Kako preživjeti rane dane majčinstva i vratiti se na posao - i što poslodavac ima s tim?
Toni Renaud

Kako preživjeti rane dane majčinstva i vratiti se na posao – i što poslodavac ima s tim?

Izdvajanje vremena za rodiljni i roditeljski dopust trebalo bi biti nešto pozitivno - ipak je na svijet došla beba, nečije dijete i sve na svijetu, no mnogim majkama u dinamičnoj digitalnoj industriji ta ista sreća donosi velike izazove i brige. Evo što čine odgovorni poslodavci da se to promijeni.

Nakon nedavno održane konferencije Ladies of New Business: Moms (and Dads) edition, dojmovi se još nisu slegli, a kako i bi kad su se otvorila zbilja važna pitanja o roditeljstvu i karijerama, posebno kada su u pitanju žene odnosno mame.

Nedavno smo također imali priliku prisjetiti se ključnih činjenica na temu profesionalnog života žena u Hrvatskoj. Situacija nije najpovoljnija i to ponajviše zato što žene većinom budu one koje svoju karijeru prilagođavaju obiteljskim obvezama. Zadnji panel Ladies konferencije Kako preživjeti rane dane majčinstva i vratiti se na posao? doveo je do bitnih zaključaka o tome što tvrtke mogu učiniti da pomognu majkama spojiti majčinstvo i karijeru. Kako ističe i Marija Jakeljić, direktorica brenda i marketinških komunikacija iz A1:

Kada dobijemo dijete mislimo se da li se posvetiti karijeri ili majčinstvu. Stalno se razgovara o tome kao o ili-ili situaciji. Rijetko kad smo u situaciji da zbilja raspravljamo kako spojiti i pomiriti ta dva svijeta.

Svi posjetitelji bi se složili kako je ovogodišnja Ladies konferencija u organizaciji Netokracije i A1 kao generalnog partnera do zaključenja večeri našla dobre odgovore na tu temu, a evo i što smo od svega naučili.

Izazovi majki zaposlenih u digitalno-tehnološkoj industriji…

Na početku konferencije, imali smo priliku čuti i rezultate istraživanja koje je uoči konferencije napravila istraživačka agencija Hendal. Direktorica Marijana Plovanić, prije nego što je ušla dublje u analizu, predstavila je i glavne izazove s kojima se susreću majke u ovoj industriji, a na koje je važno podsjetiti s obzirom i da proaktivne mjere poslodavaca tu mogu itekako biti od pomoći.

Kao prvo, mame brine nedostatak vremena za edukaciju s obzirom na to da im vrijeme tijekom rodiljnog i roditeljskog dopusta vrlo brzo prolazi i tada su uglavnom posvećene oporavku od poroda te brizi o djetetu. Usklađivanje privatnog i poslovnog vremena posebno postaje izazov kada se majke vrate na posao i više ne mogu posvetiti toliko vremena poslu kao što su mogle prije rođenja djeteta, pogotovo kada govorimo o angažmanu koji nadilazi redovnih 8 sati dnevno, a što je danas često slučaj, posebice u dinamičnim i promjenjivim industrijama poput digitalne.

S obzirom na industriju u kojoj se puno toga promijeni u samo jednoj godini, naravno da je jedan od većih izazova majkama i privikavanje na ponovni rad. Koliko će poslodavac, kao i bliža okolina olakšati taj proces majki svojom podrškom utjecat će i na to kako će se majka nositi s izazovom daljnjeg napretka u karijeri. Sporije napredovanje nemali je problem kada se zbog djeteta nagomilaju izostanci s posla, bilo da se radi o rodiljnom i roditeljskom dopustu ili bolovanju zbog djeteta, a koji onemogućuju kontinuitet u profesionalnom razvoju.

Na kraju, i sama okolina može kako pozitivno tako i negativno utjecati. Iako su majke u digitalnoj industriji same intrinzično ambiciozne, ističu to ispitanice pa i sve okupljene predavačice i panelistice kako nije rijedak slučaj pritisak okoline za razvojem karijere i uspjehom.

…i digitalni alati koji stižu u spas

Iako je digitalno-tehnološka industrija specifična i zahtjevna u smislu usklađivanja s roditeljskim obvezama, tehnologije tako u isto vrijeme omogućuju majkama da lakše ostanu u tijeku s industrijom, a i novostima u tvrtki. Hendalovo istraživanje tako je dobar okvirni pokazatelj kako se mame, i one koje će to tek postati, služe tim alatima ne bi li premostile neke od spomenutih izazova.

S poslovne strane, mame su u prvom dijelu rodiljnog dopusta, prije rođenja djeteta, još uvijek dosta aktivne u informiranju o novostima iz njihove tvrtke, održavaju relativno čest i redovit kontakt s kolegama te još uvijek znaju aktivno uskakati u obavljanje posla. Chat servise koriste najčešće za komunikaciju s kolegama, društvene mreže za praćenje događanja u tvrtki, dok se o industriji informiraju na edukativnim platformama, specijaliziranim grupama, portalima i web stranicima te kroz kontakt s relevantnim osobama.

Hendal

Osim direktnog kontaktiranja pojedinih kolega, u tvrtkama u kojima ispitanice rade, koriste se različiti poslovni chat servisi poput Slacka i Skypea gdje majke i pasivno prate komunikaciju među ostalim kolegama u grupama koje su im zanimljive. 

Međutim, bez obzira da li stižu odgovarati ili samo pregledati razgovore kolega, čak i u razdoblju kada nemaju vremena za direktan kontakt, ispitanice su istaknule da žele da ih poslodavac informira o zbivanjima unutar tvrtke te preferiraju povremeni, sažet i informativan mail, kako bi te informacije mogle konzumirati pod svojim uvjetima. Voljele bi da se u tom mailu nalaze i očekivanja poslodavca od majke kada se vrati s dopusta kako bi se mogle lakše pripremiti za povratak na posao.

Spojiti nespojivo: Roditeljstvo i karijera

Toni Renaud

Upravo je preživljavanje tih ranih dana majčinstva kao i povratka na posao nakon rodiljnog ili roditeljskog dopusta bila tema zadnjeg panela večeri koji je moderirala Netokracijina Tena Šojer. Svoja majčinska iskustva, ali i njihova iskustva kao osnivačica i direktorica tvrtki prenijele su nam Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne inteligencije, poduzetnica i YouTuberica Ivana Blažoti Mijoč, Dijana Kobas Dešković iz Spona Codea i utemeljiteljica metode MAMFORCE, Ines Bezjak Kožnjak iz Algebre te Marija Jakeljić, direktorica brenda i marketinških komunikacija iz A1.

Iako su pojedinačne situacije i za ove panelistice specifične, po svemu sudeći majčinstvo je jedno iznimno i predivno iskustvo, nekako smo svjesni toga i bez da nam netko tumači detalje. Nažalost, nekada ono ne može biti ispunjeno pozitivom koliko bi trebalo jer ovisi i o vanjskim faktorima. Primjerice, Dijana se tako prisjetila kako je prva trudnoća protekla u najboljem redu u smislu posla i karijere dok je drugu prinovu dočekalo turbulentno vrijeme krize:

Bio je to 9. mjesec 2008. godine, taman kad je Hrvatska priznala da je u krizi. Mjesec dana prije mog termina dobili smo obavijest o prekidu suradnje od najvećeg klijenta, a netom prije toga smo uzeli kredit za otvaranje novih ureda. No što se moglo, kao da su oni mnogo brinuli što je s druge strane trudnica.

Danas su vremena nešto bolja pa imamo primjere i kako majčinstvo inspirira na poduzetničke pothvate, a nekima su digitalni alati poslužili i da ovjekovječe te iznimne trenutke pa se Ivana Blažoti Mijoč prisjeća vala popularnosti koji je podigao njezin vlog poroda:

Video je bio ekstra prihvaćen, imao je hrpu pozitivnih komentara. I bilo mi je tako drago vidjeti kako sam mnoge mame raznježila jer sam im zapravo svojim iskustvom pomogla prisjetiti se njihovih prvih trenutaka sa svojom djecom.

Ivana ima i nešto drugačije iskustvo s povratkom na posao s obzirom na to da je samozaposlena. U takvoj situaciji za mame uglavnom savjetuje formiranje fiksnog rasporeda kako bi uspostavile rutinu, posebno jer je na istu teško računati dok se istovremeno brineš i o bebi. No praćenje sati spavanja joj je bilo dovoljno korisno da bolje iskoristi vrijeme kada ne mora budnim okom pratiti svaki pokret svog mališana.

Nažalost, nekima to nije opcija, jer kako ističe Marija Jakeljić, njezina curica je bila nemiran spavač pa joj je ideja s početka trudnoće – o povratku nakon pola godine dopusta, posve propala:

Mislila sam da će mi posao jako nedostajati i da će to biti maksimalno šest mjeseci pa da ću se htjeti i moći vratiti što prije. Ali ne ide to tako. Moja curica čitavu godinu nije odspavala duže od sat vremena u komadu! Tako da mi je nakon šest mjeseci bilo zapravo nezamislivo vratiti se. Bio mi je cilj preživjeti dan, a ne vratiti se na posao.

Hendal

Što poslodavac može napraviti?

Majčinska iskustva sudionica kako zadnjeg, tako i ostalih panela konferencije Ladies of Business: Mom’s (and Dad’s) izdanja zbilja su različita, kao i kod svake majke, no to ne znači da ne postoje osnovne mjere koje im mogu olakšati raznolike probleme s kojima se suočavaju.

Upravo tu dolazimo i do glavnih uputa tome kako poslodavci mogu postati odgovorniji za svoje zaposlenike s obiteljima, ali i kako dobro iskomunicirati podršku i benefite koji su im na raspolaganju. Kako je objasnila i Marijana Plovanić iz Hendala, majke su istaknule važnost poslodavca u cijelom procesu te predložile što bi im olakšalo odsustvo i povratak:

  • otvorena komunikacija,
  • mentor,
  • jasno postavljanje ciljeva,
  • vrijeme prilagodbe,
  • fleksibilniji radni uvjeti te
  • financijski bonus.

Kako tumači Dijana Kobas Dešković, programi koji će im omogućiti lakši povratak na posao majkama mnogo znače te ističe da, iako razvijene zemlje imaju dopuste koji traju mnogo manje nego u Hrvatskoj (u prosjeku 14-15 tjedana), sve one imaju implementirane ‘povratničke’ programe. Što je samo po sebi dovoljan pokazatelj kako velik dio inicijative za podršku zapravo izostaje u onim ključnim elementima koji nisu samo zakonom definirani već trebaju poći od samih poslodavaca u želji da grade odgovorno i inkluzivno radno okruženje. Anita iz Poslovne inteligencije tako tumači kako je kod njih zaposleno više od 50 posto žena i da se na kraju najbolji pristup u rješavanju tih izazova ispostavio kroz otvorenu komunikaciju odnosno tako što su ih otvoreno pitali što im je u toj fazi života važno.

Želite li im omogućiti work&life balans omogućite im fleksibilnost

Druga karika izazova, ali i mogućih mjera od strane poslodavca da te izazove eliminiraju, tiče se naravno – vremena. Kako tumači Dijana kao utemeljiteljica MAMFORCE standarda, uloga poslodavaca je u promjeni organizacijske kulture prema većem razumijevanju i podršci, osvještavanju o rodnim stereotipima i nesvjesnoj pristranosti te uvođenju mjera koje olakšavaju usklađenje privatnog i poslovnog života, kao što su fleksibilnost radnog vremena i mjesta.

Toni Renaud

Upravo je i Marija Jakeljić istaknula neke od dobrih primjera koje imaju u A1 i koji su im osigurali MAMFORCE standard, a koji je zadnjih godina priznati znak kvalitete tvrtki koje njeguju dobre odnose s obitelji i svojim zaposlenicama:

Uz redizajn radnih prostora krajem prošle godine uvedeni su fleksibilni oblici rada, konkretno riječ je o projektu “Flexerica“ koji uključuje fleksibilno radno vrijeme i fleksibilno mjesto rada. Tako zaposlenici imaju mogućnost rada od kuće ili nekog drugog mjesta te mogu prilagoditi svoje radno vrijeme, u smislu fleksibilnosti dolaska i odlaska s posla.

Kako dalje objašnjava, fleksibilno radno vrijeme znači da zaposlenik ima određene sate u danu, uglavnom sredina radnog dana (od 10 do 15 h), kada obavezno mora biti u uredu, a dolazak i odlazak su klizni. Zaposlenici imaju i mogućnost rasporediti svoje radne sate do punog mjesečnog fonda sati u mjesecu kako žele, što majkama posebno znači jer tko može računati na temperature, neprospavane noći ili druge boljke koje prate naše najmlađe – takvi problemi ne pitaju “kada vam je zgodno”.

S druge strane, fleksibilno radno mjesto pruža mogućnost da zaposlenik može raditi i od kuće. Kod A1 su se pobrinuli da to budu barem dva dana u mjesecu. Mame koje su izrazile svoja mišljenja o tome kako poslodavci mogu pomoći, kao i panelistice prethodnih rasprava, istaknuli su rad od kuće kao ključan benefit koji roditeljima može pomoći da u najpotrebitijim trenutcima budu tu za svoju djecu.

Što možemo napraviti mi – njihovi najbliži?

Mnoga istraživanja i izvješća su davno potvrdili kako sfera privatnog života ima velik utjecaj na napredak, odabir, ali i plaće žena u različitim industrijama. Između ostalih razloga zašto se to događa je i činjenica da žene kada dobiju dijete stavljaju svoje karijere na čekanje.

Kada već i dođe vrijeme da se karijera opet pokrene, nekima će majčinstvo ostati prioritet, neke će majke pokušati balansirati između dok će se neke nastojati što prije vratiti putanji karijere na kojoj su bile. U kojoj mjeri se opet razviju ambicije za karijeru posve je nebitno, cilj je, kako objašnjava i Dijana, da svi dođu do takve prilike – do prilike da mogu tražiti fleksibilnost ako im je ona potrebna. Bez obzira na ambicioznost, poslodavac te bliža okolina trebaju biti tu da majkama omoguće podršku za ono što žele ostvariti.

Međutim, nekako nam najčešće u svoj priči oko proaktivnih i odgovornih mjera izbjegne ta individualna odgovornost i razumijevanje. Često su razlozi tome pitanje kolektivnog mentaliteta, pa čak i stereotipi koji su podsvjesno utjecali na ograničenja ili “moranja” koja mame same sebi postavljaju, a naši bližnji olako prihvaćaju – jer valjda ako si nešto prostreš sama, tako želiš leći…

No, ako mama možda nešto predvidi, oni drugi oko nje bi trebali biti tu da je upozore, što ne?

Kako se ispostavlja i za različite “mameće” grupe, žene su često jedna drugoj veći neprijatelj nego prijatelj, no možda je najveći problem što je žena sama sebi još gori neprijatelj zbog niza “moranja” koja čuče u kutku drugih misli. Kako su istaknule Marija iz A1 i Ines iz Algebre, majke često “muče same sebe”  da nastave briljirati u privatnom i poslovnom životu, pogotovo u digitalnoj industriji, ne shvaćajući da njihove ambicije često ne prate olakotne mjere kako se mijenjaju okolnosti, već je sve naprotiv – mnogo teže.

Tako da je možda najbolja poruka za kraj, kako poslodavcima, tako i svima što kraj sebe imaju jednu mamu: Ako ne pitaju za pomoć, ne znači da im ne treba.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Je li go-go plesačicama i “I tata bi, sine” majicama mjesto na tehnološkoj konferenciji?

Ako ste među onima koji se pitaju koji je pravi odgovor na pitanje iz naslova, preporučujem pozorno čitanje teksta do kraja.

Tehnologija

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Društvene mreže

Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP

Mislav Kolakušić zasigurno je jedno od većih iznenađenja jučerašnjih izbora za Europski parlament, a čini se da dobar dio svoje popularnosti, zahvaljujući kojoj je osvojio 68.882 preferencijalnih glasova, može zahvaliti pametnom korištenju društvenih mreža i online oglašavanja.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatski Red Sky osigurao 200.000 dolara za AI koji slijepima i slabovidnima omogućuje navigiranje prostorom

Što imaju u planu s investicijom i samim razvojem Sarah sustava kojeg razvijaju već sedam godina?

Intervju

#DigitalnaKarijera: Zrinka i Lana novinarke su koje su tiskanu riječ zamijenile digitalnom

A karijeru u redakciji - poduzetničkom! Od Fakulteta političkih znanosti do poduzetništva u svijetu digitala, provjerili smo kako su dvije novinarke napravile zaokret i ostvarile svoju digitalnu karijeru.

Mobilno

Harry Potter: Wizards Unite – nova AR igra tvoraca Pokemon Go-a dostupna je i u Hrvatskoj

Harry Potter: Wizards Unite nova je igra tvoraca globalnog hita Pokemon Go-a, a ovo će nas ljeto izmamiti na ulice kako bismo pronalazili razna bića i likove iz Harry Potter svemira, bacali čarolije i skupljali iskustvo.

Intervju

Hrvatska Ars Futura uz Blizzard i Activision: Donedavno su njihove igre samo igrali, a danas s njima surađuju

Poput mnogih gamera, naslove Blizzarda i Activisiona, jednih od najvećih imena gaming industrije, igrali su i članovi tima zagrebačke agencije Ars Futura, a sad već nekoliko godina s njima izravno surađuju. U intervjuu otkrivamo kako je sve započelo i što se to veliko priprema za dalje.

Tehnologija

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) 18: Može li DAO unijeti promjene u demokraciju?

Što je DAO i kako nam može pomoći da postanemo bolje društvo, ne samo bolji geekovi? Nova epizdoda Blockchain from the Bloc(k)-a ima odgovore na ta pitanja!