Lokalni izbori: Tko je među kandidatima za gradonačelnika Zagreba 'pobjednik' na društvenim mrežama?

Lokalni izbori: Tko je među kandidatima za gradonačelnika Zagreba ‘pobjednik’ na društvenim mrežama?

politikaIzborna kampanja za lokalne izbore jučer je i službeno započela. Bez obzira na to, kandidati su imali dovoljno vremena da se i prije samog službenog početka kampanje dobro pozicioniraju na društvenim mrežama – sada bi trebali svojoj bazi fanova i followera svakodnevno odašiljati poruke u skladu sa svojom političkom kampanjom. Odlučili smo stoga analizirati dosadašnje aktivnosti kandidata za gradonačelnika Zagreba na društvenim mrežama i pokušati predvidjeti – hoće li “pobjednik” na društvenim mrežama ujedno biti i pobjednik na samim izborima.

Za poziciju zagrebačkog gradonačelnika kandidiralo se sedam osoba: Milan Bandić, Rajko Ostojić, Margareta Mađerić, Branko Vukšić, Vladimir Ferdelji, Tatjana Holjevac i Siniša Šukunda. Provjerili smo na kojim se sve društvenim mrežama oni nalaze, koliko na njima imaju pratitelja ili fanova, koliko su aktivni na njima, kakvu vrstu sadržaja nude i je li komunikacija dvosmjerna. Inače, treba napomenuti kako smo se za pojedine profile i stranice pomučili da ih pronađemo, jer nisu navedeni na službenim stranicama ili čak službene stranice niti nema. No, krenimo redom.

1. Prisutnost na društvenim mrežama

Milan Bandić je prisutan na Facebooku (o kampanji komunicira i na stranici i na privatnom profilu), Twitteru (inače, na ovoj društvenoj mreži postoji i stariji, sada neaktivan profil, iz doba kandidature za predsjednika), YouTubeu, a ima i blog. Rajko Ostojić komunicira putem Facebooka (čak bi se njegovoj prisutnosti na ovoj društvenoj mreži mogla pribrojiti i stranica GO SDP-a Zagreb, jer se posljednji sadržaj veže samo uz njegovu kampanju), Twittera, YouTubea, pa čak i Instagrama te Google Plusa. Margareta Mađerić, koliko je vidljivo, prisutna je samo na Facebooku, ali na dvije stranice. Branko Vukšić također (kao i Bandić komunicira o predizbornim aktivnostima i na stranici i privatnom profilu), ali na službenoj web stranici piše i blog. Vladimir Ferdelji je na Facebooku (također djelomično o kampanji komunicira i na privatnom profilu), Twitteru, YouTubeu, ali i Google Plusu! Tatjana Holjevac je na Facebooku, čemu treba pribrojiti i privatan profil, a ima i trenutno neaktivan profil na Twitteru. Na Facebooku je odnedavno i Siniša Šukunda.

Milan Bandić

Ono što se može vidjeti je da svi kandidati imaju barem stranicu na Faceboku – neki već duže vremena, a neki su ju otvorili samo za potrebe ove kampanje. S obzirom na raznovrsnost i broj društvenih mreža na kojima su prisutni, ovdje bismo na prvo mjesto stavili i Milana Bandića i Rajka Ostojića.

2. Broj pratitelja/fanova

Jedno od glavnih mjerila po kojemu se prati uspješnost kampanje na društvenim mrežama je ponekad krivo shvaćen broj lajkova (fanova) ili followera (pratitelja). Uvrštavamo i ovaj faktor u analizu jer donekle može pokazati doseg kampanje i aktivnosti kandidata na društvenim mrežama. No, treba napomenuti da pojedini kandidati već godinama imaju otvorene profile, dok su ih neki otvorili tek prije nekoliko dana.

Milan Bandić na svojoj Facebook stranici u trenutku pisanja članka ima 24.458 fanova. No, kako je politički aktivan i na privatnome profilu, toj brojci valja pridružiti i broj prijatelja (4,963) i broj osoba koje su se pretplatile na njegove javno dostupne objave (3,095). Na aktivnome profilu na Twitteru ima 422 pratitelja, dok su se na njegove video zapise na YouTubeu pretplatile 32 osobe. Ukupna brojka: 32.970.

Rajko Ostojic

Rajko Ostojić na Facebook stranici ima 15.086 fanova, na Twitteru 504 pratitelja, na YouTubeu 20 pretplatnika, na Instagramu 25 pratitelja, dok ga na Google Plusu tek dvije osobe imaju u krugovima. Ukupna brojka: 15.637.

Vladimir Ferdelji na Facebook profilu ima 2828 prijatelja, na stranici 3212 fanova, na Twitteru 52 pratitelja, dok ga na Google Plusu sedam osoba ima u krugovima. Na YouTubeu se 13 osoba pretplatilo na njegove objave. Ukupna brojka: 6021.

Tatjana Holjevac ima 407 fanova, 5153 prijatelja te 352 subscribera na Facebooku. Na Twitteru ju prate četiri osobe. Ukupna brojka: 5916.

Branko Vukšić na privatnome profilu ima 1378 prijatelja, a na Facebook stranici 1749 fanova. Ukupna brojka: 3127.

Margareta Mađerić ima 206 fanova na jednoj Facebook stranici, dok na drugoj ima 1582 fana. Ukupna brojka: 1788.

Siniša Šukunda za sada ima 45 fanova na Facebook stranic, što je i ukupna brojka.

Brojke kažu da u ovoj kategoriji vodi Milan Bandić.

3. Aktivnost korisnika

U redu, sad smo nabrojali ljude koji prate kandidate (vjerujući da lažnih pratitelja/fanova nema), a sada idemo vidjeti koliko su njihovi sljedbenici aktivni. Kako imamo uvid samo u javno dostupne podatke, a kako i svi kandidati imaju Facebook stranicu, uzet ćemo u obzir samo People Talking About This na njihovim Facebook stranicama. Inače, PTAT obuhvaća broj osoba koji su kreirale priču na Facebooku u posljednjih tjedan dana. “Priča” je i lajkanje stranice ili posta, komentiranje, dijeljenje, odgovaranje na pitanja, tagiranje stranice, preporuka i odgovaranje na događaj.

Margareta Mađerić

Bandić – mnogo fanova, slabo aktivni

Milan Bandić, unatoč najvećem većem broju fanova, ima relativno nizak PTAT, 854. Kod Rajka Ostojića ta brojka je 3816. Branko Vukšić i ma PTAT od 686, a Vladimir Ferdelji 659. Margareta Mađerić na jednoj stranici ima 135 talking about this, dok na drugoj ima 3 – ukupno 138. Najniže PTAT-ove imaju Siniša Šukunda, 11, i Tatjana Holjevac, 7.

Dakle, najaktivniji su trenutno fanovi Rajka Ostojića.

4. Sadržaj i aktivnosti kandidata

Teško je objektivno ocijeniti samu kvalitetu sadržaja koja se postavlja na društvene medije, jer ona uvelike ovise i o samom programu kandidata. No, možemo djelomično analizirati sadržajnu raznolikost, pažnju posvećenu detaljima, kvalitetu vizualnog dijela, usklađenost profila s offline kampanjom, aktivnosti povezane s društvenim mrežama i slične stavke koje utječu na ukupan dojam.

Tatjana Holjevac

Profili Milana Bandića pravo su oličenje su njegova imidža – na naslovnoj fotografiji svoje Facebook stranice pozira s djelatnicama Zagrebačkog holdinga, tu su fotografije njega kako kuha gulaš, dijeli grah, karanfile, mete zagrebačke ulice, sadi hrastove… Dosljednost je doista na mjestu. YouTube je napravljen u sličnome duhu – tu su Bandićeve izjave, razni obilasci i veselice, sve je zabilježeno na videu. Na Twitteru je ipak nešto slabiji – u nedostatku fotografija, sadržaj se svodi samo na obavijesti o aktivnostima. Pohvalno je što ima blog, ali minus ide činjenici što je iz sadržaja vidljivo da ga je pisala treća osoba – blog bi trebao predstavljati osobni stav, stoga bi se barem trebao odavati dojam da ga piše upravo sam kandidat.

Rajko Ostojić je također svoje profile iznimno dobro uskladio s ostatkom kampanje, a posebna je pažnja dana vizualnom imidžu. Zanimljivo je što se odlučio i na Instagram profil, koji za sada nema mnogo fotografija, ali ne nudi one ispeglane, namještene fotografije, nego one zanimljive “behind the scene” trenutke. Na Facebook stranici, osim fotografija s događaja i drugih aktivnosti, često dijeli zanimljive infografike o tome što su njegovi potencijalni glasači smatrali da je bitno za Zagreb ili njihovu četvrt (ankete se provode na njegovoj web stranici). Na Twitteru bi mogao biti i aktivniji, ali pohvalno je što se uključuje u rasprave drugih korisnika ove društvene mreže, vezane uz sam Zagreb, kao i činjenica da je jedini od svih kandidata organizirao sastanak s tviterašima, ZagrebUP.

Mi ili ja?

Margareta Mađerić komunicira na dvije strane, no čini se da se u posljednje vrijeme odlučila samo za jednu stranicu, na kojoj je glavni sadržaj izvještaj s događaja kojima je prisustvovala i koje je organizirala – fotografije i kratak opis. Što se tiče Branka Vukšića, iako se Facebook stranica zove po njemu, jasno je vidljivo da komunicira netko drugi u njegovo ime – tako se najavljuju događaji kojima će Vukšić prisustvovati, često se komunicira u prvome licu množine… Jasno je da je stranica pripada cijelome timu, što je pomalo neuobičajeno, jer se upravo društvene mreže koriste za približavanje potencijalnim glasačima, stoga bi bilo logičnije komunicirati u prvome licu. No, čak i ako se na taj način želi pokazati zajedništvo, možda bi na privatnome profilu komunikacija mogla biti osobnija, kao i na blogu, no i tamo se ona šeće između mi/ja poruka.

Vladir Ferdelji

Ferdelji je tu vrlo odrješitiji, jasno kroz sadržaj daje svoju poruku. Sadržaj je na Facebooku raznolik, od komentiranja aktualnosti, podsjećanja na izjave u medijima, video zapisa o raznim temama… Na Twitteru ipak mrtvilo – iako je u prvome tvitu napomenuo kako povjerenje građana neće steći samo na zagrebačkim ulicama, stoga je došao i na Twitter, gradnja povjerenja zadržala se na ukupno četiri tvita. Istovremeno, Google Plus se sastoji samo od video zapisa, od kojih su mnogi obrisani.

Tatjana Holjevac na svojoj Facebook stranici najčešće dijeli objave sa svog osobnog Facebook profila, a iako komunikacija nije česta, ima notu simpatičnosti u sebi. Tu su statusi ohrabrenja, slike i najave događaja. Nažalost, vidljivo je i nepoznavanje platforme, stoga je u nekoliko navrata podijeljena informacija o nagradnoj igri koja krši pravila Facebooka (nagradni foto-natječaj u sklopu kojega pobjeđuje fotografija s najviše lajkova), a koji se održava na Facebook profilu (ne stranici) Zagrebačke nezavisne liste.

Siniša Šukunda se tek nedavno priključio Facebooku, stoga sadržaja nema mnogo, stoga je prerano analizirati ga.

I ovdje je bitka za vodstvo između Ostojića i Bandića poprilično tijesna, stoga ćemo ju ostaviti neriješenom.

5. Jednosmjerna ili dvosmjerna komunikacija?

Ono što je po mnogima najbitniji čimbenik društvenih medija je komunikacija, za koju je svakako nužno da bude dvosmjerna, jer u suprotnome društvene mreže nemaju mnogo smisla. Dok sve marketinške aktivnosti, poput letaka, televizijskih i radijskih reklama, jumbo plakata, pa čak i grafita odašilju jednosmjernu poruku, društvene su mreže posebne jer kandidati mogu u realnome vremenu dobiti povratne informacije od svojih potencijalnih glasača, htjeli oni to ili ne. Istovremeno, baš zbog svoje specifičnosti, kandidati mogu ovdje biti i najranjiviji, stoga se neki od njih odluče na onemogućivanje postanja upita i komentara i/ili brisanje svih negativnih postova. Pogledajmo kako su se u komunikaciji snašli naši kandidati.

Milan Bandić je u dvosmjernoj komunikaciji poprilično podbacio. Većina upita građana i na Facebooku i na Twitteru je neodgovorena, nema upuštanja u rasprave, nema upita prema građanima u kojima se želi čuti njihovo mišljenje. Društveni profili mu, dakle, baš i nisu „društveni“.

S druge strane, na Ostojić je na društvenim mrežama često meta većeg broja negativnih komentara, ali i na Facebook stranici, kao i na Twitteru, odgovara se na upite, doduše, nerijetko s nekoliko dana zakašnjenja, ali komunikacije ima mnogo više nego na stranicama ostalih kandidata. Još jednom se pohvaljuje i organizacija Tweetupa, odnosno, sastanka s korisnicima Twittera.

Siniša Šukunda

Nedostatak komunikacije ili jednosmjernost?

Na stranici Margarete Mađerić upita baš i nema mnogo, pa je teško procijeniti je li nedostatak dvosmjerne komunikacije posljedica takve strategije ili nedostatka zainteresiranosti potencijalnih glasača za konkretne situacije. No, zamjeramo činjenicu što je na trenutno aktivnijoj stranici onemogućeno postanje komentara i upita na zid. Kod Vukšića i Šukunde je situacija slična, samo što je omogućeno postanje na zid Facebooka, dok se Ferdelji često upušta u rasprave i ponekad vrlo opširno odgovara na upite. Nažalost, kao što smo već spomenuli, čini se da je od Twittera (pre)brzo odustao. Tatjana Holjevac također nema mnogo upita, ali na mnogi komentari građana dobiju lijepu zahvalu ili barem lajk.

Iako bi situacija kod svih kandidata mogla biti daleko bolja, s obzirom na količinu interakcije i komentara te uspješnost odgovaranja, titulu pobjednika nosi Ostojić.

Iiii… Sretni pobjednik je…

Dakle, kad se sve oduzme i zbroji, za sada Rajko Ostojić prednjači, a za petama mu je Milan Bandić, dok se ostali kandidati moraju dobrano potruditi da bi ih sustigli. No, hoće li tako ostati do kraja kampanje i može li (ne)uspješnost na društvenim mrežama predvidjeti i rezultate izbora? Pravi odgovori na ova pitanja stižu tek nakon pregleda glasačkih listića, a rezultate ćemo čekati sa zanimanjem!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Što ste propustili

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje stečeno osmogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Tvrtke i poslovanje

Otvoren Deloitteov natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe za 2024. godinu

Ovo regionalno natjecanje održava se već 25. godinu za redom, a rangira najbrže rastuće kompanije u tehnološkom sektoru te pruža etabliranim i novim tehnološkim kompanijama platformu za predstavljanje svoje vodeće pozicije u tehnološkoj industriji.

Veliki intervjui

Novo vodstvo CISExa: U krizi najbolje prolaze oni koji rade s velikim tvrtkama – i državom!

CISEx, hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera, odnedavno ima novu upravu. U razgovoru s Ivanom Bešlićem i Svenom Marušićem otkrivamo u kojoj su trenutno poziciji hrvatski izvoznici softvera, tko će lakše prebroditi ova vremena i gdje su nove prilike.