Plava slamka spasa: Kako je Facebook umalo spasio domaće medije
Facebook i mediji: Ljubavna priča

Plava slamka spasa: Kako je Facebook umalo spasio domaće medije

Ne pamtim kakva je bila ta 2007. godina. Je li zima bila snježna i topla kao ova i jesu li bujali ljetni požari. Ali se sjećam jednog drugog požara plavog plamena. Facebook je stigao u domaće medije. Žalosno je što upravo mediji koji javnosti donose nove trendove ponekad ne prepoznaju one koji se tiču njih. Facebook nije bio iznimka.

Facebook i mediji: Ljubavna priča

Ne pamtim kakva je bila ta 2007. godina. Je li zima bila snježna i topla kao ova i jesu li bujali ljetni požari. Ali se sjećam jednog drugog požara plavog plamena. Facebook je stigao u domaće medije. Žalosno je što upravo mediji koji javnosti donose nove trendove ponekad ne prepoznaju one koji se tiču njih. Facebook nije bio iznimka.

Potiho smo počeli pisati o tome što će Facebook značiti za brendove i kako će im pomoći. Ali se nismo dali smesti. Facebook je još uvijek bio tabu. Neistražena zemlja. Bolje da netko drugi prvi kroči nogom, pa ako preživi – pratit ćemo ga.

Znam. Znam. I sebi sam već dosadio s herojskom pričom o otvaranju prvih Facebook profila domaćih novina. Ta zgoda u kojoj izbjegavaš uvrede kolega u online redakciji velikih dnevnih novina, jer ‘gubiš vrijeme na gluposti‘. Neću tu priču iznova pričati. Ali da mogu likovati – mogu.

fbtjedan

Upravo te godine zavrtili smo priču s medijima na Facebooku. Otvorili profile pa potom i fan stranice, čim ih je Facebook omogućio. Isprva smo krenuli s objavama desetak članaka dnevno da bi tu brojku kasnije smanjivali kako se broj ljudi na Facebooku povećavao.

Na rezultate nije trebalo dugo čekati. Zapravo, rezultati su bili vidljivi odmah. Facebook je tijekom sljedeće godine imao oveći baby boom u Hrvata i postao broj jedan okupljalište internetskih duša. Mediji su tu već zauzeli svoju poziciju.

Pokazalo se da ljudi više vjeruju preporukama svojih Facebook prijatelja od naslovnica s kojih bi šljaštili kakvi ogromni naslovi. Netko bi pronašao zanimljiv članak pa ga podijelio s prijateljima. Onda bi oni kliknuli, a broj posjete na naše medije bi rastao.

Ni dan danas ne postoji branša u kojoj je lakše izmjeriti Facebookov return on investment. Ni dan danas nemate tako sigurnu okladu kao što je to ulaganje u Facebook fan stranicu vašeg novinskog brenda. Online mediji žive od vaših klikova. Oni pak dolaze putem Facebooka.

Facebook ključan izvor za sve medije

Statistike kažu sljedeće: Facebook je među vodećih tri izvora posjete bilo kojeg novinskog portala u Hrvatskoj. Kad kažem bilo kojeg, mislim i na one portale koji nemaju vlastitu Facebook stranicu. Razlog je jednostavan. Ne dolaze sve posjete na vaš portal putem linkova koje ste vi stavili na svoju fan stranicu.

Ljudi članke dijele putem Facebooka neovisno o vašim akcijama. Ali činjenica ostaje – ako vi započnete priču, vjerojatno će se o njoj diskutirati upravo u vašem dvorištu. S godinama, opcija share je postala zlatni gral svakog medija na Facebooku. Ok, volimo lajk koji diže Page rank i vidljivost. Dragi su nam i komentari jer ih ne moramo brisati niti se bojati tužbe. To nije, pravno gledajući naš problem. Ali u shareu uživamo. On donosi profit.

Svi mediji došli su na Facebook...
Svi mediji došli su na Facebook…

Share ima moć da vaš internetski medij u svega nekoliko minuta dovede pred kolaps servera zbog broja posjete. Facebook ima moć da tu istu posjetu zadržite i obilato koristite svaki dan, iznova. Za razliku od brendova koji se posljednjih mjeseci sve više gube, u manjku neke suvisle content marketing strategije koja bi im omogućila sadržaj za animiranje publike, mediji ne trebaju brinuti.

Friških vijesti ima svaki dan. Zanimljivih priča svaki sat. Materijala za dijeljenje na Facebooku i više nego dovoljno. Istovremeno, Facebook ne donosi samo izravnu korist za medije. Ne donosi samo klikove s fan stranice na internetske medije.

Facebook je medijima donio još jednu blagodat – oglase. Naime, iako to još uvijek nije toliko izraženo kod nas, kao što su online grupne kupovine napravile uslugu svim web trgovinama u Hrvatskoj, jer su ljudi počeli malo više kupovati na internetu, tako je i Facebook napravio pomak za medije u oglašavačkom smislu.

Neke dosadne brojke kažu da je u nekim naprednim zapadnim zemljama udio oglasnog kolača namijenjen internetskim portalima i internetu u cijelosti, prvi put prerastao one druge kanale. Kod nas svjedočimo velikom broju tvrtki koje, kako godine prolaze, sve više ulažu u internetsko oglašavanje.

Hajde, probaju malo na Facebooku. Ovisi koju agenciju upiknu to im se isplati više ili manje. Ali napravi pomak u njihovom poslovanju. Zbog Facebooka, cijeli web svijet oglašavanja nekako je više isturen.

To nije samo teorija i nagađanje. To je praksa iza koje stoje brojke. Dosadne brojke, ali uzbudljivi pokazatelj rasta i mindshiftaU tjednu u kojem slavimo Facebookov rođendan, ne možemo ne odati počast plavoj pošasti koja medijima donosi klikove gdje god se okrenuli pa tako i Netokraciji čiju Facebook fan stranicu sigurno već ‘lajkate’.

Hvala ti, Fejsbuče.

A što se naslova tiče – kažem ‘umalo’, jer za spas mnogih domaćih medija treba nešto više od najveće svjetske online društvene mreže. Treba čudo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir2

    Damir2

    05. 02. 2013. u 12:54 pm Odgovori

    Nebojša kao i obično dobar članak, ali zaboravio si razjasniti jednu činjenicu. A to je da iako su svaki dan nove vijesti, svi mediji prenose uglavnom iste vijesti. Pa sad na čije će ‘istu’ vijest kliknuti korisnici FB to sve više postaje lutrija. Sve dok i digitalne news medije FB ne izbaci iz igre.

    Čudo su ti novi trendovi.

  2. Nino Kristofić

    Nino Kristofić

    05. 02. 2013. u 9:57 pm Odgovori

    “Dragi su nam i komentari jer ih ne moramo brisati niti se bojati tužbe.”
    Nisam siguran kako je pravno ovo regulirano, zar je stvarno tako (naravno, ako su na sajtu implementirani FB komentari)?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Novost

Peta kriptomarka Hrvatske pošte su neponovljivi profesor Baltazar i njegovi izumi

Peto izdanje kriptomarke, koja dolazi u analognom i digitalnom obliku, Hrvatska pošta pustila je u optjecaj!

Što ste propustili

Prikaz

Sretan mu 25. rođendan: Kako smo počeli koristiti Googleove proizvode – i zašto (ne)ćemo nastaviti?

Povodom Googleovog rođendana prisjećamo se njegove prošlosti, nepobitnog utjecaja na sve digitalno što danas radimo, ali gledamo i u blisku budućnost koju će obilježiti dvije ključne riječi - umjetna inteligencija i monopol. Nismo propustili priliku ni nostalgično se prisjetiti pozivnica za Gmail, Googleovih pokušaja da napravi društvenu mrežu ili prvih susreta s Googleom, što je za neke zapravo bio YouTube.

Novost

U ZICER-u startupe čeka 150.000 eura, a prijave za akceleracijske programe traju još samo ovaj tjedan

Vodeći hrvatski startup hub ZICER otvorio i program za uspješno lansiranje na globalno tržište.

Ekskluzivno

500 tisuća korisnika koristi tehnologiju ovog hrvatskog AI startupa

S vremena na vrijeme, pojavi se neki startup koji marljivo radi "ispod radara", a onda odluči podijeliti svoju priču. Prvi donosimo intervju s TensorPixom koji od nedavno broji preko pola milijuna korisnika.

Izvještaj

Lekcije inženjerke iz Shopifya: kako koristiti AI za brži, bolji i lakši razvoj softvera?

Umjetna inteligencija i inženjeri. Nekada se vole, nekada mrze, ali činjenica je da AI inženjerima može olakšati pisanje koda... (ako i sami znaju što rade).

Tvrtke i poslovanje

Sofascore i Span: Zašto se nismo prodali? Jer nam to ne treba – ako imaš tri auta, možeš voziti samo jedan.

Investicije i preuzimanja domaćih tvrtki glavne su teme naše male poduzetničke scene, ali koliko god se pričalo, često tema o neovisnosti ostane postrani. Srećom, ove godine se otvorila na 16. Weekendu.

Dizajn

“Design Handoff” je proces zbog kojeg developer i dizajner ne moraju imati “standoff”

Predaja bilokakvog projekta ne završava s vašom točkom na kraju - nego svih kojih se taj projekt usko tiče. Uz Neuralab prolazimo kako od “ja sam svoje riješio” doći do kvalitetnog, strukturiranog “design handoffa” koji će značajno olakšati život svima uključenima: dizajnerima, developerima, PM-ovima, klijentima…