Kamo dalje, Twitteru?

Kamo dalje, Twitteru?

Twitter gasi Vine. Osnivač Vinea poručuje: Nemojte prodavati svoju tvrtku. Istodobno, Twitter se prodaje i ne može pronaći kupca za svoje dionice.

twitter-mia

Nemogućnost osmišljavanja proizvoda koji bi bili zanimljivi postojećim korisnicima, ali koji bi istodobno i privukli nove, vodstvo bez jasne vizije i nemogućnost uspostavljanja kontrole nad vojskom trolova te razni drugi faktori doveli su Twitter tu gdje je danas. U možda najgoru situaciju od svog nastanka.

Razmišljam o tome sinoć dok mi se, upravo na Twitteru, vrte vijesti – niz politike, niz pasivno-agresivnih tvitova bez mentiona osobe kojoj su posvećeni, niz tvitova s hashtagom #AppleEvent, koje zalutalo jaje, jedan minijaturni i skromno najavljivani zagrebački Tweetup, u usporedbi s nekadašnjima, te vijest da Twitter gasi Vine.

Isti onaj Vine, servis za videe od šest sekundi koji se ponavljaju u petlji, koji je kupio prije četiri godine za 30 milijuna dolara.

Otpuštanja. Odustajanje Salesforcea od kupovine. Pad dionica. Nastavi niz.

I to je samo niz loših vijesti koje posljednjih mjeseci, a i duže, dolaze od Twittera. Tu je i ona o otpuštanju 300 radnika, iako je istodobno stigla vijest da su prihodi u trećem kvartalu mrvu viši od očekivanih. No to ne znači da su dobri.

Twitter se bori već neko vrijeme, a mrvu nade davala je naznaka da bi neki od raznih zanimljivih “udvarača” mogao kupiti njegove dionice. Izvjestan kupac bio je Salesforce, tvrtka najpoznatija po CRM (customer relationship management) sustavu, ali nakon što se povukao iz priče, Twitterove dionice su gotovo istog trena pale za pet posto (a Salesforceove nešto više od toga porasle do zatvaranja burze). Istodobno, svi drugi “udvarači”, poput Disneya, naglo su utihnuli.

Jabuka zainteresirana za ptičicu? Teško.

Mediji, glasni kakvi jesu, odmah su se bacili u nagađanja. Tko bi mogao biti kupac? Možda Google, možda Apple? No, iako je mala šansa da će bilo koji od ta dva tehnološka diva kupiti Twitter, jučerašnje Appleovo događanje potaknulo je ponovna razmišljanja o tome:

Svima je jasno – bez kupca Twitter teško može ići dalje. Iako je njegova glavna osoba za financije, Anthony Noto, prilikom predstavljanja zadnjih financijskih rezultata naveo kako postaju “discipliniraniji što se tiče daljnjih ulaganja” te da im je glavni cilj povećanje profitabilnosti u idućoj godini, glavni izazov će biti daljnji rast, ne u prihodima, nego u broju korisnika.

Glavni problem: Nemogućnost proširenja baze korisnika

Twitter stagnira. Još u zadnjem kvartalu 2015. broj korisnika ostao je isti. I – još gore – u SAD-u, glavnom tržištu ove društvene mreže, nestalo je milijun korisnika.

I to jest glavni problem. Izvan SAD-a Twitter, uz poneke iznimke, nije uspio postići značajniji utjecaj, a sad, kad su brojke u padu, možda je već kasno za to.

Primjer je i Hrvatska. Nas malo (oko 100.000, prema broju hrvatskih korisnika u Twitterovom sučelju za oglase), uvijek ćemo tvrditi da je Twitter više od obične društvene mreže. To je zajednica živih ljudi, poznatih i nepoznatih, koji u isto vrijeme bruje o raznim temama, ponekad i o istim, grupiranim oko hashtagova i ključnih riječi. Dok su neke nove društvene mreže tek pokušale postići isti efekt multimedijalnošću, nama je bilo dovoljno da u 140 znakova, kao relikt vremena kad se Twitteru pristupalo SMS-om, njurgamo o društveno-političkim temama, bacamo mnoštvo dosjetki, stvaramo privatne i poslovne odnose, zaljubljujemo se i odljubljujemo u privatnim porukama. U kriznim je situacijama nenadmašiv, nezamjenjiv.

Jednostavno se uključite u tu struju informacija, hranite se s njima i ne želite se nikada isključiti.

Mladima to nije (dovoljno) zanimljivo

No, ta vrsta komunikacije nije zanimljiva rastućoj sve mlađoj publici koja se seli na Instagram, Snapchat i neke nove, nama šašave servise, kao što je Musical.ly.

S obzirom na to da nikad nije uspio dovoljno potaknuti servise kao što je Vine, koji i jest bio zanimljiv mlađima od kojih su mnogi tamo radili urnebesne kreacije, pitanje je hoće li Twitter ikada moći privući mlade bez da drastično promijeni platformu i tako otjera svoje vjerne, aktivne sudionike.

A hoće li uopće prodaja moći spasiti Twitter? Možda bi bilo zgodno citirati jučerašnji gorki tvit (!) osnivača Vinea.

Kamo i kako dalje, s prodajom i bez prodaje, Twitteru?

Komentari

  1. Deni

    Deni

    28. 10. 2016. u 12:00 pm Odgovori

    Odavno sam ovdje napisao da je Twitter doomed ali narod me ovdje ukorio da je to nemoguće. Bilo je jasno da je Twitter zgodna igračka ali da većina svijeta nakon probe ne zna šta bi sa njim, uključujući i mene. Pad Twittera je počeo odavno ali trebalo je vremena da se hype stiša. Svaki sajt koji ne nastavi velikim rastom tokom 3-4 godine je gotov, prošlo mu je vrijeme i interes publike.

    Šteta za Twitter je bila je to odlična ideja koju su upropastili korporativni aparatčiki koji su iz firme na nepošten način istjerali originalne autore i entuzijaste. Znalcima je već tada bilo jasno da isti nemaju pojma kako dalje niti imaju kreativnosti za voditi takvu firmu. Najveći krivac je bivši direktor koji je na grbači početnih kreatora Twittera nezasluženo zaradio milijarde, pati od veličine i grandomanije, voli se uslikavati ali nema pojma o kreativnom Internet biznisu. Da bi loši uspijevali dobri moraju samo ne raditi ništa da ih zaustave.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Digitalni marketing

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Video

Hoće li vam deepfakeom ukrasti lice pa ući u bankovni račun (i staviti vas u pornić)

Ako poslije ove epizode ne obrišete sve selfije s interneta, niste napravili ništa.

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.

Intervju

Nakon investicije od više od 50.000 eura, najveća regionalna CS:GO zajednica, CSadria, postala Esport Adria

Ovaj novi brend okupit će gamere i fanove ne samo esport igara, već i mobilnih i drugih igara koje igra mnogo veći broj ljudi.