Odredi svoj 'maker time': Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi fokus!

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Članak koji čitate pisao sam uz manje pauze i kasnije uređivanje oko sat-dva, bez rupa za sastanke ili pozive. Nisam otvorio ni Twitter ni čitao članke u međuvremenu. Nisam ga pisao vikendom ili u vrijeme kad inače ne bih radio već se odmarao.

Pisao sam ga od 9 do 12, što je vrijeme koje sam si rezervirao, od ponedjeljka do petka – za stvaranje, u mom slučaju pisanje. Nekad pišem članke, nekad raspisujem ideje za projekte, nekad pišem ozbiljan email (iako ne u Gmailu, jer mi je on blokiran!).

Pandemija nam je, ironično, dala priliku za koncentrirani rad

Dok su istraživanja pokazala da se većina veseli mogućnosti rada od doma barem dio vremena, a drugi su frustrirano se bojali da neće više moći raditi iz ureda, upravo se hibridni model rada pokazao najvjerojatnijim rješenjem za većinu zaposlenika, tvrtki pa čak i freelancera. Svatko od nas će naći balans između vremena u uredu i rada od… negdje – koji mu odgovara.

Dok je za rad u uredu jasan benefit komunikacija s kolegama i timski rad, istraživanje koje je proveo arhitektonski ured Brigada, a na Netokracijinoj Future of Work konferenciji prezentirao Damjan Geber, otkrilo je i benefite koje kod rada od doma cijenimo, od toga da time štede vrijeme na putovanje do ureda i novac uopće do mogućnosti da kuhamo bolje i zdravije:

Brigada

Svi su ti benefiti korisni, ali jedna od najvećih prednosti je samostalan, fokusiran rad. Dapače, preko 40 posto ispitanika se bojalo da nemaju prostora (metaforičkog i stvarnost) za nezavisan i usredotočen rad u uredu:

Brigada

Nemate li mira, neće vam pomoći ni rad od doma

Brigadino istraživanje pokazalo da postoji velika razlika zadovoljstvom rada od doma ovisno o tome imate li prostor za rad i možete li raditi u miru (npr. djeca). Logično, jer niti jedan roditelj ne želi ignorirati svoje dijete kako bi se bavio tablicom. Niti je lako raditi ako vas dvoje dijeli kuhinjski stol dok je jedno od vas na konferencijskom pozivu.

Upravo zato su mnogi frustrirani radom od doma. Osim što nisu naučeni, nemaju uvjete koji bi im dali da rade koncentrirano.

S druge strane, rad u uredu ne znači da ćete lakše raditi. Dapače, upadice kolega, šefova i poziva će vam uništiti bilo kakvu koncentraciju dužu od 30 minuta pa kako onda očekivati da ćete nešto napraviti?

Imajmo i na umu da mnogi menadžeri svoju učinkovitost ne pokazuju konkretnim rezultatima već dogovaranjem dodatnih sastanaka, da se vide da… rade. Navodno.

Raspored stvaratelja nije raspored menadžera

U svom eseju “Maker’s schedule, Manager’s scheduleosnivač akceleratora Y Combinator Paul Graham je opisao razliku rada kao menadžer i kao stvaratelj.

Graham objašnjava kako menadžerski raspored koriste – šefovi, menadžeri, lideri – i temelji se na bezbroju za njih korisnih sastanaka. Dapače, menadžeri svojim kolegama i timovima većinom organiziraju vlastiti raspored i osim ako zaista nemaju razumijevanja – pa i onda – će rascjepkati rasporede svojih kolega.

Sketchsplanation

Najjasniji primjer takvog rada se može vidjeti u marketinškoj industriji i agencijama gdje potrebe klijenata nameće raspored na koji se mnogi nauče, uključujući mene. Što zbog prijašnjeg rada na društvenim mrežama za klijente, a što kroz kampanje Netokracije, godinama sam pisao u pauzama između projekata i sastanaka gdje sam se prilagođavao drugima.

Kad bi netko vidio moj raspored, rekao bi ‘Isuse’ – i nisam bez razloga pregorio barem dva puta, jedan od toga s ozbiljnim posljedicama u obliku dva divna bubrežna kamenčića.

Cijena nametnutog menadžerskog rasporeda

Na žalost, onima koji stvaraju – poput programera, dizajnera ili pisaca, inkrementalni rad nije dovoljan da stvore kvalitetan, kreativan rad. Kako Graham opisuje:

Oni uglavnom više vole koristiti vrijeme u jedinicama od najmanje pola dana. Ne možete napisati ili isprogramirati nešto dobro u satnim jedinicama. To je jedva dovoljno da počnete. Kada radite prema rasporedu “makera”, sastanci su katastrofa. Jedan sastanak može zeznuti cijelo popodne jer će ga razbiti na dva dijela, premala da biste učinili išta konkretno. Osim toga, morate upamtiti da idete na sastanak. To nije problem za nekoga s rasporedom menadžera. Za njih uvijek stiže nešto svakih sat vremena; samo je pitanje što. Ali kad osobe s rasporedom “makera” imaju sastanak, oni moraju aktivno razmišljati o tome.

I onda se čudite kad vaši kreativci, programeri ili vi sami – ne dovršavate stvari, a raspored za kreativno razmišljanje i koncentriran rad nalikuje kao punjenje rupa u švicarskom siru?

Srećom, agilne metode i poznavanje važnosti fokusiranog rada je u mnogim tvrtkama u hrvatskoj IT industriji pa i marketingu, osvijestio nas o važnosti koncentriranog rada i opasnosti bezbroj sastanaka. Zašto smo onda i dalje dostupni?

Ne morate biti dostupni, ali morate komunicirati da niste dostupni

Trebao mi je dugi niz godina, i kao što sam spomenuo – barem dva izgaranja – da klijentima i kolegama priznam da… ne mogu biti dostupan cijelo vrijeme.

Što će misliti? Da ne radim? Da nemam vremena za njih? Iako sam bio ‘šef’, i dalje sam se bojao posljedica, ali znao sam da jednostavno ne stižem više napisati kvalitetan članak ako si ne uzmem barem sat ili dva – samo za to.

Na kraju sam prepoznao da sam najkreativniji ujutro, ako krenem tipkati odmah nakon doručka, i prije nego što vidim email. Danas imam aplikaciju Focus za Mac koji mi blokira sve aplikacije i web stranice od 9 do 12 koje bi me mogle dekoncentrirati i playlistu na Spotifyu koja me svojom dinamikom podsjeti da je vrijeme za pisanje. Kad dođe 9 sati, nemam izbora. Moram krenuti pisati… nešto. Srećom, uvijek imam ideja koje sam zapisao i projekata s kojima treba krenuti.

Od 9 do 12 se blokiram i to u ‘hardcore modeu’!

Osobno mi ne treba posebna soba, mogu tako raditi i iz kafića, ali možda će vam poput Luke Kladarića koji nam je bio govornik na Future of Work  pomoći kućni ured:

Imam sobu u stanu koja se zove “ured” i tamo je računalo. Ne nanašam ga po stanu, ne radim malo iz dnevnog boravka, malo s balkona, malo s kuhinjskog šanka… Posao je u uredu, ostatak stana je za život. Time si omogućavam da se odmaknem od posla kad me frustrira, i da nemam osjećaj da me posao prati kud god odem. Ako se zavalim u kauč i pustim nešto na TV-u, ne gleda me laptop mrko iz ruba perifernog vida.

Svatko ima svoje navike da se potakne da radi koncentrirano i kreativno.

Reci svijetu ‘Nema me!’

Još bitnije od nametanja ritma sebi se pokazalo komuniciranje kolegama – da nisam dostupan. U kalendaru sam stavio da sam Off, u Slacku sam Away i redovito komuniciram da ujutro pišem. Ako netko pita za sastanak ranije, lijepo zamolim za popodnevni termin. Nisam savršen pa nekad kažem da može, ali i dalje, 3-4 godine nakon što sam uveo ovaj ritam, se učim!

Ali većina sad već zna da ujutro pišem… ili radim Eggs Bennedict. Većinu tjedna tako imam nekoliko sati u kojima mogu… stvarati.

Pitam se može li “maker schedule“, vrijeme za “deep work” ili kako god ćemo to nazvati postati benefit koji će poslodavci dodati u oglase za posao. Remote rad već jest, ali to što radimo od doma ne znači nužno da je koncentrirano.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Boris Tomaš

    Boris Tomaš

    20. 04. 2021. u 10:02 am Odgovori

    Ja sam se nekada trudio sve sastanke stavljati samo u pon, nije išlo jer problem su kolege i partneri koji imaju svoje druge planove.
    Predlažem da se ujedinimo i napravimo pokret npr. #NoMeetTuesday 😀

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      02. 05. 2021. u 5:10 pm Odgovori

      Hi Toma… Blokiram ga, jer dnevno inače dobivam dosta emailova i prelako mi je krenuti baviti se njima kao hitnim, ali ne uvijek zapravo bitnim taskovima. Inbox zero je super i volim ga postići, ali mi je napisan članak draži 😃

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...