Thorium A+ i Hydrokinetic turbine idu u Varšavu po milijun kuna

Thorium A+ i Hydrokinetic turbine u finalu KICkoff natjecanja bore se za – milijun kuna

Desetak hrvatskih timova s inovativnim idejama na području energetike natjecalo se prošli petak na polufinalu KICkoff natjecanja u Zagrebu. Svoje mjesto u finalu osigurali su Kristijan Horvat s projektom Hydrokinetic turbine i Marko Rašić s projektom Thorium A+, koji u rujnu odlaze u Varšavu boriti se za nagradu od 10.000 eura, profesionalno mentorstvo i priliku za sudjelovanje u KIC InnoEnergy Highway akceleratorskom programu uz financijsku potporu u iznosu do 150.000 eura.

Žiri je tražio projekte koji bi na području energetike mogli donijeti značajne promjene.

Desetak hrvatskih timova s inovativnim idejama na području energetike sudjelovalo je na plufinalu KICkoff natjecanja u Zagrebu. Nimalo lagan zadatak imao je žiri u sastavu Ákos Dervalics, Damir Sabol, Ivica Meštrović, Predrag Vranić te Leopold Botteri koji su kod natjecatelja tražili ideje koje bi na području energetike mogle donijeti značajne promjene. Finale su osigurali Kristijan Horvat s projektom Hydrokinetic turbine i Marko Rašić s projektom Thorium A+.

Oni u rujnu odlaze u Varšavu gdje će imati priliku natjecati se za nagradu od 10.000 eura, profesionalno mentorstvo i priliku da sudjeluju u akeceleratorskom programu KICInnoEnergy Highway uz financijsku potporu u iznosu do 150.000 eura.

Tko su finalisti?

Pobjednici_Kick_off

Jedan od dva domaća projekta koji je osigurao finale je Hydrokinetic turbine, a riječ je o turbini prikladnoj za ugradnju u (plitki) riječni tok umjerene brzine toka. Na primjer, hidrokinetička turbina bi se mogla instalirati pod riječne mostove ili kao autonomno rješenje za izolirane lokacije s potrošnjom i potražnjom energije s minimalnim utjecajem na okoliš i izgledom. Turbina se smješta i sidri u riječni tok te je kablom povezana s potrošačima ili električnom mrežom. Turbina pretvara kinetičku u električnu energiju.

Drugi je Thorium A+, inovativno cloud rješenje koje automatizira svakodnevne poslovne procese u energetskom pregledu i BIM industriji, o kojem je Netokracija već pisala. Procjenitelj energije ili inženjer izravno unosi podatke u platformu u polje korištenjem mobilne tehnologije. Zahvaljujući automatizaciji cijelog procesa iz unesenih podataka se automatski generiraju sve tablice i grafovi i smještaju u odgovarajuća poglavlja izvješća čime se uštedi 50-70 % vremena rada po projektu. Klijenti su vlasnici kuća i zgrada koji po zakonu moraju imati energetski certifikat svoje zgrade ili osobe koje su procesu izgradnje nove ili rekonstrukciji postojeće zgrade.

Projekti za održivi razvoj energetskog tržišta

Cilj natjecanja je promicati poduzetništvo među mladima te pružiti potporu najboljim projektima koji mogu ubrzati održivi razvoj europskog energetskog tržišta. Sveukupno, na natjecanje se prijavilo više od 100 prijedloga iz 12 europskih država, a održano je šest polufinalnih natjecanja. Komentirajući polufinale lokalnog KICKoff natjecanja, Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a zaključio je:

Iznimno sam ponosan na naše startupove koji su predstavili odlične ideje kako učinkovito koristi energiju i uspješno unaprijediti postojeće proizvode na energetskom tržištu. Zahvaljujući g. Marijanoviću, predstavniku KIC InnoEnergy za Hrvatsku, HAMAG-BICRO se uključio u ovaj projekt kako bismo osigurali potporu našim poduzetnicima za nastup na međunarodnom tržištu.

Pred domaćim predstavnicima je zasigurno radno ljeto, a nama ne preostaje drugo nego pričekati rujan i finale u Varšavi da vidimo mogu li do vrijedne investicije.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Miro

    Miro

    29. 09. 2017. u 12:29 pm Odgovori

    Ovaj Guina bi trebao guliti krumpire, a ne biti na tako odgovornoj poziciji. Eto kada ti tata zaduži SDP, onda si ili predsjednik uprave Zagreplakata ili zamjenik predsjednika uprave HAMAG_BICROa. Pa tip je notorna neznalica i uhljeb. Užas kakvi ljudi rade u Hrvatskoj, akvaliteni bježe bez obzira izvan HR. Ajde vi iz Netokracije pozabavite se malo problemima , a ne samo trkeljati.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?