Tko čita Lektire.hr? Ne biste vjerovali, ali većinom roditelji

Lektire.hr su projekt koji je nastao u kolovozu 2010., što znači da će uskoro navšiti pet godina. S vremenom je izrastao u prepoznatljiv brend i trenutno ga mjesečno posjećuje 250.000 posjetitelja. No, tko su zapravo posjetitelji stranice?

 

lektire hr naslovna

Kako su nastale Lektire.hr?

Prepoznali smo potrebu za kvalitetnijim sažecima lektira za osnovnu i srednju školu. Većina web stranica na kojima se trenutno nalaze lektire sadrži gotovo identične sažetke djela i nisu ažurirane godinama. Mi smo učenicima i njihovim roditeljima dali više informacija, pa tako gotovo svaka lektira ima osnovne informacije o djelu, sažetak koji je dovoljan kako bi im bilo jasno o čemu se u djelu radi i bilješku o piscu koji je to djelo napisao.

Statistike u zadnje vrijeme ruše sve rekorde, pa tako u prosjeku imamo oko 250.000 jedinstvenih posjetitelja u 30 dana te više od 600.00 impresija. Srušen je i rekord od 25.000 posjetitelja u jednom danu.

Lektire hr posjete

Tko čita Lektire.hr?

Ono što je i interesantno kod ovog projekta je to što većina ljudi misli da portal posjećuju “samo klinci koji žele prepisati lektiru”. No, to nikako nije istina, što pokazuje i demografija. Čak 28% korisnika je od 35-44 godina, zatim slijedi 25-34 – 26%, a tek na kraju dolaze ovi mlađi od 18-24 s 22%.

Prema našem internom istraživanju, Lektire.hr zapravo najviše čitaju roditelji koji žele saznati više o lektirama svoje djece. Na taj im način pomažu kod pisanja lektira, a naš portal daje im i dobru podlogu za ispitivanje djece, kako bi vidjeli jesu li stvarno pročitali lektiru. Učenici stvarno moraju pročitati kompletnu lektiru kako bi dobili neku bolju ocjenu, a naš im portal može služiti kao provjera gradiva.

lektire hr demografija

Regionalno širenje

Uvidom u statistiku, uočili smo da je bez obzira na .hr domenu 77% posjetitelja iz Hrvatske, čak 20% posjetitelja je iz zemalja bivše Jugoslavije. Kratkim istraživanjem došli smo do saznanja da u regiji već ima portala koje u svom sklopu imaju lektire, ali ne i onih koji su posvećeni isključivo lektirama i književnosti.

Krajem prošle godine krenuli smo sa slovenskom verzijom Domače branje, a početkom ove godine i sa srpskom verzijom Lektira.rs. Bez obzira na start od tri mjeseca ranije, slovenska verzija brzo je “pokleknula” s brojem posjetitelja pod srpskom verzijom koja raste brzinom od 300% više posjetitelja svaki mjesec. Moram priznati da su nas iznenadili ti rezultati. Vjerujemo da će srpska verzija već kroz godinu dana prestići hrvatsku verziju, a za dvije godine biti duplo posjećenija od nje.

Lokalna prilagodba

Iskreno, za Sloveniju se nismo previše mučili. Našli smo kvalitetnu osobu u Sloveniji koja je zapravo prevela sve lektire koje su zajedničke Hrvatskoj i Sloveniji. Ona je i dalje s nama i sad piše lektire slovenskih autora koje nismo imali na hrvatskoj verziji.

domace branje

Mali problem bio je što Slovenci ne koriste riječ lektire, pa smo uzeli the next best thing – frazu “domače branje”. Riječ “obnova” puno je popularnija, ali ona ima dvosmisleno značenje – jedno je “sažetak lektire”, a drugo je “obnova”, kao i na hrvatskome. Iz tog razloga odlučili smo ići s frazom koja jasno govori o čemu je riječ.

Veći problem bio je sa srpskom verzijom. Svi misle da znaju srpski, premda to ipak nije tako. S obzirom na to da se ovdje radio o jeziku i književnosti, ovdje bi jezik, pa samim time i “prijevod” ipak trebao biti bolji od onog osnovnog Google Translate prijevoda.

Najviše su me razočarali hrvatski prevoditelji, koji se uporno drže prijevoda “po kartici teksta” i nikako nisu fleksibilni. Biste li vi platili prevođenje s hrvatskog na srpski isto koliko se plaća prijevod s hrvatskog na njemački ili francuski, a da nije riječ o formalnim dokumentima? Mislim da ne. 🙂 Iz tog razloga, u Srbiji smo uzeli freelancera koji nam tekstove “prevodi” po svom nahođenju.

Što dalje?

Uskoro planiramo pokrenuti verziju na engleskom i njemačkom jeziku, na kojima marljivo radimo. Ako se pokaže potreba, možda se bacimo i na Bosnu i Hercegovinu.

Krajnji cilj nam je postati centralni online servis za lektire – na kojem će korisnici moći naći biografije svih pisaca, sažetke svih lektira, kazalo pojmova iz književnosti te informacije gdje mogu posuditi ili kupiti knjige koje im trebaju.

ponuda

Komentari

  1. blade777

    blade777

    04. 04. 2015. u 5:25 pm Odgovori

    To je sasvim u redu, kao dodatna pomoć, ali nije u redu da posluži kao alat preskakanja čitanja kompletnog djela. Dobro bi bilo predstaviti kompletne publikacije(barem one koje su besplatne), a sažetke dati kao nagradu i pomoć za pisanje lektire. Uglavnom, treba ponuditi i jedno i drugo, bolje samo kompletno djelo, nego samo sažetak istoga. Kada ne čitaju cijelo književno djelo, lijeni čitatelji gube mogućnost izučavanja tehnika elokvencije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Kojem se direktoru isplati visiti na Facebooku? Bakiću, Varteksovom influenceru, itekako!

Nakon što je uložio u svoj Facebook profil kroz Croatian Makerse i stvorio bogatstvo pratitelja, Bakić "isplaćuje" dividende dosega za Varteksov "influencer" marketing.

Intervju

Ida Prester: Nisam se usudila ići na porodiljni dopust zbog specifičnosti svog posla

Idu Prester znamo kao glazbenicu i voditeljicu, a jedan od njenih idućih voditeljskih zadataka bit će Netokracijina konferencija Ladies of New Business. Tema? Izazovi (ali i prilike) koje donosi majčinstvo u dinamičnoj digitalnoj i IT industriji.

Internet marketing

Zabrinjavajuće je (a možda i protuzakonito) što nam domaći ‘influenceri’ promoviraju upitne kredite

“Influencanje” je postao pravi biznis, a pravi znak za to je to što dio njih već mjesecima na Instagramu reklamira - kredite. I to od internetske banke s Malte. Zabrinjavajuće je to, a možda i ne baš u skladu sa zakonima, iz više razloga. Na um mi, na prvu, padaju tri.

Što ste propustili

Kultura 2.0

PewDiePie više nije prvak YouTubea ili?

Prvi put od kada je 2013. dobio titulu najpopularnijeg YouTubera, kanal Šveđanina Felixa Kjellberga izgubio je vodstvo po broju pretplatnika - na par sati.

Kultura 2.0

Napad na Novom Zelandu optimiziran je kako bi se što brže širio društvenim mrežama

Događaji poput nedavnih napada na Novom Zelandu pokazuju tamnu stranu društvenih mreža - kako na to uopće utjecati?

Kultura 2.0

Pinterest i Instagram ‘krivci’ su što nam svi kafići, uredi i stanovi izgledaju – jednako

Craft pivnica u Brooklynu izgleda jednako kao ona u Berlinu, Zagrebu ili Singapuru. Svaki kafić mora imati bakinu fotelju i tepih, a gotovo svi stanovi zadnjih godina prate neki ‘industrijski loft’ stil. Krivci? Instant-dizajneri, Pinterest i Instagram.

Startupi i poslovanje

Vino na pretplatu: Mogu li hrvatske vinarije izvesti poslovni model po uzoru na Flaviar i Vinebox?

Pretplatni paketi postaju sve zanimljiviji način otkrivanja novih proizvoda i usluga, posebno kada su u pitanju različiti okusi svijeta. Može li sličan model zaživjeti u Hrvatskoj i kome bi to uopće bilo isplativo, korisno i zanimljivo?

Društvene mreže

Kriminalistička istraga protiv Facebooka trebala bi biti izvanredna vijest, a ne pad njegovih usluga

Na naslovnicama mnogih portala upravo vrišti vijest da Facebook od jučer doživljava najveći pad u svojoj povijesti, koji je zahvatio korisnike diljem svijeta. Istodobno, jučer je proširena kriminalistička istraga protiv ove društvene mreže zbog odavanja naših podataka raznim tehnološkim tvrtkama kao što su veliki proizvođači mobitela.

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) 5: Kako uopće izgleda blockchain (startup) scena na Balkanu?

Jeste li znali da se blockchain tehnologija u regiji primjenjivala i istraživala već 2009. kada se ni regionalna startup scena još nije izgradila?