Developeri, dizajneri, project manageri - za AI budućnost možete se pripremiti već danas

Developeri, dizajneri, project manageri – za AI budućnost možete se pripremiti već danas

Cilj svakog developera i dizajnera je bolje korisničko iskustvo - a upravo ovdje može pomoći kognitivna znanost koja promišljanje o korisnicima, da li dizajna, koda ili gotove aplikacije, stavlja u fokus svega što IT stručnjaci rade.

Stvaranje aplikacija, internetskih stranica i raznih softverskih rješenja treba biti ne samo dobro tehnički odrađeno već i logično za korisnike. UX i UI dizajneri ovo najbolje znaju, ali vjerojatno nikada ne razmišljaju o tome kako zapravo u svom radu koriste neka od najvažnijih učenja kognitivne znanosti koja uz računalnu znanost obuhvaća i područje filozofije, psihologije, lingvistike i neuroznanosti.

Upravo je ovo tema mog razgovora s Magdalenom Magličić iz Fivea, koja za sebe kaže kako je dizajner po zvanju i developer po struci. Zbog toga ju, kaže, prirodno privlači sve što se nalazi na sjecištima ove dvije grane IT-ja, poput znanstvenog pristupa dizajnu i programiranju.

S druge strane, kao običnog aplikacijskog developera me zanimalo koji smjer će
umjetna inteligencija, spoj kognitivnih i računalnih znanosti, poprimiti u budućnosti i kako će to utjecati na moj svakodnevni posao. Ako ništa, neupitno je da će umjetna inteligencija promijeniti poslovanje i nije prerano se pripremati na to, čak i za običnog developera.

Razumijevanje procesa unutar uma ključno je za bolje korisničko iskustvo.

U procesu razvoja bilo kojeg digitalnog proizvoda apsolutno je neophodno razmišljati o tome kako će se on koristiti pa čak i ako imate posvećenog UX dizajnera na projektu, napominje Magdalena:

Odlika je senior developera prepoznavanje i predviđanje rubnih slučajeva i pojednostavljenje kompliciranih scenarija u programu. Osobito je impresivno kad developeri koji razvijaju alate za software development ta saznanja iz kognitivnih znanosti ukomponiraju u algoritme alata, kao što je slučaj sa React Suspense-om.

Ne zaboravite “ljudski element” programiranja

Teorija kognicije se “ušuljava” u development i kada je riječ o samome pisanju koda. Naime, Magdalena pojašnjava kako kod koji pišemo treba biti organiziran na način koji ne omogućuje samo računalu da ga pročita – već i čovjeku. Razine apstrakcije, obrasci programskog koda te format koda su alati koji nam pomažu da konzumiramo taj kod na način potreban ljudima – time smo direktno povezani s teorijom kognicije.

Siguran sam kako velik broj developera ima previše toga na umu da stane i razmišlja o učenjima kognitivne znanosti, ali Magdalena kaže kako je zapravo zanimljivo proučavati utjecaje ove, mnogima daleke, znanosti na osobe i njihov posao te kako “ljudski element” nosi nevjerojatno važnu ulogu u samome procesu razvoja proizvoda:

Bez tog ljudskog elementa gradimo nepotpuni proizvod, koji i može biti tehnički iznimno dobro dizajniran, ali će propasti u stvarnom svijetu i potencijalno stvoriti nove probleme povrh onih koje rješava. Developeri koji se educiraju o utjecaju kognicije će kao rezultat stvarati kvalitetniji software i doprinijeti uspjehu proizvoda.

Kognitivna znanost i AI

Velike ideje kognitivne znanosti koje su ugledale svjetlo dana sredinom prošloga stoljeća i ticale su se razvoja umjetne inteligencije u “prirodnom” okruženju često nisu mogle biti realizirane zbog tehničkih uvjeta sve do nedavno. Magdalena kaže kako je korist kognitivne znanosti kada govorimo o odnosima ljudi i računala vrlo velika, jer se tiče upravo načina na koje računalo interpretira informacije, ali i pomaže u tome da se interakcije osobe i računala doimaju prirodnijima. Danas je to vrlo lako vidjeti na primjerima Alexe i Siri, ali sjetite se, prije samo desetak godina ništa od ovoga nije bilo moguće.

Ipak, Siri, Alexa, Cortana i drugi “robot asistenti” i dalje nisu ni blizu pravim osobama. Magdalena vjeruje kako će se to promijeniti kada dođemo do točke kreiranja “prave” umjetne inteligencije, ali tehnički još tome nismo blizu. Ipak, Magdalena dodaje kako ćemo sve do tada ulagati izniman trud da se taj raskorak ublaži, bar u jednom segmentu interakcije (bilo pisane, govorne ili vizualne).

Već je razvitak audio korisničkih sučelja kao što su Siri ili Alexa velik korak prema osjećaju da komuniciramo s nečim nalik na drugo ljudsko biće, čak i do razine jednostavnog razgovora. Vjerujem da će se to u budućnosti još više proširiti na npr. simulaciju govora tijela i izraza lica, što je vrlo važan sloj komunikacije na koji se ljudi oslanjaju pri interpretaciji informacija.

Kognitivna znanost kompleksno je područje koje uključuje filozofiju, psihologiju i neuroznanost.

Nikad dosta promišljanja o korisničkom iskustvu

Kada je riječ o vašem svakodnevnom poslu, Magdalena kaže kako bi on trebao svaki dan biti nadopunjen razmišljanjem o korisničkom kognitivnom iskustvu. Svaka odluka koja će učiniti neki softver ugodnijim za korištenje će ga na kraju i učiniti uspješnijim, dodaje i savjetuje:

Razmišljajte i o vašim kolegama i koliko je njima lako raditi s vašim kodom ili dizajnom te koje su to mikro promjene koje možete unijeti da svi zajedno bolje komunicirate. Predlažite vašim projekt i produkt managerima tehnologije koje bi mogle ubrzati rad automatizacijom procesa te smanjiti ljudske pogreške, kojima smo neizbježno podložni. Najvažnije je biti svjestan tog ljudskog faktora, a dodatna znanja iz kognitivnih znanosti će ti pomoći prepoznati takve slučajeve i moguće problem-točke.

Prema tome, kada idući put budete vikali na kolege jer ne razumiju ono što ste napisali, zapitajte se jeste li možda vi mogli to iskustvo učiniti malo lakšim i razumljivijim – i je li vaša aplikacija i kod zapravo onoliko human-friendly kao što mislite da jest. Kognitivna znanost možda vam nije prva stvar na koju pomislite u developmentu, ali ako krenete razmišljati u smjeru koji prihvaća kognitivne principe, možda bi mogli biti i bolji developer i kolega!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.