Zabrinjavajuće je (a možda i protuzakonito) što nam domaći 'influenceri' promoviraju upitne kredite

Zabrinjavajuće je (a možda i protuzakonito) što nam domaći ‘influenceri’ promoviraju upitne kredite

“Influencanje” je postao pravi biznis, a pravi znak za to je to što dio njih već mjesecima na Instagramu reklamira - kredite. I to od internetske banke s Malte. Zabrinjavajuće je to, a možda i ne baš u skladu sa zakonima, iz više razloga. Na um mi, na prvu, padaju tri.

Iza nas je Valentinovo, u marketinškom svijetu omiljen dan za guranje otrcanih ponuda proizvoda ili usluga koje bi trebale učiniti odnos između dvoje ljudi romantičnijim, a taj dan posebnijim. Naravno, za to je potrebno osigurati i određen budžet, ali, avaj, Valentinovo pada na nezgodan datum – 14. u mjesecu. Zakonski rok za isplatu plaća, osim ako ugovorom o radu nije drugačije uređeno, jest 15.

Nije ni čudo što su mnogi naši sugrađani odlučili posuditi lovu “do plaće”, što je uobičajen rok vraćanje pozajmica od obitelji i prijatelja, ali i od financijskih institucija, bilo u vidu ulaska u minus, bilo uz kratkoročne zajmove.

Prepoznala je taj naš običaj i banka s Malte, Ferratum Bank, koja djeluje kao internetska banka i omogućuje odobravanje zajma online. Njene ste reklame morali primijetiti na raznim medijima, a zanimljivo je što se u posljednje vrijeme reklamira i putem influencera, putem njihovih kanala na Instagramu, YouTubeu

Hana Hadžiavdagić Tabaković/Instagram

Baš nas je uoči Valentinova zasuo niz postova na društvenim mrežama osoba čiji se pratitelji broje u desetcima tisuća, a koji promoviraju lakoću uzimanja kratkoročnog najma putem interneta, o čemu je nedavno pisala i Slobodna Dalmacija.

…Ciljana publika većine domaćih influencerica slična je njima, dakle radi se o mladim ženama od tinejdžerskih pa sve do 40-ih godina života, a istraživanja su pokazala kako baš one imaju najveću tendenciju “pokleknuti” pred šarenilom skupih butiga. I ne samo to, većina na ovaj “influencerski” način oglašenih kredita, cilja upravo na to, stoji jasno u objavama.

Hana Hadžiavdagić Tabaković, Ana Zibar, Domagoj Jakopović Ribafish, Donna Lugonja Petković, Lana Klingor – samo su neka od imena i lica koja se smiješe na reklamama za kratkoročne zajmove, a njihove riječi uz nasmijane slike obećavaju lak postupak dobivanja manjeg zajma uz male ili gotovo nikakve troškove.

Iako će mnogima malo eksplodirati glava od načina zbog kojih je sve ovo pogrešno, pokušat ću sistematizirati problematiku u tri točke. Evo i prve.

1. Riječ je o reklamama, a one nisu nigdje označene kao takve

Boljka je to koja prati influencere od samih početaka. Označavati postove koji se odnose na suradnju s brendom kao sponzoriranima ili ne? Neki tvrde da im se uz oznaku “sponzorirano” smanjuje doseg, drugi se boje da će im to narušiti ugled kod ciljane skupine, treći jednostavno o tome ne razmišljaju…

Iako sam pregledala mnoge postove na Instagramu koji reklamiraju Ferratum banku, nigdje nisam naišla oznaku da je riječ o sponzoriranom sadržaju.

Naime, iako će mnogi tvrditi da kod nas to nije dobro regulirano, da je još uvijek riječ o sivoj zoni, teško se složiti s time jer je situacija zapravo poprilično crno-bijela. Ako influencere shvatimo kao medije ili pružatelje medijskih usluga, putem kojih se prenosi, odnosno emitira određena poruka, i ako je taj “medij” ostvario suradnju s kakvim brendom te zauzvrat dobio neki proizvod, uslugu ili financijsku naknadu, jasno je da je sadržaj koji objavljuju u sklopu tog dogovora – oglašavanje.

To je i definirano člankom 2 Zakona o elektroničkim medijima gdje je oglašavanje objašnjeno kao:

Svaki oblik oglasa emitiran u zamjenu za plaćanje ili za sličnu naknadu ili emitiranje u svrhu samopromidžbe od strane javnog ili privatnog poduzeća ili fizičke osobe u vezi s trgovinom, poslovanjem, obrtništvom ili strukom kako bi se promicala nabava roba ili usluga, uključujući nepokretnu imovinu, prava i obveze, u zamjenu za plaćanje.

Ribafish/Instagram

Također, plasman proizvoda, što se može primijeniti u ovom slučaju promoviranja usluge kratkoročnog zajma, a i u bilo kojem drugom slučaju promoviranja proizvoda u Instagram postovima ili YouTube videima influencera, je:

Svaki oblik audiovizualne komercijalne komunikacije koja uključuje ili upućuje na proizvod, uslugu ili pripadajući zaštitni znak tako da se isti prikazuje u programu, u zamjenu za plaćanje ili sličnu naknadu.

A definira se tu i prikrivena audiovizualna komercijalna komunikacija kao:

Predstavljanje robe, usluga, naziva, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača roba ili pružatelja usluga u programima u obliku riječi ili slika kada je namjera pružatelja medijskih usluga da takvo predstavljanje služi za oglašavanje i može zavarati javnost u vezi s njegovom prirodom. Takvo se predstavljanje smatra namjernim posebno ako je izvršeno u zamjenu za plaćanje ili sličnu naknadu.

Prikrivena komercijalna komunikacija nije dozvoljena prema ovom zakonu, dok se u slučaju plasmana proizvoda korisnike mora o tome jasno obavijestiti.

Nije dosta propisa? Možemo se i pozvati na Zakon o zaštiti potrošača koji u svom članku 35 jasno definira zavaravajuću poslovnu praksu:

Koristiti uredničke sadržaje u medijima radi plaćene promidžbe proizvoda a da u tim sadržajima nije jasno izraženo riječima, znakovima ili zvukovima koje potrošač može jasno prepoznati, da je riječ o promidžbi.

Nema “nisam znao”

Ima tu još propisa koji bi se mogli izdvojiti, ali jasno je da je hrvatskim zakonima definirano što oglašavanje jest i kako ono mora biti označeno, a iako su mnogi influenceri novi u ovoj vrsti poslovanja, nepoznavanje propisa ne izuzima ih od obveze njihovog poštivanja.

Čak i ako ne prihvatite činjenicu da bi i influenceri trebali poštivati zakon o elektroničkim medijima, neoznačavanje sadržaja sponzoriranima nije ni u skladu s pravilima platformi na kojima se sadržaj objavljuje. Pogledamo li uvjete korištenja YouTubea ili Instagrama, koji je za tu namjenu razvio i poseban alat, vidjet ćemo da i oni inzistiraju na jasnom označavanju sadržaja sponzoriranim.

Istina, domaći influenceri još se nisu opekli nepoštivanjem ovih pravila, pa radije prihvaćaju ovaj status quo, nego da se usklade s važećim zakonima i propisima, ali i uvjetima korištenja platforme na kojoj grade svoj biznis. No, istodobno se poprilično opako igraju s vatrom.

Nije ovo problem rezerviran samo za Hrvatsku, situacija je šarolika na globalnoj razini, ali, kad već spominjemo vatru, podsjetit ću samo na slučaj Fyre festivala gdje su influenceri tuženi zbog toga što svoj sadržaj nisu označavali kao oglas.

Vjerujem da će takvi slučajevi potaknuti mnoge na uvođenje reda, stoga preporučujem da budete među njima.

2. Reklamira se proizvod/usluga upitne kvalitete

Nećemo ulaziti puno u poslovanje Ferratum banke, jer se o njemu Hrvatska narodna banka oglasila još prije više od dvije godine. Uputit ću zainteresirane samo na prošlogodišnji tekst u Jutarnjem o problematici visine naknada koje dolaze uz kratkoročni zajam u toj banci, a te, i mnoge druge informacije koje podižu sumnju, influenceri su mogli pronaći u 10 sekundi guglanja prije no što su sklopili ugovor s đ… Bankom.

Iako ove sporne dijelove, poput činjenice da se naknada u slučaju da se produži rok vraćanja zajma strmoglavo povećava, nećete naći lako na Ferratumovoj stranici (doduše, “sitna slova” su boljka svake financijske institucije), još manje ćete ih naći u postovima influencera koji samo promoviraju samo kako je lako i bez naknade dobiti zajam.

Da, to jest dio priče, ali nije potpun – vratit ću se opet ovdje na propise i pozvati na Zakon o zaštiti potrošača, koji definira zavaravajuću poslovnu praksu:

Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

Treba li napomenuti da ovakva praksa nije dopuštena?

3. Šteti ugledu samog influencera

Sudeći po reakcijama pojedinih komentatora na postove kod određenih influencera, njima nije problem pronaći upozorenja Hrvatske narodne banke i medija. Naravno, to je rezultiralo negativnim komentarima, a čak i smanjenjem broja followera.

Lana Klingor/Instagram

Čak i ako se ovo ne odrazi negativno na brojke influencera, zasigurno hoće na njihov kredibilitet. (Ali, hej, bar mogu dignuti brzo i lako i bez naknade kredit!) 🙂

Iako sam se godinama u digitalno-marketinško-medijskoj industriji nagledala svačega, i dalje tvrdim da će opstati oni koji nude autentičan i kvalitetan sadržaj svojoj publici. Vezivanje uz sumnjive brendove tome zasigurno ne doprinosi, a iako ne sumnjam da su influenceri za ovo dobili dobru financijsku injekciju (bar se nadam da nisu kompromitirali svoj ugled zbog “siće”), dugoročno bi im se to moglo obiti o glavu.

Internet pamti, a čak i ako nekad u budućnosti obrišete svoj sporni post, trag ostaje – ova analiza, primjerice.

Nekome festival, nekome kredit (za festival?)

Nije novost da influenceri reklamiraju upitne proizvode i usluge. Osim spomenutog Fyre festivala, sjetit ćemo se i nedavnog slučaja megapopularnih YouTubera koji su reklamirali Mystery Brand, odnosno box koji funkcionira kao igra na sreću. Kupovinom kutije, ne znate sadržaj koji se u njoj nalazi, ali postoji mogućnost, kako je bar ovaj brend tvrdio, da nagrade budu iznimno skupocjene – spominjao se čak i Lamborghini te vila u Las Vegasu. No, čini se da je cijela priča oko nagrada bila prenapuhana, a stradali su krajnji korisnici koji su kupovali misteriozne kutije.

U ovom slučaju, to su bili mahom maloljetnici, a YouTuberima se cijeli slučaj obio o glavu negativnim reakcijama zajednice, upravo one od koje oni – žive.

No, dok u svijetu prolaze upitni glamurozni festivali i sumnjive igre na sreću, kod nas influenceri bez “beda” reklamiraju upitne kredite.

Nisko i zabrinjavajuće, ako pitate mene, ali čini se i u skladu s potrebama i mogućnostima na ovdašnjem tržištu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Xy

    Xy

    21. 02. 2019. u 8:04 am Odgovori

    Isto ko i BongoZna, usluga cije poruke klinci placaju 15 kn, a promovira svaki teenage influencer. Onda kad dode par stotina kuna racun roditeljima….

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Hrvatski jednorog pokreće program za startupe: Infobip Startup Tribe!

Hrvatska se nalazi u idealnom momentu za ekspanzivni rast startup ekosustava, ističe Nikola Pavešić, voditelj Infobipova tima kojim žele pridonijeti rastu i razvoju startupa u Hrvatskoj, ali i diljem drugih lokacija gdje je Infobip prisutan.

Što ste propustili

Sponzorirano

Bazirano na istinitim događajima: Developerica u paklu marketinga

Nakon pola godine uspona i padova, misterija i HEUREKA trenutaka pokušavajući razumjeti što su “ad grupe” i kakve veze imaju “keywordi” s oglasima, napokon, iako se bavim developmentom, i ja pritišćem gumb kojim se kreira 20.000 oglasnih grupa s ključnim riječima i oglasima u jednom satu. 

Najava

Combis ovog ljeta zapošljava više od deset IT stručnjaka, evo što ih čeka

Nedavno su napunili 3 desetljeća čak, a otkako su prisutni na tržištu implementirali su više od 1000 kompleksnih projekata. Evo koje pozicije su otvorene ovog ljeta u hrvatskom Combisu!

Izvještaj

Fintech startupi žele biti regulirani, ali traže otvorenost regulatora, brže odgovore i transparentne kriterije

Kriptovalute neizbježna su tema kada govorimo o financijskome svijetu koji se sve više digitalizira. Na dan održavanja konferencije Fintech – inovacije, rizici i odgovornost, jedan Bitcoin vrijedio je 238.940,91, a u trenutku pisanja ovoga članka vrijedi 196.236,28 kuna.

Startupi i poslovanje

Što je zapravo hrvatski TeamUp kojeg opisuju kao “Tinder za startupe”?

Hrvatski TeamUp već je zaradio vrlo dobre reakcije, a najbolje rezultate vide u pronalasku "soft skill" kadrova - više detalja otkrili smo u razgovoru s pokretačima.

Digitalni marketing

Raiffeisen bank pomaže perspektivnim studentima digitalnog marketinga putem stipendije “Luka Mak”

Luka Mak imao je tu nevjerojatnu sposobnost da iskreno kaže svoje mišljenje, a da pritom baš nikoga ne povrijedi. Uvijek se trudio biti bolji, svaki je dan učio od drugih i učio druge te pomicao granice. Ako i tebe krase takve osobine – možda te čeka stipendija Luka Mak.

Startupi i poslovanje

Brendiranje inovativnosti: Što Hrvatska može naučiti od Izraela, Švicarske i Velike Britanije?

Hrvatska ne gradi svoj imidž na inovativnosti, ne koristi inovativnost kao snažan komunikacijski alat u brendiranju zemlje niti prepoznaje potencijal inovativnosti kao hrvatsku "meku moć" kojom može konkurirati na svjetskom tržištu...