Kako IT konzalting stvara stručnjake koji znaju ugraditi IT u sve sfere poslovanja?

Moja tri sugovornika imaju različite godine iskustva, različita znanja, obrazovanje… U skladu s tim, i njihovi pogledi na posao IT konzultanta su specifični, no svo troje su suglasni u jednom zaključku: IT konzalting jedinstven je zbog načina na koji može utjecati na sve industrije.

Spajanjem seniorskih i juniorskih perspektiva o ovom poslu nastala je priča o konzultantskim počecima, praksama, motivaciji, izazovima i budućnosti, a koja može dati dodatan uvid u prirodu konzultantskog posla svakome tko razmišlja o ovoj karijeri, bez obzira na iskustvo. Pa krenimo…

Svi putevi mogu voditi u business intelligence

Slađana Krpić je u Poslovnoj inteligenciji 17 godina i prošla je ciklus od junior konzultantice do direktorice i članice Uprave. S druge strane stola, u razgovor se pridružilo dvoje novaka, barem što se tiče staža u ovoj tvrtki koja se specijalizirala za napredna analitička rješenja.

Tin Runje, svježe diplomirani AI inženjer, mladi konzultant suradnik koji je u Poslovnoj inteligenciji 10 mjeseci te iskusna senior konzultantica Sandra Hajnal koja je nedavno u PI-ju napunila godinu dana, a koja je prije toga 20 godina napredovala u sklopu Zagrebačke banke, gdje je došla do pozicije Chief Data Architecta.

Kako je počela njihova konzultantska priča? Ako očekujete da su svi veoma rano u životu znali za business intelligence i kroz svoje srednjoškolske dane sanjali o tome – naravno, varate se. Kao i uvijek, otkriti što želiš raditi u životu je proces. Primjerice, nakon što je završio preddiplomski studij, smjer Računalna znanost, te potom i diplomski specijaliziran za umjetnu inteligenciju, Tin je shvatio da ga sve manje privlači “čisto kodiranje”. Zanimalo ga je kako se IT primjenjuje u različitim industrijama – želio je biti na poslovnoj strani i još više u kontaktu s klijentom.

S druge strane, Sandra je upisivala fakultet u ratnim godinama i željela je upisati nešto što će joj omogućiti najbrže zaposlenje. I tako je, kako sama kaže, iz ziheraškog pristupa upisala Poslovnu ekonomiju. Već tada su je privlačili tehnički usmjereni kolegiji poput baza podataka i matematičkog programiranja, a koji su postali i razlog njezina kasnijeg usmjerenja u business intelligence. Slađana je pak razmišljala o kemiji, ali se istovremeno nikako nije vidjela kako dane provodi u nekom labosu. Umjesto toga tražila je način da spoji…

…želju da radim s ljudima, da pomažem ljudima u nečemu, a da istovremeno mogu primijeniti svoju strast oko brojeva.

Poslovna inteligencija ju je privukla kao juniorku i zadržala kao seniorku

Tako je i Slađana odlučila upisati Ekonomski fakultet, smjer Poslovne informatike, na kojem je pisala rad na temu business intelligencea. Po završetku je imala priliku birati između BI uloge u velikoj tvrtki te konzultantske uloge u tada maloj Poslovnoj inteligenciji:

Smatrala sam da ću sigurno puno više naučiti i puno brže napredovati ako se usmjerim u tvrtku kao što je tad bila Poslovna inteligencija, gdje ću sigurno raditi s puno više klijenata i na puno više projekata.

Uglavnom, prošlo je 17 godina i još sam tu, zadovoljno je zaključila. Štoviše, naglašava kako još uvijek jednako uživa u izazovima posla te kako ju danas još više stvari veseli nego prije:

To nije više samo moja osobna pobjeda. Ja mogu raditi na jednom projektu, ali sad, kroz ljude s kojima radim i koje vodim, mogu raditi i na sto projekata. To je moja odgovornost – pomoći svima drugima da budu najbolji što mogu, imaju sve što im je potrebno i mogu se razvijati kao stručnjaci.

“Što mi radimo?”

S obzirom na svoju pozadinu i iskustvo, Tin je na projekt uveden s tehničke, a ne poslovne strane. Kao podatkovni inženjer trenutno najviše radi na analizi te provjeri i persiranju podataka. Zbog toga ima nešto uži pogled na situaciju koju rješavaju za klijenta nego što to imaju njegovi stariji kolege i nadređeni. Iako cijeni i voli svoju ulogu asistenta, Tin dodaje kako bi dugoročno više volio vidjeti kako se od svega slaže neka veća priča.

Prisjećajući se svojih prvih mjeseci i projekata te kako je tada, iako nije trebala, ostajala dugo sjediti uz Lidiju Karagu kako bi upijala što radi, Slađana Tinu savjetuje da i u procesu dok uči o osnovama može učiti o široj slici.

Jer ti cijelo vrijeme radiš na projektu koji ima neku višu svrhu. Ako je ti možda ne vidiš, pitaj svog kolegu, pitaj svog mentora: “Što mi sad tu radimo?”

Na to pitanje, za Tina odgovor ima Sandra, koja s njim zajedno radi na jednom projektu. Sandra navodi kako za klijenta pripremaju data governance rješenje, odnosno u okviru njega rade Master Data Management alat. Na tom projektu pomažu klijentu da svoje podatke, koji su disperzirani po različitim ERP (Enterprise resource planning iliti planiranje resursa poduzeća) sustavima, objedine i centraliziraju na jedno mjesto.

Punjenje podataka u taj alat je jedan dio Tinovog posla o kojem ovisi da izvještaji i poslovni procesi budu što jednostavniji, što čišći i što usklađeniji – bilo sa strane nekog regulatora ili procesa klijenta. Sve kako bi se posao mogao odraditi bez brige, bez straha o rizicima koje nose netočni podaci ili neusklađenost ERP-ova, gdje svaki pokazuje drugačiju sliku.

Od tune i soli do paštete od tune

A nije rijetkost da sustavi podataka različitih karika u lancu nisu usklađeni – zbog niza razloga. Slađana odmah koristi priliku dati primjer grupe koja ima svog proizvođača i svojih nekoliko distributera.

Uzmimo za primjer, jednu paštetu od tune koja ima 30 grama. Njezin proizvođač bilježi ju pod jedinstvenim brojem. Prodat će ju jednom, drugom pa trećem distributeru, koji mogu pokrivati i različita tržišta zbog čega imamo situaciju gdje će jedan distributer, koji ima svoj sustav, svoj ERP i ljude, otvorit tu paštetu pod jednim brojem, onaj drugi distributer pod posve trećim brojem i tako dalje. Na kraju u jednoj velikoj grupi imamo jedan te isti proizvod koji se vodi pod pet različitih šifri.

Problem je što klijenti iz tako strukturiranih podataka teško mogu saznati brojke koje im trebaju, poput informacije – koliko su ukupno pašteta prodali. A na to se nadovezuje i niz drugih pitanja o nabavi, nastavlja Slađana.

Ako kao grupa želite ostvariti najbolju moguću korist od centralizirane narudžbe sirovina i materijala, trebate znati kolike su vam stvarne potrebe. Od pašete tako kreću pitanja: Koliko tune trebam? Koliko moram naručiti soli? Koliko moram naručiti šećera, ulja… I ako nemate sustav koji vam omogućuje povezati – da je to stvarno jedna te ista pašteta – i koliko je za njezinu određenu količinu potrebno sirovina… E, to je problem.

Slična stvar je i sa sirovinama široke upotrebe, poput šećera, dodaje. Kada se takva sirovina nabavlja na osnovu podataka svih u proizvodnom lancu (jer šećer koriste svi proizvođači), tada jedan od njih ne mora pojedinačno ići po tonu, dvije ili pet, već će skupno doći po 100 tona šećera i tako usput ostvariti i bolju cijenu.

IT stručnjaci koji dodaju vrijednost poslovnim procesima

To je samo jedan od primjera “malih” problema u velikoj slici određene industrije koje IT konzultanti rješavaju. Bez njih mnoge tvrtke ne bi tako spretno i učinkovito iskoristile mogućnosti analitike i tehnologije, neke ne bi nikad ni dovele svoje poslovanje na novu razinu. Jer, iako većina firmi danas želi biti konkurentna na tržištu, navodi Sandra, većina tvrtki rade samo ono što moraju i što im je obvezno.

Nažalost, pojedine tvrtke nekada jednostavno nemaju ni dovoljno iskustva ni resursa istraživati moguća rješenja, a ni kada poslože upravljanje podacima ne mora značiti da će znati iz toga izvući vrijednost. Slađana pojašnjava:

Kada imate jasan poslovni slučaj koji rješavate s nekim podacima, podatak sam za sebe, pa bio on uređen najbolje na svijetu, bio on pročišćen i upravljan na najbolji mogući način, ako isti nije povezan s nekakvim poslovnim procesom i poslovnom logikom koja će dodati tu vrijednost u poslovni proces, zapravo ne vrijedi ništa.

U tome se i krije vrijednost IT konzultanta. S jedne strane to je strukturiranje podataka, a s druge strane razumijevanje zašto nas klijent traži, predlaganje gdje sve i kako mogu unaprijediti svoje poslovanje.

Ispostavlja se, IT može najefektivnije ući u sve druge industrije upravo kroz IT konzalting. Pažljivim injektiranjem znanja i iskustava IT konzultanata u domensko područje. Kako bi u tome bili uspješni oni moraju postati stručnjaci koji se mogu pohvaliti lepezom vještina, od tehničkih do onih mekog tipa.

Opremljeni nizom vještina i iskustava iz različitih industrija

Taj zbir praksi, načina razmišljanja i iskustava nije nešto što se usvaja na fakultetu, već je proces učenja koji se odvija sa svakim novim radnim danom IT konzultanta.

Kakvu vrijednost, ne samo u trenutku već i mnogo kasnije, takva iskustva jednom IT konzultantu donose, Sandra pojašnjava na osobnom primjeru:

Upravo ta povezivanja s ljudima i učenje novih stvari te poslije obogaćuju za cijeli život. Mene je iznenadilo koliko jedan poslovni proces ili neki zadatak koji nema apsolutno nikakve veze s IT-jem utječe i dan danas na moj posao te na način kako gledam na ljude, na korisnike i na konačno rješenje.

Takva znanja ne zastarijevaju, takva znanja se množe, umrežavaju, daju nove rezultate, ideje – i neće postati neiskoristiva s dolaskom novog frameworka. Takva znanja stvaraju stručnjake koji se neće s vremenom pokvariti, da bi ih zamijenili novi, svježi talenti.

Slađana komentira i iz svoje perspektive…

Meni ne bi odgovaralo raditi samo development i da nemam tu nekakvu širinu, ali ta širina košta vremena jer ti treba vremena dok prođeš sve. Osobno imam osjećaj da, kad kao IT konzultant prođeš nekoliko izazovnih situacija, doslovno se možeš snaći bilo gdje.

Međutim, zbog potrebe za kontinuiranim kontaktom s ljudima odnosno potrebe za poliranjem “people skillsa” mnogi zaziru od IT konzaltinga, nekima se to čini i teži karijerni put od programiranja. Nosite se s raznim ljudima, klijentima, ulažete u te odnose – sebe, svoje vrijeme, energiju i znanja – ulažete u to da rješavate tuđe probleme i pokušavate shvatiti njihovu stranu.

To samo potvrđuje činjenicu da ovaj tip posla nije za svakoga, a vjerujem da su naši sugovornici i dobar primjer ljudi za koje jest. Oni koji žele razumjeti i rješavati opipljive poslovne probleme, iz zbrke stvarati red, od šume pomoći ljudima vidjeti stablo, razabrati širu sliku neke industrije i kako najmanji podaci utječu na veće stvari, u konačnici – obične podatke pretvoriti u informacije koje zbilja nekoj tvrtki služe.