Probala sam Artifact, novu aplikaciju osnivača Instagrama

Probala sam Artifact, novu aplikaciju osnivača Instagrama

Kevin Systrom i Mike Krieger imaju novi proizvod, prvi otkad su se 2018. burno razišli s Facebookom. Jesu li algoritmi za preporuku sadržaja konačno postali dovoljno pametni da zaživi aplikacija koja probire vijesti za nas?

Kao TikTok, samo za članke. Tako je Artifact – novu aplikaciju osnivača Instagrama, Kevina Systroma i Mikea Kriegera – opisao portal Platformer kad je krajem siječnja ekskluzivno otkrio njihov novi pothvat. Naziv Artifact komprimira ključne elemente aplikacije: articles, facts i artificial intelligence.

Je li konačno došlo vrijeme za dobru aplikaciju koja preporuča vijesti?

Ideja je jednostavna – u svijetu u kojem je izvora informacija i sadržaja i više nego previše, ponuditi jednu aplikaciju koja će umjesto nas skenirati naslove na cijelom internetu i probrati ono što je nama važno i zanimljivo. Usporedba s TikTokom tu je kako bi naglasila važnost algoritma koji osigurava glatko korisničko iskustvo, odnosno koji – baš poput onog TikTokovog, vrlo brzo i vrlo lako uhvati što nam se sviđa i što nas zanima i to nam servira.

Ako vam aplikacija koja servira probrane članke iz raznih izvora na internetu, zvuči kao da je iz 2013., a ne 2023. – u pravu ste!

Postoji cijelo groblje raznih aplikacija-agregatora vijesti iz raznih izvora. Dio njih još opstaje, ali nikad nisu postale masovni hit kao što se očekivalo, a imam osjećaj kao da svakih par mjeseci naletim na vijest o nekoj aplikaciji ili medijskom pothvatu koi nudi samo probrane vijesti.

Kuriranje sadržaja očito jest nešto što ljudima treba, ali obično zapne već na tome da je takvim aplikacijama jako teško stvoriti naviku korištenja – u moru aplikacija, a bez neke praktične koristi, jako je teško navesti korisnike da se svakog dana vrate u aplikaciju.

Algoritam će postati pametniji nakon što pročitam 25 članaka, kaže.

A ni poslovni model nije baš lagano osmisliti – kako zaraditi ako ne naplaćuješ niti sadržaj, niti oglasni prostor?!

No, najveća boljka svih aplikacija za kuriranje vijesti bili su ne baš pametni mehanizmi preporuka članaka – meni bi takve aplikacije obično dosadile kad bih shvatila da klik na neki članak znači da ću ubuduće na naslovnici vidjeti članke samo o tome. Niti jedna od “pametnih” aplikacija za kuriranje vijesti nije bila baš pametna.

Ključ je u AI-ju

Napredak u AI-ju i algoritmima preporuka obećava da bi Artifact konačno mogao biti drugačiji. A i Systromova i Kriegerova reputacija nije za odbaciti – ako itko zna stvoriti proizvod koji korisnici obožavaju, to su njih dvojica! S obzirom na to da im je ovo prva stvar na kojoj rade nakon što su se 2018. burno razišli s Facebookom, sigurna sam da su nanjušili da rupa na tržištu postoji i da je sad pravi trenutak za razviti proizvod.

U izjavi za Platformer Systrom kaže da je upravo napredak u AI-ju bio ključna iskra koja je pokrenula stvaranje Artifacta jer je ga je intrigiralo kako bi se taj napredak mogao iskoristiti za B2C i društvenu aplikaciju. 

Puno se u zadnje vrijeme govori o AI revoluciji i tome koliko će umjetna inteligencija promijeniti sve – i našu svakodnevicu i tehnološku industriju. Nažalost, prognoze su uglavnom površne i (nekad namjerno) senzacionalističke. Svi se fokusiraju na to kako će ChatGPT pisati eseje umjesto studenata ili kod umjesto programera, a nitko ne misli da je i za uspjeh neke ovakve aplikacije zapravo zaslužan napredak u AI. Ne zvuči revolucionarno, ali da, strojevi su morali postati pametniji da bi nam mogli pametnije preporučati sadržaj.

Nije počelo obećavajuće

Zbog svega toga sam poželjela isprobati Artifact i instalirala aplikaciju 23. veljače, čim je postala javno dostupna. Moram priznati da me prvo razočaranje dočekalo odmah na prvom ekranu – zbog silnih usporedbi s TikTokom.

Očekivala sam da će mi Artifact pokazati što više sadržaja i prema tome na koji klikam, na koji ne te koliko se na kojem zadržavam, zaključiti što me zanima.

Zanimaju me startupi i tehnologija – nije bilo teško zaključiti. Ipak, aplikacija traži da joj još malo pomognem.

Umjesto toga, aplikacija me pitala što me zanima – baš kao što bi to učinila i slična aplikacija prije 10 godina. Doduše, aplikacija me odmah obavijestila da će postati pametnija nakon što ja kliknem na barem 25 članaka, ali priznajem da nisam vidjela velike razlike u sadržaju koji mi je preporučila prije i nakon tih pročitanih članaka.

Malo mi je bilo neobično u glavnom feedu jedan za drugim vidjeti članke o godišnjici napada na Ukrajinu, umjetnoj inteligenciji ili otkazima u tehnološkoj industriji i recepte za torte ili koktele, ali nije Artifact kriv što sam mu rekla da me zanimaju vijesti, tehnologija i recepti. Iako, mislili su i na to pa se u gornjem izborniku može izabrati samo jedna od tema i čitati što ima novo na tu temu.

Artifact nagrađuje čitanje, a ne bijes i hejt

Boljka aplikacija koje kuriraju sadržaj često i je ta da potiču ili održavaju medijske balone u kojima netko živi i serviraju mu samo ono što želi čitati, što ga na kraju ne čini baš informiranim. Artfact tome pokušava doskočiti tako što nudi nekoliko naslova, odnosno članaka, na temu dana pa je, u teoriji, moguće pročitati istu stvar iz različitih perspektiva.

Nastojat će, obećaju, uključiti medije sa svih strana ideološkog spektra jer će presudan kriterij za uključivanje medija u aplikaciju biti – kvaliteta sadržaja. Što je, zapravo, jedan od glavnih razloga za konzumiranje vijesti putem neke takve aplikacije, da izbjegnem glupe vijesti i clickbait naslove!

Glavni kriterij prema kojemu će Artifact zaključivati je li nam neki sadržaj zanimljiv i relevantan za nas je vrijeme provedeno u čitanju tog sadržaja, što je ujedno i dobar način za izbjeći zamke u koje su dosad upadali mediji i društvene mreže kad je u pitanju distribucija sadržaja. Algoritmi društvenih mreža, naime, nagrađivali su sadržaj koji je izazvao najviše engagementa (lajkova, dijeljenja ili komentara), što je prouzrokovalo da tamo najbolje prolaze “vijesti” koje izazivaju bijes i hejt (a i da mediji počnu proizvoditi više takvog sadržaja).

Nedostaje mi aplikacija na kojoj bih otkrivala dobar sadržaj!

Moram priznati da sam lansiranje Artifacta dočekala možda s previše entuzijazma. Možda jer iz profesionalne deformacije već dugo pratim suodnos društvenih mreža i digitalnih medija, pratim muke po distribuciji sadržaja koje imaju online mediji, ali i kako se mijenja način na koji se konzumiraju vijesti.

Malo mi je bilo neobično u glavnom feedu jedan za drugim vidjeti članke o umjetnoj inteligenciji ili otkazima u tehnološkoj industriji i – recepte.

I kao konzument vijesti, primjećujem da mi nedostaje izvor za otkrivanje dobrih članaka.

Društvene mreže već odavno su jako loše mjesto, i za medije i za korisnike. Facebookov news feed (koji više skoro uopće ne posjećujem!) više nalikuje hrpi sadržaja nabacanog bez reda i smisla. Teško mi je uopće zaključiti po kojim kriterijima mi prikazuje neki sadržaj, nekad mi na news feed dolaze po 3 dana stari članci, nekad objave poznanika ili stranica koje sam i zaboravila da sam lajkala, a uz to mi još Facebook pod nos stalno gura kratki video sadržaj ljudi i stranica koje uopće ne pratim.

Twitter je nekad bio mjesto na kojemu su se najbrže saznavale vijesti, ali to više nije tako otkad su se i oni okrenuli algoritamskom prikazu sadržaja. Ostale društvene mreže prednost daju video ili foto sadržaju. Možda u Artifactu vidim aplikaciju kakvu bih rado koristila – onu koja će mi pomoći da otkrivam kvalitetan i zanimljiv sadržaj i na digitalnim medijima, ne samo u newsletterima.

Doduše, ne mogu reći da mi je Artifact otkrio puno novih izvora, osim eventualno za neke lifestyle teme poput hrane ili knjiga – za članke koji su više vijesti, nudio je par provjerenih, etabliranih portala koje bi i inače čitala. Doduše, tek su počeli i treba računati na to da će aplikacija sigurno biti samo bolja.

Što je sljedeće, optimizacija članaka za Artifact?!

Nemaju još ni poslovni model, s tim da svakako postoje planovi da dijele prihod s onim medijima kojima pomognu da dođu do novih pretplatnika – ako netko zahvaljujući preporuci Artifacta otkrije novi medij i pretplati se, postotak ide aplikaciji. Systrom i Krieger sami financiraju razvoj i nisu prikupljali još nikakve investicije, a na aplikaciji radi tim od tek sedam ljudi.

Bome, za tim od 7 ljudi, imaju impresivan proizvod (čak i ako su angažirali vanjske agencije za dio) i sigurna sam da vrlo lako mogu dobiti par stotina milijuna dolara prve runde, čak i u ovoj krizi. Tu je još i sva sila društvenih funkcija jer i korisnici će moći preporučati sadržaj te dijeliti linkove javno ili s prijateljima koje, razumljivo, nisam još isprobala jer je aplikacija dostupna tek par dana i nitko od mojih prijatelja ne koristi još Artifact.

Ja ću sigurno još neko vrijeme nastaviti koristiti aplikaciju i držim fige da ne završi kao sve slične dosad i da mi neće nuditi stalno isti sadržaj i dosaditi.

Kao osoba koja voli konzumirati pisani sadržaj na internetu i nasušno mi fali aplikacija koja će ga pametno probrati za mene – želim da uspije. Opet, kolikogod kao konzument navijala da uspije, kao osoba koja proizvodi pisani sadržaj na internetu izmučena borbom s algoritmima i društvenim mrežama – nadam se da nećemo za koju godinu učiti kako optimizirati članke za Artifact!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Što ste propustili

Veliki intervjui

Leonardo Bujas: Od Counter-Strikea do DevOps karijere!

Gaming i esport industrija u posljednjih su nekoliko godina postale neizostavni dio kulture mlađih populacija. Do ne tako davno, igranje video igara bio je hobi koji se s vremenom nekima pretvorio u posao te uspješnu karijeru.

Startupi

Startup Hrvoja Smolića prikupio 1,2 milijuna eura, svojim SaaS-om pomažu analitičkim timovima

Prije no što se preselio u Irsku, Smolić je 14 godina proveo u zagrebačkoj IT tvrtci Qualia, koju je također osnovao. Sada radi na platformi koja nudi poslovnu analitiku bez potrebe za računalnim kodiranjem.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Scaleupi i jednorozi

Infobip traži analitičara kreativca: Što trebate znati za analitički posao u jednorogu?

Uz Infobipovog Head of Web otkrivamo više o marketinškom timu koji je odgovoran za velik dio online prisutnosti hrvatskog jednoroga.

Novost

20 godina AZOP-a: Samo u zadnjih godinu dana izrečene su kazne u iznosu od 8,27 milijuna eura

Povodom 20. obljetnice osnivanja Agencije za zaštitu osobnih podataka i zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj održana je konferencija „Rizici i usklađenost s GDPR-om u doba umjetne inteligencije”.

Novost

Apple Vision Pro prošetao Zagrebom – donosimo dojmove

Stvarna distopija se nastavlja, ovaj put i uz pomoć hardvera.