Izbjeglice nisu bogate jer imaju pametne telefone

Izbjeglice nisu bogate jer imaju pametne telefone: To je često jedina vrijedna stvar koju posjeduju!

Priče o nezahvalnim i bogatim izbjeglicama iz arapskih zemalja koje se odbijaju skrasiti u Hrvatskoj i paradiraju uokolo s pametnim telefonima nisu samo predmet širenja netrpeljivosti na društvenim mrežama. Nažalost, one su tužan odraz nerazumijevanja hrvatske javnosti po pitanju globalnih problema i zato treba pojasniti stvarnu ulogu pametnih telefona u životima izbjeglica.

Sve što je 17-godišnji Iqbal sa sobom iz Afganistana ponio u Grčku: nešto odjeće i rezervne tenisice, pribor za osobnu higijenu, nešto novca, pametni i rezervni mobitel te SIM kartice za Afganistan, Iran i Tursku – projekt IRC-a "Što je u mojoj torbi?"
Sve što je 17-godišnji Iqbal sa sobom iz Afganistana ponio u Grčku: nešto odjeće i rezervne tenisice, pribor za osobnu higijenu, nešto novca, pametni i rezervni mobitel te SIM kartice za Afganistan, Iran i Tursku – projekt IRC-a “Što je u mojoj torbi?”

Glupe rasprave na društvenim mrežama gdje si ljudi obično daju previše oduška uglavnom me ne uspijevaju izbaciti iz takta. Ali kad vam netko od poznanika s kim ste odlučili sjesti na kavu krene nadugačko i naširoko objašnjavati vezu između bogatih izbjeglica i njihovih pametnih telefona, vrijeme je da sjednete za računalo i napišete smislen članak na tu temu.

Jesu li pametni telefoni toliko neuobičajeni za zemlje u razvoju?

Imam blagi osjećaj da ljudi zapravo nemaju pojma koliko su pametni telefoni promijenili sliku svijeta kakav smo poznavali u posljednjih desetak godina. Prije svega, broj ljudi koji ima pristup internetu početkom stoljeća iznosio je svega 400 milijuna globalno, da bi do 2014. godine, prije svega zahvaljujući mobilnim komunikacijama, narastao na čak 3 milijarde. Isto tako, od 7 milijardi ljudi na Zemlji, danas čak 2 milijarde posjeduje pametne telefone, a projekcije do 2020. godine pokazuju da će taj broj porasti na gotovo 4 milijarde.

Samo primjera radi, čak 70% populacije u subsaharskoj Africi pokriveno je mobilnim signalom (od čega 20% 3G signalom), dok pristup pitkoj vodi ima svega 60%, a priključak na električnu mrežu tek nešto više od 30%. I u takvim uvjetima, gotovo 40% ljudi u subsaharskoj Africi posjeduje mobitele, od čega je polovica pametnih telefona. Isto tako, cijene pametnih telefona značajno su se stropoštale posljednjih godina, tako da prosječna globalna tržišna cijena mobilnih uređaja s Android operativnim sustavom iznosi oko 250 dolara, dok se najjeftiniji mogu nabaviti za manje od 35 dolara.

Punjenje telefona postalo je biznis u Africi budući da je veći broj ljudi ima mobilne telefone nego što ih ima pristup električnoj energiji – Foto: Oxfam East Africa
Punjenje telefona postalo je biznis u Africi budući da je veći broj ljudi ima mobilne telefone nego što ih ima pristup električnoj energiji – Foto: Oxfam East Africa

Ove brojke, naravno, nisam ja izmislio, već su to relevantni podaci koje u svom vrlo slikovitom predavanju iznio Benedict Evans, jedan od ključnih analitičara globalnog tržišta mobilnih tehnologija. Ali ako vas podatak o 20% stanovništva s pametnim mobitelima u subsaharskoj Africi začuđuje, što onda reći na činjenicu da u Jordanu preko 40% stanovnika koristi pametne telefone, a u Libanonu taj postotak iznosi čak 48%? Sve to je nešto manje od 60% koliki je postotak korisnika pametnih telefona u Hrvatskoj, ali daleko od toga da su pametni telefoni neuobičajena stvar na područjima odakle dolaze izbjeglice. I upravo globalna pristupačnost i rasprostranjenost pametnih telefona zabijaju prvi čavao u lijes teorije o “bogatim izbjeglicama s pametnim telefonima”.

https://vimeo.com/130722577

Pametni telefon je izbjeglicama ono što je nekoć bio švicarski nož

Na stranu globalna tržišna kretanja, ono što me više pogađa u tim glupim pričama je nedostatak ljudske dimenzije i krajnja površnost. Naprosto mi je nevjerojatno kako ljudi naprečac mogu donositi zaključke o stvarima u koje nisu upućeni i koliko im je teško uživjeti u situaciju i uvjete u kojima izbjeglice putuju. Razmislite samo na trenutak koliko vam, kada ste u stranoj zemlji, čiji jezik ne poznajete, može pomoći GPS i navigacija ili koliko fotografija “okinete” svojim pametnim telefonom i koliko ste sretni što pomoću pametnog telefona u hodu možete potražiti informacije koje vas zanimaju. Sad zamislite ljude koji su sa sobom na put u nepoznato ponijeli samo nekoliko komada odjeće i par osobnih sitnica. Tim ljudima pametni telefoni su nešto najvrjednije i najvažnije što posjeduju.

Izbjeglice putem svojih pametnih telefona stupaju u kontakt putem WhatsAppa, Vibera ili Facebooka s dijelom obitelji u zemljama u koje idu ili u zemljama iz kojih dolaze čim god uhvate priliku da se spoje na mrežu. Nadalje, velik broj izbjeglica u mobitelima drži fotografije svojih bližnjih (od kojih su neki možda čak i stradali u ratu) ili gradova i sela (možda i iz nekih ranijih vremena) kao jedine uspomene na život kakav su nekoć imali. Dodajmo tome i činjenicu da putem mobilnih telefona dolaze do svih relevantnih informacija te jedni s drugima razmjenjuju iskustva, ali i dogovaraju i koordiniraju razne oblike legalnih i, nažalost, ilegalnih transfera. Osim toga, upravo su razmjena iskustava i Google Maps jedan od razloga zašto je sve manje pokušaja ilegalnih transfera i zašto sve više izbjeglica bez tuđe pomoći pokušava doći u Europu. Uzmemo li sve to u obzir postaje jasno zašto su pametni telefoni postali toliko važan dio njihovih života i toliko važni da ih tijekom transfera čamcima iz Turske u Grčku oblijepe ljepljivom trakom i stave u vrećice kako bi ih održali na suhom.

Nemojte osuđivati, nego pomognite izbjeglicama

Otvorena mreža pomaže izbjeglicama da pristupe internetu
Otvorena mreža pomaže izbjeglicama da pristupe internetu

Iz svih navedenih razloga pogrešno je i otužno osuđivati ljude samo zato što imaju pametne telefone. Zastanite samo trenutak i zamislite što biste vi da se nalazite u njihovoj situaciji ponijeli sa sobom na put. Vjerujem da bi se pametni telefoni kao komunikacijsko sredstvo našli visoko na listi prioriteta i stoga nemojte i vi upasti u zamku i osuđivati te ljude. Umjesto toga, postoji toliko divnih načina da se pomogne tim ljudima. Primjerice, putem Indiegogoa skupljaju se donacije za nosiljke za izbjegle majke s djecom ili recimo možete donirati pokrivače i vreće za spavanje po sve hladnijem vremenu. Isto tako izuzetno cijenim što Otvorena mreža pokušava izbjeglicama osigurati mrežni pristup jer je informacija blokada usred Europe njihov najveći neprijatelj.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Umjetna inteligencija

Kako osposobiti AI agenta za potrebe svoje tvrtke? Saznajemo od inženjera iz Infobipa i Sofascorea

Hrvatski jednorog pokrenuo je svoje meetupe, a sudeći po prvom izdanju, inženjerska zajednica dobila je događaj na kojem će imati što čuti - i naučiti.

Što ste propustili

Novost

20 godina AZOP-a: Samo u zadnjih godinu dana izrečene su kazne u iznosu od 8,27 milijuna eura

Povodom 20. obljetnice osnivanja Agencije za zaštitu osobnih podataka i zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj održana je konferencija „Rizici i usklađenost s GDPR-om u doba umjetne inteligencije”.

Novost

Apple Vision Pro prošetao Zagrebom – donosimo dojmove

Stvarna distopija se nastavlja, ovaj put i uz pomoć hardvera.

Tvrtke i poslovanje

Osnivači Sofascorea, Rentlija i Productiva otkrili svoje najveće marketinške greške!

Koja je cijena uspjeha, kada postaviti odjel marketinga i koje su najveće marketinške boljke otkrivaju nam Sofascore, Rentlio i Productive za 15. rođendan Netokracije! 🎂

Scaleupi i jednorozi

Za praksu u Infobipu prošle se godine prijavilo 2000 osoba! Evo koga traže ove…

Ususret prijavama za ljetni program praksi u Infobipu, razgovarali smo s pripravnicima i mentorima iz područja produktnog marketinga, softverskog i QA inženjerstva te developerskog sadržaja.

Umjetna inteligencija

Europsko vijeće odobrilo AI akt! Za oko mjesec dana stupa na snagu

Finalno usvojen zakon kojeg je digitalna industrija Europe čekala godinama uskoro će stupiti na snagu, evo koje obveze donosi za sve koji razvijaju sustave uz pomoć umjetne inteligencije.

Tvrtke i poslovanje

Najpoznatija svjetska IT regulatorica: U EU ne gušimo inovacije, nego reguliramo primjenu!

Hoće li se Europa prilagoditi digitalnom dobu i postati konkurentna sa svojim inovacijama ili nam je sudbina biti regulator koji izdaje kazne?