele podržati udrugu, mogu se besplatno učlaniti u pridruženo članstvo, dok redovni članovi godišnje izdvajaju 365 kuna s tim da članarina traje 365 dana od trenutka uplate članarine. Simbolički to je jedna kuna dnevno za realizaciju programa udruge, a pritom ostvaruju određene pogodnosti, prava i pristup freelance savjetovalištu.

Osim pristupa savjetovalištu, dogovorili smo da redovni članovi imaju posebnu licencu za Solo, popust u BizKoshnica coworking prostoru te popuste na edukacije u Integri, a cilj nam je dogovoriti cijeli niz pogodnosti i ušteda. Bitno nam je da imamo partnere koji odgovaraju na potrebe naših članova kako bi kroz redovno članstvo ostvarili uštedu u segmentima na koje najviše troše. Tako će članarina biti višestruko isplativa čak i na vrlo bazičnoj razini, a korist za redovne članove daleko veća. Nedugo smo postali i članom Hrvatskog klastera za konkurentnost kulturno kreativnih industrija kroz koji želimo nezavisnim profesionalcima autorima otvoriti mogućnosti povezivanja s većim klijentima i sudjelovanje u projektnim aktivnostima.

Ozbiljnim pitanjima se pristupa na ozbiljan način

I za kraj, Matija je posebno poželio istaknuti koliko je bitno shvatiti individualnu odgovornost svakog freelancera za daljnji razvoj udruge.

Onog trenutka kad smo kročili u demokraciju i kapitalizam stigla je i logika da sami moramo uzeti stvar u svoje ruke jer se inače ništa neće samo od sebe promijeniti na bolje. Jak civilni sektor i udruživanje način je na koji možemo utjecati na vlastitu sudbinu. HDNP je nastao iz direktne potrebe s ciljem boljeg razumijevanja zajedničkih problema te pronalaska rješenja na zajedničku korist. Možda je najizazovniji dio slagalice uspostaviti poslovni model kroz koji ćemo moći financirati programe udruge i biti održivi što zahtjeva solidarnost i participaciju svakog člana jer kako očekivati da nam pomogne država ako ni sami nismo spremni investirati u razvoj svoje udruge. U suprotnom možemo neslavno završiti ili ne biti u stanju isporučiti konkretne rezultate te pružati kontinuirana podršku članovima udruge.

Da barem više ljudi razmišlja i pristupa radu u civilnom sektoru na taj način. 

Digitalne nomade i freelancere podržava i Vipnet, koji nudi poslovnu ponudu za što lakše komuniciranje dok ste izvan ureda, kod kuće ili na putu.