Plava slamka spasa: Kako je Facebook umalo spasio domaće medije
Facebook i mediji: Ljubavna priča

Plava slamka spasa: Kako je Facebook umalo spasio domaće medije

Ne pamtim kakva je bila ta 2007. godina. Je li zima bila snježna i topla kao ova i jesu li bujali ljetni požari. Ali se sjećam jednog drugog požara plavog plamena. Facebook je stigao u domaće medije. Žalosno je što upravo mediji koji javnosti donose nove trendove ponekad ne prepoznaju one koji se tiču njih. Facebook nije bio iznimka.

Facebook i mediji: Ljubavna priča

Ne pamtim kakva je bila ta 2007. godina. Je li zima bila snježna i topla kao ova i jesu li bujali ljetni požari. Ali se sjećam jednog drugog požara plavog plamena. Facebook je stigao u domaće medije. Žalosno je što upravo mediji koji javnosti donose nove trendove ponekad ne prepoznaju one koji se tiču njih. Facebook nije bio iznimka.

Potiho smo počeli pisati o tome što će Facebook značiti za brendove i kako će im pomoći. Ali se nismo dali smesti. Facebook je još uvijek bio tabu. Neistražena zemlja. Bolje da netko drugi prvi kroči nogom, pa ako preživi – pratit ćemo ga.

Znam. Znam. I sebi sam već dosadio s herojskom pričom o otvaranju prvih Facebook profila domaćih novina. Ta zgoda u kojoj izbjegavaš uvrede kolega u online redakciji velikih dnevnih novina, jer ‘gubiš vrijeme na gluposti‘. Neću tu priču iznova pričati. Ali da mogu likovati – mogu.

fbtjedan

Upravo te godine zavrtili smo priču s medijima na Facebooku. Otvorili profile pa potom i fan stranice, čim ih je Facebook omogućio. Isprva smo krenuli s objavama desetak članaka dnevno da bi tu brojku kasnije smanjivali kako se broj ljudi na Facebooku povećavao.

Na rezultate nije trebalo dugo čekati. Zapravo, rezultati su bili vidljivi odmah. Facebook je tijekom sljedeće godine imao oveći baby boom u Hrvata i postao broj jedan okupljalište internetskih duša. Mediji su tu već zauzeli svoju poziciju.

Pokazalo se da ljudi više vjeruju preporukama svojih Facebook prijatelja od naslovnica s kojih bi šljaštili kakvi ogromni naslovi. Netko bi pronašao zanimljiv članak pa ga podijelio s prijateljima. Onda bi oni kliknuli, a broj posjete na naše medije bi rastao.

Ni dan danas ne postoji branša u kojoj je lakše izmjeriti Facebookov return on investment. Ni dan danas nemate tako sigurnu okladu kao što je to ulaganje u Facebook fan stranicu vašeg novinskog brenda. Online mediji žive od vaših klikova. Oni pak dolaze putem Facebooka.

Facebook ključan izvor za sve medije

Statistike kažu sljedeće: Facebook je među vodećih tri izvora posjete bilo kojeg novinskog portala u Hrvatskoj. Kad kažem bilo kojeg, mislim i na one portale koji nemaju vlastitu Facebook stranicu. Razlog je jednostavan. Ne dolaze sve posjete na vaš portal putem linkova koje ste vi stavili na svoju fan stranicu.

Ljudi članke dijele putem Facebooka neovisno o vašim akcijama. Ali činjenica ostaje – ako vi započnete priču, vjerojatno će se o njoj diskutirati upravo u vašem dvorištu. S godinama, opcija share je postala zlatni gral svakog medija na Facebooku. Ok, volimo lajk koji diže Page rank i vidljivost. Dragi su nam i komentari jer ih ne moramo brisati niti se bojati tužbe. To nije, pravno gledajući naš problem. Ali u shareu uživamo. On donosi profit.

Svi mediji došli su na Facebook...
Svi mediji došli su na Facebook…

Share ima moć da vaš internetski medij u svega nekoliko minuta dovede pred kolaps servera zbog broja posjete. Facebook ima moć da tu istu posjetu zadržite i obilato koristite svaki dan, iznova. Za razliku od brendova koji se posljednjih mjeseci sve više gube, u manjku neke suvisle content marketing strategije koja bi im omogućila sadržaj za animiranje publike, mediji ne trebaju brinuti.

Friških vijesti ima svaki dan. Zanimljivih priča svaki sat. Materijala za dijeljenje na Facebooku i više nego dovoljno. Istovremeno, Facebook ne donosi samo izravnu korist za medije. Ne donosi samo klikove s fan stranice na internetske medije.

Facebook je medijima donio još jednu blagodat – oglase. Naime, iako to još uvijek nije toliko izraženo kod nas, kao što su online grupne kupovine napravile uslugu svim web trgovinama u Hrvatskoj, jer su ljudi počeli malo više kupovati na internetu, tako je i Facebook napravio pomak za medije u oglašavačkom smislu.

Neke dosadne brojke kažu da je u nekim naprednim zapadnim zemljama udio oglasnog kolača namijenjen internetskim portalima i internetu u cijelosti, prvi put prerastao one druge kanale. Kod nas svjedočimo velikom broju tvrtki koje, kako godine prolaze, sve više ulažu u internetsko oglašavanje.

Hajde, probaju malo na Facebooku. Ovisi koju agenciju upiknu to im se isplati više ili manje. Ali napravi pomak u njihovom poslovanju. Zbog Facebooka, cijeli web svijet oglašavanja nekako je više isturen.

To nije samo teorija i nagađanje. To je praksa iza koje stoje brojke. Dosadne brojke, ali uzbudljivi pokazatelj rasta i mindshiftaU tjednu u kojem slavimo Facebookov rođendan, ne možemo ne odati počast plavoj pošasti koja medijima donosi klikove gdje god se okrenuli pa tako i Netokraciji čiju Facebook fan stranicu sigurno već ‘lajkate’.

Hvala ti, Fejsbuče.

A što se naslova tiče – kažem ‘umalo’, jer za spas mnogih domaćih medija treba nešto više od najveće svjetske online društvene mreže. Treba čudo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    05. 02. 2013. u 12:54 pm Odgovori

    Nebojša kao i obično dobar članak, ali zaboravio si razjasniti jednu činjenicu. A to je da iako su svaki dan nove vijesti, svi mediji prenose uglavnom iste vijesti. Pa sad na čije će ‘istu’ vijest kliknuti korisnici FB to sve više postaje lutrija. Sve dok i digitalne news medije FB ne izbaci iz igre.

    Čudo su ti novi trendovi.

  2. Nino Kristofić

    Nino Kristofić

    05. 02. 2013. u 9:57 pm Odgovori

    “Dragi su nam i komentari jer ih ne moramo brisati niti se bojati tužbe.”
    Nisam siguran kako je pravno ovo regulirano, zar je stvarno tako (naravno, ako su na sajtu implementirani FB komentari)?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

DevDev

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Kolumna

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Karijere

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.