Developeri, dizajneri, project manageri – za AI budućnost možete se pripremiti već danas

Stvaranje aplikacija, internetskih stranica i raznih softverskih rješenja treba biti ne samo dobro tehnički odrađeno već i logično za korisnike. UX i UI dizajneri ovo najbolje znaju, ali vjerojatno nikada ne razmišljaju o tome kako zapravo u svom radu koriste neka od najvažnijih učenja kognitivne znanosti koja uz računalnu znanost obuhvaća i područje filozofije, psihologije, lingvistike i neuroznanosti.

Upravo je ovo tema mog razgovora s Magdalenom Magličić iz Fivea, koja za sebe kaže kako je dizajner po zvanju i developer po struci. Zbog toga ju, kaže, prirodno privlači sve što se nalazi na sjecištima ove dvije grane IT-ja, poput znanstvenog pristupa dizajnu i programiranju.

S druge strane, kao običnog aplikacijskog developera me zanimalo koji smjer će
umjetna inteligencija, spoj kognitivnih i računalnih znanosti, poprimiti u budućnosti i kako će to utjecati na moj svakodnevni posao. Ako ništa, neupitno je da će umjetna inteligencija promijeniti poslovanje i nije prerano se pripremati na to, čak i za običnog developera.

U procesu razvoja bilo kojeg digitalnog proizvoda apsolutno je neophodno razmišljati o tome kako će se on koristiti pa čak i ako imate posvećenog UX dizajnera na projektu, napominje Magdalena:

Odlika je senior developera prepoznavanje i predviđanje rubnih slučajeva i pojednostavljenje kompliciranih scenarija u programu. Osobito je impresivno kad developeri koji razvijaju alate za software development ta saznanja iz kognitivnih znanosti ukomponiraju u algoritme alata, kao što je slučaj sa React Suspense-om.

Ne zaboravite “ljudski element” programiranja

Teorija kognicije se “ušuljava” u development i kada je riječ o samome pisanju koda. Naime, Magdalena pojašnjava kako kod koji pišemo treba biti organiziran na način koji ne omogućuje samo računalu da ga pročita – već i čovjeku. Razine apstrakcije, obrasci programskog koda te format koda su alati koji nam pomažu da konzumiramo taj kod na način potreban ljudima – time smo direktno povezani s teorijom kognicije.

Siguran sam kako velik broj developera ima previše toga na umu da stane i razmišlja o učenjima kognitivne znanosti, ali Magdalena kaže kako je zapravo zanimljivo proučavati utjecaje ove, mnogima daleke, znanosti na osobe i njihov posao te kako “ljudski element” nosi nevjerojatno važnu ulogu u samome procesu razvoja proizvoda:

Bez tog ljudskog elementa gradimo nepotpuni proizvod, koji i može biti tehnički iznimno dobro dizajniran, ali će propasti u stvarnom svijetu i potencijalno stvoriti nove probleme povrh onih koje rješava. Developeri koji se educiraju o utjecaju kognicije će kao rezultat stvarati kvalitetniji software i doprinijeti uspjehu proizvoda.

Kognitivna znanost i AI

Velike ideje kognitivne znanosti koje su ugledale svjetlo dana sredinom prošloga stoljeća i ticale su se razvoja umjetne inteligencije u “prirodnom” okruženju često nisu mogle biti realizirane zbog tehničkih uvjeta sve do nedavno. Magdalena kaže kako je korist kognitivne znanosti kada govorimo o odnosima ljudi i računala vrlo velika, jer se tiče upravo načina na koje računalo interpretira informacije, ali i pomaže u tome da se interakcije osobe i računala doimaju prirodnijima. Danas je to vrlo lako vidjeti na primjerima Alexe i Siri, ali sjetite se, prije samo desetak godina ništa od ovoga nije bilo moguće.

Ipak, Siri, Alexa, Cortana i drugi “robot asistenti” i dalje nisu ni blizu pravim osobama. Magdalena vjeruje kako će se to promijeniti kada dođemo do točke kreiranja “prave” umjetne inteligencije, ali tehnički još tome nismo blizu. Ipak, Magdalena dodaje kako ćemo sve do tada ulagati izniman trud da se taj raskorak ublaži, bar u jednom segmentu interakcije (bilo pisane, govorne ili vizualne).

Već je razvitak audio korisničkih sučelja kao što su Siri ili Alexa velik korak prema osjećaju da komuniciramo s nečim nalik na drugo ljudsko biće, čak i do razine jednostavnog razgovora. Vjerujem da će se to u budućnosti još više proširiti na npr. simulaciju govora tijela i izraza lica, što je vrlo važan sloj komunikacije na koji se ljudi oslanjaju pri interpretaciji informacija.

Nikad dosta promišljanja o korisničkom iskustvu

Kada je riječ o vašem svakodnevnom poslu, Magdalena kaže kako bi on trebao svaki dan biti nadopunjen razmišljanjem o korisničkom kognitivnom iskustvu. Svaka odluka koja će učiniti neki softver ugodnijim za korištenje će ga na kraju i učiniti uspješnijim, dodaje i savjetuje:

Razmišljajte i o vašim kolegama i koliko je njima lako raditi s vašim kodom ili dizajnom te koje su to mikro promjene koje možete unijeti da svi zajedno bolje komunicirate. Predlažite vašim projekt i produkt managerima tehnologije koje bi mogle ubrzati rad automatizacijom procesa te smanjiti ljudske pogreške, kojima smo neizbježno podložni. Najvažnije je biti svjestan tog ljudskog faktora, a dodatna znanja iz kognitivnih znanosti će ti pomoći prepoznati takve slučajeve i moguće problem-točke.

Prema tome, kada idući put budete vikali na kolege jer ne razumiju ono što ste napisali, zapitajte se jeste li možda vi mogli to iskustvo učiniti malo lakšim i razumljivijim – i je li vaša aplikacija i kod zapravo onoliko human-friendly kao što mislite da jest. Kognitivna znanost možda vam nije prva stvar na koju pomislite u developmentu, ali ako krenete razmišljati u smjeru koji prihvaća kognitivne principe, možda bi mogli biti i bolji developer i kolega!