Tko čita Lektire.hr? Ne biste vjerovali, ali većinom roditelji

Tko čita Lektire.hr? Ne biste vjerovali, ali većinom roditelji

Lektire.hr su projekt koji je nastao u kolovozu 2010., što znači da će uskoro navšiti pet godina. S vremenom je izrastao u prepoznatljiv brend i trenutno ga mjesečno posjećuje 250.000 posjetitelja. No, tko su zapravo posjetitelji stranice?

 

lektire hr naslovna

Kako su nastale Lektire.hr?

Prepoznali smo potrebu za kvalitetnijim sažecima lektira za osnovnu i srednju školu. Većina web stranica na kojima se trenutno nalaze lektire sadrži gotovo identične sažetke djela i nisu ažurirane godinama. Mi smo učenicima i njihovim roditeljima dali više informacija, pa tako gotovo svaka lektira ima osnovne informacije o djelu, sažetak koji je dovoljan kako bi im bilo jasno o čemu se u djelu radi i bilješku o piscu koji je to djelo napisao.

Statistike u zadnje vrijeme ruše sve rekorde, pa tako u prosjeku imamo oko 250.000 jedinstvenih posjetitelja u 30 dana te više od 600.00 impresija. Srušen je i rekord od 25.000 posjetitelja u jednom danu.

Lektire hr posjete

Tko čita Lektire.hr?

Ono što je i interesantno kod ovog projekta je to što većina ljudi misli da portal posjećuju “samo klinci koji žele prepisati lektiru”. No, to nikako nije istina, što pokazuje i demografija. Čak 28% korisnika je od 35-44 godina, zatim slijedi 25-34 – 26%, a tek na kraju dolaze ovi mlađi od 18-24 s 22%.

Prema našem internom istraživanju, Lektire.hr zapravo najviše čitaju roditelji koji žele saznati više o lektirama svoje djece. Na taj im način pomažu kod pisanja lektira, a naš portal daje im i dobru podlogu za ispitivanje djece, kako bi vidjeli jesu li stvarno pročitali lektiru. Učenici stvarno moraju pročitati kompletnu lektiru kako bi dobili neku bolju ocjenu, a naš im portal može služiti kao provjera gradiva.

lektire hr demografija

Regionalno širenje

Uvidom u statistiku, uočili smo da je bez obzira na .hr domenu 77% posjetitelja iz Hrvatske, čak 20% posjetitelja je iz zemalja bivše Jugoslavije. Kratkim istraživanjem došli smo do saznanja da u regiji već ima portala koje u svom sklopu imaju lektire, ali ne i onih koji su posvećeni isključivo lektirama i književnosti.

Krajem prošle godine krenuli smo sa slovenskom verzijom Domače branje, a početkom ove godine i sa srpskom verzijom Lektira.rs. Bez obzira na start od tri mjeseca ranije, slovenska verzija brzo je “pokleknula” s brojem posjetitelja pod srpskom verzijom koja raste brzinom od 300% više posjetitelja svaki mjesec. Moram priznati da su nas iznenadili ti rezultati. Vjerujemo da će srpska verzija već kroz godinu dana prestići hrvatsku verziju, a za dvije godine biti duplo posjećenija od nje.

Lokalna prilagodba

Iskreno, za Sloveniju se nismo previše mučili. Našli smo kvalitetnu osobu u Sloveniji koja je zapravo prevela sve lektire koje su zajedničke Hrvatskoj i Sloveniji. Ona je i dalje s nama i sad piše lektire slovenskih autora koje nismo imali na hrvatskoj verziji.

domace branje

Mali problem bio je što Slovenci ne koriste riječ lektire, pa smo uzeli the next best thing – frazu “domače branje”. Riječ “obnova” puno je popularnija, ali ona ima dvosmisleno značenje – jedno je “sažetak lektire”, a drugo je “obnova”, kao i na hrvatskome. Iz tog razloga odlučili smo ići s frazom koja jasno govori o čemu je riječ.

Veći problem bio je sa srpskom verzijom. Svi misle da znaju srpski, premda to ipak nije tako. S obzirom na to da se ovdje radio o jeziku i književnosti, ovdje bi jezik, pa samim time i “prijevod” ipak trebao biti bolji od onog osnovnog Google Translate prijevoda.

Najviše su me razočarali hrvatski prevoditelji, koji se uporno drže prijevoda “po kartici teksta” i nikako nisu fleksibilni. Biste li vi platili prevođenje s hrvatskog na srpski isto koliko se plaća prijevod s hrvatskog na njemački ili francuski, a da nije riječ o formalnim dokumentima? Mislim da ne. 🙂 Iz tog razloga, u Srbiji smo uzeli freelancera koji nam tekstove “prevodi” po svom nahođenju.

Što dalje?

Uskoro planiramo pokrenuti verziju na engleskom i njemačkom jeziku, na kojima marljivo radimo. Ako se pokaže potreba, možda se bacimo i na Bosnu i Hercegovinu.

Krajnji cilj nam je postati centralni online servis za lektire – na kojem će korisnici moći naći biografije svih pisaca, sažetke svih lektira, kazalo pojmova iz književnosti te informacije gdje mogu posuditi ili kupiti knjige koje im trebaju.

ponuda

Komentari

  1. blade777

    blade777

    04. 04. 2015. u 5:25 pm Odgovori

    To je sasvim u redu, kao dodatna pomoć, ali nije u redu da posluži kao alat preskakanja čitanja kompletnog djela. Dobro bi bilo predstaviti kompletne publikacije(barem one koje su besplatne), a sažetke dati kao nagradu i pomoć za pisanje lektire. Uglavnom, treba ponuditi i jedno i drugo, bolje samo kompletno djelo, nego samo sažetak istoga. Kada ne čitaju cijelo književno djelo, lijeni čitatelji gube mogućnost izučavanja tehnika elokvencije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Oradian potvrđuje brz rast u Aziji nagradom na najvećoj japanskoj fintech konferenciji

Domaći Oradian širi se tržištima Azije, a velike uspjehe potvrđuje i nagrada na startup natjecanju FIN/SUM, najveće japanske fintech konferencije.

Intervju

Na Dan programera, četiri žene otkrivaju kako je tekao njihov karijerni put kroz IT industriju

Na Dan programera, predstavljamo četiri žene koje se bave (ili su se bavile) programiranjem. Je li njihov obrazovni i karijerni put bio pravocrtan ili je vrludao po krivuljama, otkrivaju nam sugovornice iz tvrtki Agency04, Five, IN2 i Styria.AI.

Tehnologija

Kako uopće možemo biti sigurni da će autonomna vozila biti – sigurna?

Autonomna vozila kod mnogih i dalje izazivaju osjećaj nesigurnosti. No, ovaj tekst mogao bi pomoći da se rasvijetli proces iza razvoja i testiranja sigurnosno-kritičnih sustava u vozilima budućnosti.

Startupi i poslovanje

Gideonovi roboti dobili pametnu ruku: Samostalno se kreće, sve vidi i popravlja!

Tvrtka Gideon Brothers nastavlja s razvojem prototipova robota, a posljednja verzija ima i robotsku ruku koja prepoznaje svijet oko sebe.

Mobilno

Apple Arcade i Apple TV+ stižu uskoro i u Hrvatsku

Osim novih iPhone modela, jučer smo saznali i novosti o dvije pretplatničke usluge koje nas čekaju iz Applea.