Lidija Kralj: Od učiteljice iz Velikog Bukovca do reforme nastave informatike

Lidija Kralj: Od učiteljice iz Velikog Bukovca do voditeljice reforme nastave informatike

Godinama je radila kao učiteljica informatike i matematike, da bi nedavno prešla na mjesto pomoćnice ministrice obrazovanja te postala zadužena za provođenje reforme kurikuluma nastave informatike. Energija Lidije Kralj zarazna je, primijetit će svatko tko razgovara s njom, kao što sam i ja imala nedavno priliku, ovaj put nakon predstavljanja plana za ovaj važan školski predmet koji je predugo stajao po strani.

Naslov pomalo zavarava. Lidija nikad nije bila “samo” učiteljica iz Velikog Bukovca. Ali istodobno dobro dočarava ono što se želi reći. Da jedna osoba svojim sposobnostima, radom i angažmanom može postići puno za svoju okolinu. Pa i imati veliki utjecaj na to da ćemo u Hrvatskoj konačno imati obveznu nastavu informatike u osnovnim školama. Da, 2018., ali moglo je to lako biti i kasnije.

Kad profesionalna učiteljica dosegne ‘plafon’, ide dalje

A prema svemu što znamo o Lidiji, teško bismo pronašli bolju osobu za provedbu tog plana – ako izdvojimo samo djeliće njene biografije, vidjet ćemo da zapravo već dugo sudjeluje u reformi obrazovanja, što kroz stručne radne skupine koje su izrađivale kurikulum koji nikad nije ugledao svjetlost dana, što kroz Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje Sabora, što kroz razne neprofitne udruge i online aktivnosti na portalima kao što su Pogled u prozor ili ucitelji.hr. Bavi se i sigurnosti interneta, cjeloživotnim učenjem, ambasadorica je eTwinninga, radila je na udžbenicima informatike i matematike, osmislila je svoju metodu proučavanja matematike Metoda 270°, a zbog tih i raznih drugih aktivnosti, stigla su i brojna priznanja. Prisjeća se i zašto je prošle godine odlučila zakoračiti i u svijet privatnog obrazovanja:

Ja sam profesionalna učiteljica koja je uvijek znatiželjna i želi naučiti nešto novo. 26 godina radila sam u osnovnoj školi te uz redovno poučavanje matematike i informatike pisala i vodila EU projekte, uvodila inovacije u nastavu i dosegla plafon u sustavu napredovanja kao učiteljica savjetnica.

Radom na novim kurikulumima otkrila sam da mogu više i drugačije i kolege iz Algebre su mi tada otvorile vrata svijeta privatnog obrazovanja, na čemu im zahvaljujem.

Ovih je dana ponovno aktualna u javnosti jer je, nakon što je krajem srpnja imenovana pomoćnicom ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, postala i zadužena za provedbu reforme kurikuluma informatike, čime će, među ostalim, ovaj predmet postati i obvezan za učenike petog i šestog razreda.

Iskustva drugih zemalja (jer ne moramo sve učiti na vlastitim greškama)

S Lidijom sam upravo o temi reforme kurikuluma informatike imala priliku razgovarati još početkom 2016. godine kad smo zajedno sudjelovale na panelu posvećenom toj temi u sklopu konferencije CodeAcross & OpenDataDay. Tamo je bio Eben Groenwald, voditelj obrazovne politike za informatiku u britanskom ministarstvu obrazovanja, koji je podijelio iskustva iz Velike Britanije. Iskustva drugih zemalja su važna jer ne moramo baš sve naučiti na svojim greškama, kaže mi danas Lidija.

Engleska je prošla sličan proces uvođenja novog kurikuluma Informatike i neka njihova rješenja možemo upotrijebiti kao osnovu za naš proces uvođenja obavezne Informatike. Primjerice, imali su izvrsno osmišljenu edukaciju učitelja i grupe za podršku učiteljima pa ćemo prema njihovim primjerima dobre prakse i mi krenuti na takav način.

Osim toga kurikulum informatike šaljemo na međunarodnu recenziju, za sad su u planu Velika Britanija, Estonija i Austrija pa ćemo na temelju tih nepristranih recenzija dodatno poboljšati kurikulum.

Zanimljivo je svima tada bilo što je kurikulum, koji je Groenwald predstavio, stao na tek dva lista papira. No, Lidija napominje da postoji velika konceptualna razlika između engleskog kurikuluma informatike i postojećih, hrvatskih planova i programa, zbog čega je onaj naš ipak morao biti opsežniji.

Prelazak s pobrojavanja sadržaja kakav imamo u dosadašnjim planovima i programima na odgojno-obrazovne ishode kako su opisani u novom kurikulumu Informatike nije lak. To je zaista zaokret u pristupu i razmišljanju koji se tek sad treba dogoditi u hrvatskom sustavu obrazovanja, a u Velikoj Britaniji je prisutan već dulji niz godina. Baš zbog toga je naš novi kurikulum napisan opsežnije nego engleski i nadamo se da će pomoći učiteljima da se lakše snađu u osmišljavanju svoje nastave.

Iako cijeli kurikulum Informatike ima dvjestotinjak stranica, odgojno-obrazovni ishodi, kao što su u engleskom kurikulumu, su kod nas na desetak stranica.

Evo kako to izgleda za peti razred:

Četiri domene nastave informatike od 2018.

Kako je prije nekoliko dana predstavljeno medijima, novi kurikulum informatike želi pripremiti učenike za učenje, život i rad u društvu koje se mijenja vrlo brzo zahvaljujući razvoju digitalnih tehnologija, što je popriličan odmah od učenja o disketama. Naime, fokusirat će se na četiri domene – informacije i digitalnu tehnologiju, gdje će se među ostalim upoznavati s temeljnim konceptima rada računala i uređaja, pohranom, obradom i predstavljanjem podataka, potom na računalno razmišljanje i programiranje, gdje će se njegovati pristup rješavanju problema koji je primjenjiv na računalu, zatim digitalnu pismenost i komunikaciju, odnosno poznavanje mogućnosti hardverskih i softverskih rješenja i razvijanje vještina suradnje i komunikacije u online okruženju, te e-Društvo, gdje će se učenici razvijati u prave e-građane.

A učitelji?

No, jedan od problema koji se spominjao u provedbi je kadar – odnosno nedostatak učitelja koji bi mogli provoditi u praksi ovakav plan, nedovoljna obrazovanost kadra, činjenica da je postojeći kadar sve više opterećen administracijom… Lidija komentira:

Učitelja Informatike već sad ima oko 800 u našim osnovnim školama i mi predviđamo povećanje od 10 %, tako da imamo dovoljno stručnog kadra za uvođenje obavezne Informatike. Naši učitelji su izvrsni i ja ne sumnjam da će se uključiti u edukacije i još poboljšati svoje kompetencije za izvođenje nastave Informatike.

Posao Ministarstva je da im u tome pomognemo pa zato osmišljavamo kvalitetan program edukacije koji će omogućiti profesionalni razvoj učitelja.

Ipak, tu je važna i motivacija učitelja, a kako Lidiji toga nije nedostajalo do sada, govori iz prve ruke:

Mislim da je ključ u intrinzičnoj motivaciji i vječnoj znatiželji. 🙂 Ja uvijek želim naučiti nešto novo, otkriti kako se nešto može napraviti, otkriti kako mogu na bolji, drugačiji način zainteresirati učenike i potaknuti ih da “kupe” znanje koje im prenosim.

Smatram da je kontinuirani profesionalni razvoj učitelja ključan jer učitelj uvijek mora učiti, kako bi bio što bolji, ali i kako bi svojim učenicima dao osobni primjer važnosti učenja i razvoja.

‘Krajnje je vrijeme za prestanak s izgovorima’

Otvara se veći prostor i za suradnju s realnim IT sektorom. Sat kodiranja

Put su već utrle i neke vanjske inicijative, kao što je Sat kodiranja, a učiteljima, učenicima, roditeljima i javnosti one pomažu proširiti vidike, pokazuju svjetske trendove, ali i omogućavaju i uspoređivanje – gdje je Hrvatska na svjetskoj informatičkoj karti, kaže moja sugovornica. Tu se otvara i prilika za suradnju s IT stručnjacima iz realnog sektora:

U Povjerenstvo za uvođenje informatike uključeno je nekoliko kolegica i kolega iz realnog sektora jer želimo da nam i IT profesionalci pomognu u ovom procesu koji neće biti lagan. Jer da je lagano uvesti obaveznu Informatiku, netko bi to već napravio u posljednjih 15 godina, koliko se pokušava.

Rad u realnom sektoru pokazao joj je da su stvari moguće i izvedive kad je tim spreman za promjene i kad se zajednički pronalaze rješenja, dodaje, smatrajući da je njena moralna obaveza napraviti sve što zna i može kako bi hrvatski sustav obrazovanja bio bolji. Zaključuje:

Postoji izreka: “Tko želi, nađe način, a tko ne želi, nađe izgovor”. Mislim da je sad krajnje vrijeme da prestanemo s izgovorima i pronađemo rješenja.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ive Stašić

    Ive Stašić

    26. 02. 2018. u 1:17 am Odgovori

    Autorica (ili Kralj) kaže: “… što je popriličan odmak od učenja o disketama …”. Ne znam na osnovu kojih saznanja je autorica te rečenice to naglasila. Dosta sam godina predvao Informatiku i nikada mi diskete nisu bile ni na prvom ni na desetom mjestu po važnosti. Da li dotična zna što piše?

  2. Ivan Jurković

    Ivan Jurković

    03. 05. 2019. u 3:51 pm Odgovori

    Ta ženska je na ego-tripu-“ja,pa-Ja”,kad joj pogledaš životopis nikad ti ne bi palo na pamet da je predavala matematiku u jednoj maloj seoskoj školi u “Velikom Bukovcu”-ono što je kvalificiralo za pomoćnicu ministrice je to što nema nikakvog humanističkog,filozofskog ili društvenog obrazovanja,kao ni ministrica,pa u svom infantilnom volutarizmu nagrđuju i upropaštavaju najvažniji resurs svakog društva-odgoj i obrazovanje i transfer znanja na dolazeće generacije.Ove dvije”slonice u staklari”,misle da se nulta godina računa(a ne broji) od njihovog “ministriranja”

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.