Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Osijek i njegova IT scena iz dana u dan privlače u Slavoniju sve više zanimljivih tvrtki, a koliko god neke od njih bile “visokog profila”, za neke svejedno nećete imati priliku čuti osim ako direktno ne upoznate nekoga tko ondje radi. Upravo je to slučaj s Institutom RT-RK Osijek, tvrtkom iz Novog Sada koja zapošljava velik broj ljudi u Osijeku, a čiji sam tim imao priliku nedavno upoznati. Ne bih li ispravio nepravdu, razgovarao sam sa Zvonimirom Kaprockim, menadžerom ureda Instituta RT-RK u Osijeku.

Tvrtka u Osijeku trenutno ima oko 118 zaposlenika od kojih su čak 115 softverski inženjeri, što pred njih stavlja neke vrlo zanimljive izazove kada je riječ o širenju. Ono što je također vrlo važno kada govorimo o Institutu RT-RK je činjenica da se radi o tvrtki koja nije “klasična” IT firma kakve često gledamo po vijestima i o kojima čitamo. Kako ponajviše rade softverska rješenja za velike automobilske tvrtke, u RT-RK se često sa svojim postignućima ni ne mogu hvaliti. No kad su u pitanju klijenti, imaju koga za spomenuti. Ured u Osijeku trenutačno surađuje s tvrtkama kao što su BMW, Audi i SAIC Motor za koje razvijaju projekte vezane za autonomnu vožnju.

No jedna od najvećih zanimljivosti njihovog tima je i način kako dolaze do novih talenata.

Iako u uredu imaju stolni nogomet i pikado, Zvonimir kaže kako ipak to nije ono što stavljaju u oglase za posao, već se za širenje uvjerljivo najviše oslanjaju na – stipendije, i to one za studente FERIT-a u Osijeku:

Preko portala STUP osječkog FERIT-a pozovemo studente na predstavljanje tvrtke i programa stipendiranja te im tamo između ostalog predstavimo i aktualne projekte kojima se tvrtka bavi. Ti su projekti zapravo najbolja reklama naše tvrtke i ujedno stvar koja vjerojatno najviše privuče naše buduće stipendiste i zaposlenike.

Stipendijama do stabilnog rasta

Ovaj način employer brandinga i privlačenja zaposlenika funkcionira odlično budući da studenti dobiju plaćenu praksu i iskustvo rada dok još nisu završili fakultet.

Institut RT-RK je u posljednje tri godine kroz svoj program stipendirao 114 studenata, od kojih je zaposleno njih 72, a u ovom trenutku u firmi, kaže Zvonimir, radi čak njih 64. Iako u stipendije ulažu mnogo novca, Zvonimir kaže kako se ovaj način izuzetno isplati:

Mi studente za vrijeme stipendiranja na posljednjoj godini studija usmjeravamo ka stjecanju vještina i znanja iz onih područja kojima će se sutra u firmi baviti. Na taj način, po završetku studija, studenti koji će ostati raditi kod nas gotovo pa da su u potpunosti spremni za rad na komercijalnim projektima.

Naravno, studenti radije ostaju u tvrtki koja ih je “odgojila”, nego da posao traže dalje, a to je i cilj ulaganja u lokalnu zajednicu. RT-RK to ne bi mogao učiniti bez dobre suradnje sa Sveučilištem u Osijeku i njegovim sastavnicama, ali kako ne želi baš svaki student elektrotehnike raditi u automobilskoj industriji, bilo bi dobro da su kvote nešto veće.

Zvonimirovo mišljenje dijeli ne samo više od stotinu zaposlenika RT-RK, već i deseci drugih tvrtki u Osijeku koje pokazuju da znaju raditi sve što se od njih očekuje, samo im najviše fale ljudi s kojima bi to mogli i napraviti.

I dalje nedostaje kadra

Bez obzira na dobre uvjete kad je u pitanju studentski posao, činjenica je da u Osijeku nema toliko mnogo studenata. Unatoč njihovoj dobroj praksi sa studentima, Zvonimir pojašnjava kako je pronalazak studenata u posljednje vrijeme postao sve teži posao, ponajviše jer opseg poslovanja i količina posla rastu, a broj novih inženjera jednostavno nije dovoljan kako bi se rast pratio. Ovaj problem nema samo RT-RK, već i dobar dio tvrtki u Osijeku, a Zvonimir i predstavnici drugih IT tvrtki u gradu nade polažu u rast kvota i veći broj studijskih programa kako bi se osigurao dovoljan broj potencijalnih zaposlenika – jer posla ima i previše.

Zvonimir stoga ističe i kako je poduzetnička atmosfera za IT tvrtke u Hrvatskoj također nešto na čemu bi se moglo poraditi, s čime se uvelike slažem jer vjerujem da je vlast za IT mogla učiniti i više nego što jest. Zvonimir dodaje:

Dobro bi došla određena porezna rasterećenja, kako bi inženjerima pripadalo više novca od ukupnog troška plaće. Nadalje, određen način subvencioniranja bavljenja ovom djelatnošću također bi bio od velike koristi. Poticanje studenata na upis određenih fakulteta raznim mjerama koji bi ih privukle da upravo to upišu, i slično.

O budućnosti RT-RK i autonomnih vozila

Za kraj, Zvonimira i njegove kolege sam pitao što bi istaknuli kao najzanimljivije tehnologije i trendove koji će obilježiti automobilsku industriju i njihov budući rad.

Njegovi odgovori bili su vrlo logični: RT-RK i druge slične tvrtke danas intenzivno rade na sustavima koji vozačima pomažu u vožnji i koriste se u autonomnim vozilima, dok se istovremeno radi na novim zakonima i propisima koji bi kontrolirali i regulirali ove novonastale situacije. Uz to, Zvonimir ističe i važnost posljedica koje donose autonomna vozila:

Stvaranjem autonomnog vozila, automobil u budućnosti ne bi trebao više biti vlasništvo (ne bi ga posjedovali), nego bi bio usluga. Jednostavno rečeno, autonomno vozilo bi nas u naručenom terminu trebalo odvesti od točke A do točke B, i nakon što nas ostavi na odredištu išlo bi na sljedeći zadatak, kod sljedećeg korisnika.

Ovo bi sigurno povećalo postotak iskoristivosti automobila koje većina nas koristi samo nekoliko sati u danu, dok ostalo vrijeme stoje neiskorišteni.

RT-RK će do kraja godine povećavati broj zaposlenika, a Zvonimir napominje kako je cilj do početka 2020. doći do broja od 150 stalno zaposlenih u Osijeku. Upravo zbog toga što se sve više govori o autonomnim vozilima, i broj klijenata s kojima surađuju na ovom području stalno raste, RT-RK i tvrtke koje se bave sličnim poslovima čeka samo još mnogo više rada i rasta kako bi sustavi koji kontroliraju autonomiju automobila budućnosti bili što pametniji i sigurniji.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    25. 07. 2019. u 3:06 pm Odgovori

    Nije li slučaj da oni stipendiraju ljude za uzvrat da ljudi kod njih moraju raditi određeni broj godina i time zapravo vrate stipendiju?
    Nešto kao otplata duga?

    • Golub

      Golub

      26. 07. 2019. u 8:34 am Odgovori

      Točnije radiš onoliko koliko si primao stipendiju.
      A i što bi ti da te netko obuči za rad uz to ti plaća za to i odma čim bi stekao znanje za daljnji radi i poslovno okruženje otišao? Današnji ljudi zbilja nemaju obraza, poštovanja i dostojanstva…

    • Zvonimir kaprocki

      Zvonimir kaprocki

      26. 07. 2019. u 9:14 am Odgovori

      Istina je da stipendisti imaju obvezu raditi u tvrtki onoliko mjeseci koliko su primali stipendiju, ali im plaća nije umanjena za iznos stipendije čak naprotiv njihova plaća je veća od početne juniorske plaće

  2. ivica

    ivica

    19. 05. 2020. u 12:56 pm Odgovori

    Nije problem kako dobiti nove mlade inženjere u kombinaciji sa stipendijom…Puno veći problem su skromna primanja za “stare” djelatnike koji odlaze i odmah dobivaju puno bolje uvjete drugdje nego su ih imali u RT-RK.
    Savjet je da svim snagama zadržite postojeći uspješan kadar kako bi mladi diplomanti imali kvalitetnu bazu odnosno imali od koga učiti i naučiti. Koliko sam upoznat, najkvalitetniji kadar vas napušta…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako mentorirati kolege na daljinu: Više planiranja, manje spontanosti, a pomaže i humor

Svi znamo koliko je izazovno raditi u ovo korona vrijeme "kućnog ureda", a sad zamislite da ste mladi zaposlenik koji tek čini svoje prve karijerne korake i potreban mu je mentor, a ne može ga naći u uredu ( i zasigurno ne u svojem dnevnom boravku).

Društvene mreže

Analiza: HDZ odabrao “tepih-bombardiranje” taktiku oglašavanja, Most dominira Facebook videima

Ovih dana niste mogli izbjeći HDZ-ove oglase na YouTubeu ili na portalima? Nije ni čudno kad pogledate koliko se potrošilo na Google Display Network koji je postao dominantan kanal u predizbornoj kampanji.

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Startupi i poslovanje

Što nude izborni programi vodećih stranaka za tehnološku zajednicu?

Provjerili smo kako se HDZ, Restart koalicija, Domovinski pokret, MOST nezavisnih lista i platforma Možemo! planiraju posvetiti tehnološkoj industriji i zajednici u svom mandatu ako ga dobiju. Evo što smo saznali...

Digitalni mediji

Vanja Šebek: Uz rješavanje dominacije velikih platformi, hrvatski mediji trebaju počistiti svoje dvorište

Od prvih tjedana pandemije u Hrvatskoj sudjelovao sam u nekoliko rasprava o stavovima preusmjeravanja ulaganja u digitalno oglašavanje s velikih oglašivačkih platformi na hrvatske medijske portale. U principu, tu nema ništa sporno, osim što je sve sporno.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital traži startupe u koje će uložiti do 50.000 eura, rok za prijave ističe uskoro

Treća runda FRC akceleratorskog programa bit će održana od 31. kolovoza do 25. studenog. Iako je još neizvjesno da li će se program nastaviti online ili uživo, dobro iskustvo netom "diplomirane generacije startupa" potvrđuje kako virtualno izdanje nekada može biti i uspješnije i kvalitetnije nego se na prvu čini.