Loopus: Imamo priliku raditi u Googleu i Palantiru, ali ne želimo

Imamo priliku raditi u Googleu i Palantiru, ali želimo stvoriti nešto svoje

Na prošlotjednom Idea Knockout natjecanju svoje rješenje predstavio je i Loopus, tim nedavno diplomiranih FER-ovaca koji je odmah po završetku fakulteta odlučio uploviti u poduzetničke vode. Članovi sedmerca koji sačinjava Loopus dobili su već prilike za posao u velikim tvrtkama u inozemstvu, no odlučili su ipak pokušati nešto izgraditi na domaćem terenu.

Loopusov tim mogao je birati gdje će se zaposliti - no odlučili su zajedno pokušati nešto izgraditi
Loopusov tim mogao je birati gdje će se zaposliti – no odlučili su zajedno pokušati nešto izgraditi.

Sedmeročlani tim Loopusa poznaje se još iz školskih klupa. Točnije, Martin Šošić, Petar Alilović, Matija Stepanić, Hrvoje Erjavec, Igor Jerković i Matija Šošić dijelili su klupe, a na jednom od brojnih informatičkih natjecanja koja su tad pohodili upoznali su i Stjepana Grgića, koji je sad zadužen za dizajn. Tradiciju su nastavili na zagrebačkom FER-u, gdje su balansirali visok akademski uspjeh s prilikama za stjecanje praktičnog iskustva.

Dio tima svoj je zanat uz fakultet kovao u hrvatskim tvrtkama i institucijama kao što su Implementacija Snova i HBOR, a brusili su vještine i pripravništvima u Googleu u Zürichu, Palantiru i Facebooku u San Franciscu, Noomu u New Yorku te Bioinformatičkom institutu u Singapuru.

Uvjeti nisu idealni, ali želimo pokušati

Iako imaju ponude za rad u ovim i sličnim tvrtkama, gdje bi im plaće i pogodnosti bile mnogo više i bolje no što ih ovdje mogu očekivati, Loopusovci su zaključili kako najviše ipak vole zajedno raditi te da će sami nešto izgraditi:

Okruženje nije idealno za poduzetništvo. I nas ljuti stanje i nepovoljni uvjeti, ali nam je glupo ne probati. Navikli smo balansirati obveze i mnogo raditi – i toga se ne bojimo.

Nit vodilja bila je da probaju nešto zajednički napraviti, kad već imaju uigran tim koji pokriva sve od backenda do UX-a i dizajna. Uz to, sviđa im se fleksibilnost i princip rada startupa, bez fiksnog radnog vremena, gdje je svaki zaposleni važan, atmosfera je poticajna, hijerarhija fleksibilna, a potiče se na dijeljenje ideja i izražavanje mišljenja:

Htjeli smo probati pokrenuti nešto takvo umjesto da se odmah priključimo u korporacijama. Mislimo da je bolje je da to pokušamo sad kada smo tek završili faks i dok nemamo velike životne obveze, prije nego se raspršimo i zaposlimo na mjestima s kojih bismo se kasnije teško odvažili otići. Ako sad nije trenutak da probamo, kad je?

Mobicon je MVP njihovog prvog samostalnog rješenja
Mobicon je MVP njihovog prvog samostalnog rješenja

Vole rješavati stvarne probleme i činiti razliku onime što rade, tvrde, bilo kroz izvođenje već osmišljenih projekata ili realizaciju vlastitih ideja. Vjeruju da kroz projekte mogu steći iskustvo, važne kontakte te dobiti uvid u probleme koji postoje i koje bi mogli riješiti.

Proizvod prvijenac – Mobicon

Osim za klijente, sada rade na vlastitom proizvodu Mobicon, sustavu koji je namijenjen moderniziranju komunikacije na predavanjima i konferencijama. Riječ je o platformi koja sudionicima omogućava komentiranje, postavljanje pitanja i provođenje anketa. Dodatna funkcionalnost koja bi mogla biti prilično korisna na velikim predavanjima i konferencijama je mogućnost pretvaranja pametnih telefona sudionika u mikrofone putem mobilne aplikacije, olakšavajući interakciju na takvim događanjima.

Sučelje koje vidi predavač
Sučelje koje vidi predavač.

Ideju za Mobicon dobili su tijekom predavanja na daljinu koje je preko Google Hangoutsa držao jedan od njihovih profesora, a tijekom kojeg su pitanja postavljali preko IRC-a, kako ne bi stalno prekidali nastavu . Odlučili su taj princip interakcije uobličiti u funkcionalan sustav, koji bi mogao poboljšati i uobičajena monotona ex catedra predavanja i olakšati logistiku na konferencijama.

Svoj debitantski izlazak Mobicon je doživio na App Start Contestu, a nedavno je pitchan i na natjecanju Idea Knockout. Na njima je Loopus htio promovirati sustav, ali prvenstveno dobiti što više povratnih informacija kako bi se što bolje usmjerili u daljnjem razvoju:

Što više na nečemu radiš, imaš sve uže i uže viđenje stvari, pa te svaka konstruktivna kritika šokira. Zato želimo odmah na početku skupiti što više dojmova i savjeta.

Sudionici preko svog sučelja mogu postavljati pitanja, odgovarati na ankete i koristiti mobitele kao mikrofone
Sudionici preko svog sučelja mogu postavljati pitanja, odgovarati na ankete i koristiti mobitele kao mikrofone.

Bacanjem u vatru najbolje se stječe iskustvo

Loopusov mladi tim pokazuje vrlo zdrav i realističan stav. Svjesni su svojih kvaliteta i iskustava, ali i područja na kojima im iskustva manjka:

Imamo iskustva u vođenju timova, ali ne i poslovanja. Poduzetništvo je nešto u čemu nemamo mnogo iskustva, no vjerujemo da ćemo ga najbolje steći na ovaj način. Ako propadnemo, probat ćemo nešto novo, a u međuvremenu želimo što naučiti.

Shvaćaju i da pred njima nije najlakši put – no spremni su na njega ipak krenuti. Za početak razmišljaju o ulasku u neki od inkubatora ili povezivanju s mentorima koji su prije njih već prošli cijeli taj proces te imaju iskustva koja bi im mogla pomoći.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Toni Trivković

    Toni Trivković

    02. 10. 2014. u 6:38 pm Odgovori

    Sretno Loopus, odabrali ste dobar put. Puno više lekcija naučit ćete kroz poduzetništvo nego da ste odmah otišli raditi u korporaciju. Nadam se da nikad ni nećete morati ići raditi za druge velike tvrtke već da ćete sami stvoriti nešto dugoročno.

    Kao što ste odabrali dizajnera, bilo bi dobro da netko od ekipe gradi i poduzetničke vještine.

  2. Darko

    Darko

    03. 10. 2014. u 3:13 pm Odgovori

    Zaista ne kužim kako se danas svatko oskjeća pozvan da uđe u poduzetništvo. Kako to da se mase ne osjete pozvanim da uđu u medicinu npr ili pravo.

    Nikada neću shvatiti ulagače koji su dosad bacili toliko milijarde u ovaj weird trend. Prije su se studenti zapošljavali i sticali iskustvo i znanje te napredovali. Rijetki su se odmah bacili u poduzetnioštvo. Danas svi misle da znaju sve o poduzetništvu iako su tek stekli osnovno znanje. Gospodo, ako općenito tek svaki deseti biznis uspijeva, a u startupima je situacija daleko gora, otkud vam optimizam da ćete vi kao neiskusni uspjeti. Šanse su da nećete i pritom ćete upropastiti nečiji teško stečen novac.

    Nevjerojatno

  3. Haris Čusto

    Haris Čusto

    03. 10. 2014. u 3:38 pm Odgovori

    Darko,
    ako tebi posao nije prošao, pusti omladinu da pokuša 😉

    Momci samo naprijed, i svaka čast. Najmanje što vam treba je znanje o poduzetništvu, najviše dobri proizvodi i usluga. Poduzetništvo će te naučiti u hodu, samo pravite kvalitetne stvari koje ljudi vole i plaćaju 🙂

  4. Darian

    Darian

    03. 10. 2014. u 5:16 pm Odgovori

    Obozavam ove statisticare koji zbog male sanse za uspjeh govore kako se ne isplati niti probati. Nitko nista ne bi trebao pokusavati uopce stvarati, zar ne? A sto se tice upropastavanja necijeg tesko stecenog novca vidim da ne razumijes osnove investiranja.

    A decki svaka cast. Pamtim vas sa ASC-a i drzim fige za daljnji uspjeh.

  5. Andrija Frinčić

    Andrija Frinčić

    03. 10. 2014. u 11:17 pm Odgovori

    Dio ekipe koji znam ima stvarno potencijala postati vrhunski razvojni inženjeri. Što se tiče poslovne strane priče i marketinga tu su kratki i toga su svjesni… Ja im držim fige i nadam se da će uspjeti..
    Kaj se tiče trošenja nečijeg teško zarađenog novaca, to je problem investitora. Investiranje u startup firme nosi za sobom visoki rizik i investitor na to treba biti spreman. Dakle ako je netko spreman dati svoj novac da ga se potencijalno spali, ne vidim razloga zašto ga dečki ne bi ili spalili ili oplemenili…
    Hype oko startup scene je dvosjekli mač više zbog toga, jer uz buku koja se stvorila, sve se više dobrih inženjera odlučuje pokretati svoje startup projekte i firme bez obzira na to koliko su vješti u poslovnoj strani priče.. To za posljedicu ima nedostatak kvalitetnog kadra za one startupove sa dobrom idejom i dobrim poslovnim planom, koji realno imaju i više šanse opstati… U konačnici će propasti i jedni i drugi, i nije da se to nije već dogodilo… Paul Graham je opisao sličan fenomen u Silicon Valley, tada sam mislio da se kod nas tako nešto neće tako skoro dogoditi.. No događa se, i mislim da je dijelom sve ubrzao i veliki broj ljudi koji su otišli trbuhom za kruhom..
    Ovog je sada već ispalo za omanji blog post 🙂 Možda da dignem opet blog…

    • Darko

      Darko

      04. 10. 2014. u 1:56 pm Odgovori

      @Andrija volio bi orokomentirati tvoj ležeran odnos prema ‘spaljivanju’ tuđeg novca. Investitori ‘spaljuju taj novac vrlo velikodušno kao što vidiš iz jednog jedinog razloga, zato što nije njihov. Oni su plaćeni prema količini investiranog novca a ne prema učinku. Posljedicu po dobrom starom običaju osjećaju oni koji su najmanje krivi, građani koji sve to lijepo saniraju, od banaka, krahova na burzi, do promašenih startup investicija.

      Jesi li primijetio da bogati poduzetnici i startupi koji su uspjeli ulažu puno manje vlastitog novca u startupe nego fondovi. Oni vrlo dobro znaju kakva je to igra i nisu ludi da ‘spaljuju’ vlastiti novac.

  6. Darko

    Darko

    04. 10. 2014. u 1:46 pm Odgovori

    @Haris, neka pokušaju. Ali nadam se da poziv vrijedi i za ostale ljude, pekare, doktore, zubare, traksiste, novinare, prodavače. I tako ćemo ostati bez kruha, doktora, bez taksija, i kupnje robe jer su svi osjetili poziv da iskoriste Zlatnu groznicu. Kako to završava u 98% slučajeva znamo. Ali mi volimo ponavljati gradivo, zato tako brzo napredujemo.

    Evo kod nas je slučajo 50 ekipa osjetilo neobjašnjivi unutrašnji poziv da naprave startup za kuponsku prodaju. Unatoč visokim i plemenitim ciljevima svih 50 je prolao, od kojih su neki izgubili veliki novac. Samo da te podsjetim, taj novac vani dolazi uglavnom od mirovinskih fondova. Pa sretno ubolju budućnost gdje mladi nadobudni ‘pozvani’ igrači upropaštavaju mirovinu svih, pa i nih samih.

    Ja na to gledam poštenije, uz povijesno uobičajen postotak ljudi koji se bave poduzetništvom javila se velika masa ljudi koja želi zaraditi nabrzaka, sa svim štetnim posljedicama koje uz to idu. Zašto da se lažemo

  7. Sasa

    Sasa

    05. 10. 2014. u 11:15 am Odgovori

    Neka momci probaju, bolje sto prije.
    A ne ka ja tek u 30-tima.
    Druge su im opcije da rade u HR za oko 1000 € mjesecno, ili za 2 do 5 K € vanka, ovisno gdje se odsele.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Što ste propustili

Intervju

Prošle godine bila je team lead, danas je sa svojih 30 godina direktorica dizajna proizvoda u Bornfightu

Elenu Crnković ste imali priliku upoznati kad je sudjelovala na panelu Ladies of New Business: Dame od UX-a. Trideset joj je godina, iza sebe ima deset godina iskustva u dizajnu i odnedavno se može pohvaliti iznimno odgovornom ulogom - onom direktorice dizajna proizvoda u Bornfightu. S Elenom smo popričali o tome kako je završila u svijetu UX-a i dizajna te što znači doći tako mlada na čelo odjela u galopirajućoj agenciji.

Startupi i poslovanje

CircuitMess prikupio više od 2.500.000 kuna za “uradi-sam” Batmobile

CircuitMess, hrvatski startup koji dizajnira DIY proizvode za STEM edukaciju priveo je kraju svoju četvrtu i najambicioznu kampanju do sada.

Intervju

The Missing Semester: Knjiga koja će vas o poslu softverskog inženjera naučiti ono što fakultet nije

Iako ga od diplome na FER-u dijeli još jedna godina studija, Jurica Kenda ima već dvije godine radnog iskustva u poznatim domaćim developerskim tvrtkama, a trenutno radi u Irskoj u Amazon Web Services. Dojmove, zapažanja i lekcije koje je o poslu softverskog inženjera naučio tek u praksi, na radnom mjestu, skupio je u knjigu koju je samostalno izdao.

Društvene mreže

Hrvatski Huuk: Ima li smisla pokrenuti društvenu mrežu u 2021.?

Vine, Beme, Ello, Clubhouse, Snapchat? Dalo bi se raspravljati o svim tim primjerima i zašto nisu dosegli slavu Facebooka, Instagrama i TikToka. Danas na primjeru hrvatske aplikacije Huuk radimo upravo to - analiziramo bi li jedna društvena mreža iz Hrvatske mogla zaživjeti na globalnoj razini.

Intervju

Combis o fleksibilnom radu: Povjerenje koje smo dali zaposlenicima nam se višestruko vratilo

Fleksibilnost i povjerenje bili su ključni za ovu hrvatsku ICT tvrtku kako bi bezbolno prešla na trajni hibridni način rada. Goran Car, CEO Combisa, otkriva kako su postigli da sve funkcionira iako 400 zaposlenika ima slobodu organizirati si radno vrijeme.

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?