Samovozeći auti sve su nam bliže, mogu li taksisti još uvijek biti bez brige?

Samovozeći auti sve su nam bliže, mogu li taksisti još uvijek biti bez brige?

Auti koji se voze sami nam se pomalo približavaju pa je vjerojatno da ćemo se u idućih deset godina moći voziti u gotovo potpuno autonomnim taksijima. Što čeka tvrtke koje ulaze na tržište autonomnih vozila, ali i taksiste - saznali smo od voditelja odjela podatkovne znanosti u Boltu.

Prije desetak godina svaki razgovor o automobilima koji se uz pomoć računala voze sami označio bi se kao bizaran ili barem kao naklapanje o dalekoj budućnosti, ali što vrijeme više odmiče, ova je stvarnost sve sigurnija i bliža.

Iako su i neki “klasični” automobili naučili sami skretati i voziti se autocestom u idealnim uvjetima, i dalje smo dosta daleko od situacije u kojoj sjednete u auto, kažete kamo biste išli i ne mislite više na išta. Jasno, najviše o ovome razmišljaju prijevoznici poput Bolta i Ubera kojima bi automobili koji se sami voze uvelike pomogli u rezanju troškova i boljoj efikasnosti flote vozila. Izazove koji leže iza ovih tehnologija pojasnio mi je André Karpištšenko, voditelj odjela podatkovne znanosti u Boltu. 

Bolt nije jedini koji se bavi ovim vidom prijevoza, naravno. Osim velikog konkurenta Ubera, aute koji se sami voze razvijaju gotovo sve velike automobilske tvrtke, korporacije i startupi: BMW, Mercedes, Hyundai, Audi, Tesla, pa čak i nVidia te Waymo. Mogli bismo lako reći daje ovo tržište zasićeno čak i prije nego što je zapravo postalo stvarno.

Roboti preuzimaju?

Danas Waymo upravlja prvom autonomnom taksi mrežom u svijetu, a Audi A8 ima nivo autonomije 3 koji omogućava da bude gotovo potpuno autonoman do 60 kilometara na sat. Ne zaboravimo ni domaćeg Rimca čiji novi superauto također ima impresivne sustave za samostalnu vožnju. Kako se u to sve uklapa Bolt? Ova relativno mala tvrtka planira za sedam godina uvesti autonomna vozila u svoju ponudu u suradnji s estonskim sveučilištem Tartu. Andre mi pojašnjava kako se njihov pristup razlikuje od pristupa ostalih “velikih” igrača ponajviše jer su – mala tvrtka:

Naš pristup je jednostavan, gradimo povrh postojećih rješenja što je više moguće, i odabiremo snažne partnere koji nam omogućavaju da se brzo krećemo. Naš cilj nije razvoj vlastitog hardvera (kao što rade Tesla ili Waymo), nego razvoj vlastite tehnologije koja će imati fokus na softver i karte, na postojećim platformama i open-source softveru.

Ovo će omogućiti Boltu uštedu financijskih sredstava, ali i bolje uključiti Bolt tim koji, kaže André, ima veliko iskustvo upravo u strojnom učenju, razvoju karata i optimizaciji sustava.

Boltova autonomna vozila trebala bi imati četvrtu razinu autonomije koja podrazumijeva gotovo stopostotnu samostalnost vozila, a ovakvi auti mogu se sami parkirati, snalaziti se u prometu i reagirati na komande osobe koja se u njima vozi. Važno je napomenuti kako postoji još jedna razina autonomije iznad ove, ali većina tvrtki se odlučuje za nešto slabiju automaciju. André pojašnjava:

Razina autonomije 4 definira se kao ona gdje vozilo ne treba ljudsku interakciju u većini situacija. Dosezanje ove razine trebat će vremena i ozbiljnog razmatranja u pogledu korisničkog iskustva i sigurnosti putnika.

Planiranje za najgore

André dodaje kako se ovdje mora razmišljati o rutinskim zadaćama poput promjene adrese na koju idete tijekom vožnje, promjene glazbe koja svira ili dodavanja pauza tijekom dulje rute, ali radi se tu i o nešto kompleksnijim pitanjima poput onoga kako se treba odnositi prema izvanrednim situacijama koje se događaju unutar i van vozila. Pametna vozila također moraju znati točno kako se snaći u prostoru, a za to su potrebne zahtjevna mapiranja i kalkulacije, kao i tehnologija.

Naravno, Bolt i Uber u stvarnom vremenu prate gdje je svako vozilo njihovih vozača partnera, a prikupljanje ogromne količine podataka o ulicama, stanju na cesti i kretanjima u prometu mnogo je lakše ako imate gomilu vozila koja vam mogu dati te podatke. André dodaje kako je upravo cilj da iskoriste resurse i automobile koje imaju na ulici kako bi razvili bolje mape i algoritme za samovozeće automobile.

Sve to zvuči vrlo dobro, ali postavlja se pitanje što će se dogoditi s osobama koje voze za Bolt kada ova tvrtka krene koristiti mnogo više vozila koja se sama kreću po cestama? André kaže kako oko ovoga ne bi trebalo biti problema:

Vjerujemo da će ove tehnologije raditi komplementarno s ljudskim vozačima barem nekoliko desetljeća, budući da kapaciteti autonomnih vozila uvelike ovise o gustoći naseljenosti grada, prometu i vremenskim prilikama. U isto vrijeme, predviđamo da bi autonomna vozila mogla donijeti nove načine zarade za Bolt partnere kada je riječ o upravljanju i održavanju novih vozila.

Sve više vidimo tehnologije koje aute čine pametnijima.

Budućnost je bliže nego mislimo

Naravno, samo zato što Bolt želi do 2026. početi koristiti autonomna vozila, ne znači da će ona samo preko noći eliminirati vozače. Kako je istaknuo i André, vjerojatnije je da će se promjene vidjeti za više desetaka godina. Ipak, ako se kroz narednih nekoliko godina ne prilagode ovoj činjenici, mnogi bi se mogli zateći kako ozbiljno razmišljaju o tome kako im roboti preuzimaju poslove.

Za kraj, zanimalo me što André misli o činjenici da autonomna vozila zahtijevaju daleko više procesiranja i računalne snage nego “obične” flote auta koje sada koristi Bolt:

Tijekom razvoja, ova vozila mogu proizvesti terabajte podataka dnevno. S dovoljno velikom flotom auta, ovo je velik problem posebice u infrastrukturi, spremanju podataka i proračunima. Ipak, ovaj izazov nije novost; mnoge se industrije suočavaju s porastom količine sirovih podataka koje obrađuju, a sve se više dio obračunavanja ostavlja “po strani”, dok se centralno procesuira samo ono što ima najviše smisla u tom trenutku.

Napreci u 5G tehnologiji koja bi uskoro trebala postati širom dostupna, kao i u drugim granama hardvera mogli bi osigurati lakše “žvakanje” ovih velikih podatkovnih obroka, ali do tada će se tvrtke poput Bolta morati prilagoditi kako znaju. 

Prve Bolt samovozeće aute tako bismo na ulicama mogli vidjeti za sedam godina, a u Zagreb će, vjerujem, doći ipak nešto kasnije. To ne znači da nećemo u tih sedam godina dobiti mogućnost voziti se ovakvim vozilima, jer ako je suditi po trendovima koji danas postoje, ova tehnologija nam je zaista sve bliže – a da mi toga nismo ni svjesni.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Ne smijemo dozvoliti da nam se djeca pogube u virtualnoj stvarnosti igara

Prije nekoliko godina dala sam intervju za Netokraciju na temu virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR). Koju sam tada vrlo naivno zagovarala. Sad ju više ne zagovaram. Dapače, povlačim se iz profesionalnog djelovanja u polju digitalnih medija i filma. Ali prije nego se povučem, želim opozvati svoje previše olako dane osvrte.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Gaming

Od Google Stadije do Apple Arcadea: Provjerili smo (nama) najvažnije gaming događaje 2019.

U novoj gaming epizodi Netokracija Podcasta prisjećamo se bitnih prošlogodišnjih vijesti iz najveće zabavne industrije, a o već tekućoj 2020. komentiramo poznate najave i naslove koje željno iščekujemo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.