Maja Damjanović u 10 pitanja otkriva kako je biti televizijski CM za izbore

Maja Damjanović u 10 pitanja otkriva kako je to biti televizijski CM u izbornoj noći

Jeste li pratili izbore sinoć? A jeste li za to vrijeme bili na društvenim mrežama? Uz medije, koji su sinoć revno izvještavali o situaciji na terenu, u izbornim stožerima i o rezultatima izbora, najzaposleniji su bili community manageri - i oni stranački i oni medijski. Maja Damjanović i ove je izborne noći radila kao CM Hrvatske radiotelevizije, a nakon što je danas došla k sebi, dala nam je uvid u to kako sve to u pozadini izgleda.

Nije ovo prvi put da vodiš društvene mreže za HRT za vrijeme izbora (a bome ih je bilo poprilično u zadnje vrijeme). Koliko do sada imaš izbora iza sebe?

Od 2012. agencija Lude ribe pratila je sve izbore koji su uključivali praćenje društvenih mreža. Osobno, ovo su moji četvrti izbori na HRT-u. Također, bitno je naglasiti da nisam samo ja zadužena za društvene mreže, nego i moji kolege, Ana Keglović Horvat iz Ludih riba i Igor Duić, urednik Novih medija na HRT-u.

Najzanimljiviji trenutak sinoć?

Teško je izdvojiti najzanimljiviji, kad je sve zanimljivo! Super je biti dio tima kada više od 140 ljudi diše i radi kao jedno. To je zaista jedan poseban doživljaj. Raditi emisiju uživo pogotovo kada si svjestan činjenice da pola države, što na društvenim mrežama, što uživo pred malim ekranima, prati i gleda što radiš, jedno je posebno iskustvo. I nije za ljude slabijeg srca ha ha!

Šalu na stranu, od 18 sati, kada počinje emisija, pa sve do iza ponoći, svi moraju biti u punoj koncentraciji, no kada radiš s profesionalcima, sve je lakše. Trenutak kada se uključuješ live u studio je možda najstresniji jer tada jednostavno moraš izolirati svu buku oko sebe, zanemariti činjenicu da si trenutak prije umalo vrat slomio trčeći preko kablova, umiriti se i čuti jedino voditelje i urednika. Nakon nekoliko izbora koji su iza mene, sada sam u tom dijelu daleko opuštenija i potpuno sigurna u sebe u tom trenutku.

A najburniji trenutak?

Ne bih to nazvala najburnijim, nego najnapetijim, a to je trenutak kada krenu rezultati izlaznih anketa u 19 sati. Tada se mora dobro paziti na milijun detalja, a moraš biti jako, jako brz, točan i precizan. Pravila su vrlo stroga i tu su predviđene vrlo visoke kazne ako prije završetka izborne šutnje izađu bilo kakve izlazne ankete. Svaka televizija ih dobije nešto prije 19 i tada kreće natjecanje tko će te ankete prvi pripremiti i objaviti, što ne smije biti ni milisekundu prije 19 sati i zatvaranja birališta.

Koliko tvitova u sekundi možeš “ispaliti”?

Nisam to nikad mjerila, ali kad imaš brzinu interneta od nekoliko stotina mbps, možeš reći da si prilično brz! Zanimljiv je podatak da smo ovaj put u 19 sati “ispalili” 8 tvitova s vizualima u desetak sekundi, što je puno s obzirom da imaš zaista par minuta da ih pripremiš, složiš i objaviš.

Kako postižeš da sadržaj koji objavljuješ ujedno bude i brz i zanimljiv?

Da sadržaj, odnosno način na koji ga dijeliš, bude zanimljiv, jednostavno moraš znati što radiš, a u tome veliku ulogu igra iskustvo. Sjajno je to što ti informacije dolaze sa svih strana pa imaš i više izbora. Primjerice, imali smo 21 ekipu na terenu koji su nas u real time vremenu “filali informacijama”, goste u studiju, izjave iz stožera itd., tako da sadržaja zaista nije nedostajalo.

Što kad se u toj brzini dogodi greška?

Udahneš, izdahneš i ideš dalje, jer nemaš baš vremena puno razmišljati o njima. S obzirom na to da govorimo o sekundama, to ni nisu neke velike greške. Najčešće se radi samo o tipfelerima koji se dogode u brzini. Kada pogledam unazad i sjetim se prvih izbora koje sam radila, mogu reći da jako puno ovisi o timu s kojim radiš, ali i načinom na koji se nosiš sa stresom te stečenim iskustvom.

Stres i koncentracija obično ne idu ruku pod ruku, ali moraš znati kako izignorirati stres i biti potpuno posvećen svom zadatku. Kada svemu tome dodaš gomilu ljudi od kojih se svatko na svoj način s tim nosi, tada dobivate potpuniju sliku o tome koliko je ovo izuzetno zahtjevan zadatak.

Kako se nosiš s trolovima?

Ljudi često imaju tendenciju trolati i kritizirati, a da pritom uopće ne znaju pozadinu, nemaju informacije i ne znaju kako stvari funkcioniraju, ali zato imaju volju “lupati” svoje, pa im moraš na fin način odgovoriti. To je princip kojeg se uvijek treba držati i ne dozvoliti da te takvi izbace iz takta, pogotovo kad se radi o klijentu red veličina HRT. Ovo nije slučaj kao kada vodiš account za neki brend i imaš više vremena razmišljati o odgovoru, a i sam nastup je drugačije postavljen. Ipak, moram primijetiti da u ovom slučaju trolovi nisu bili toliko usmjereni na način prenošenja informacija, koliko na stranke i kandidate, što je u biti bilo i očekivano.

U najtežim situacijama, tko ti je najveća podrška?

To je timski rad i svi koji su na zadatku, u svakom trenutku moraju biti podrška jedni drugima. Inače u svakodnevnom poslu, to je uvijek Ana, pa onda svi ostali. Nas dvije surađujemo na raznim projektima već više od pet godina i sada smo došle do faze da se razumijemo bez previše riječi. Lonac i poklopac, prst i nokat, tu smo si negdje. 🙂

Kako izgleda day after yesterday, odnosno dan nakon izborne noći?

Pospano, iscrpljeno… you name it! Prvo kava intravenozno pa povratak uobičajenim dnevnim obvezama. Nema odmora, jer ostali klijenti ne smiju biti zapostavljeni, tako da se moraš brzo srediti i nastaviti gdje si stao prethodni dan.

Što je iduće?

Napomenula bih kako je prvi program Hrvatske televizije u vrijeme izbornog programa imao najveći cjelodnevni udio u gledanosti od svih nacionalnih televizijskih programa, a to se, među ostalim, može zahvaliti i novinarima koji su na terenu odradili velik posao. Tu bih posebno istaknula sjajan posao Zorana Pehara, Maje Sever i ostalih dopisnika iz drugih gradova, koji su se mimo sustava trudili motivirati ljude da uz svoja javljanja i snimanja tvitaju.

A sad nas čeka nas drugi krug za dva tjedna, kada ćemo se ponovo družiti live s našim tviterašima, ali i gledateljima putem Twitter walla. U međuvremenu, svakodnevno se družimo s vama na svim društvenim mrežama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Izvještaj

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...