IBM i/ili Red Hat: Morat ćete i birati, a kombinacije ovise o nizu slučajeva

IBM i/ili Red Hat: Morat ćete i birati, a kombinacije ovise o nizu slučajeva

Početkom srpnja službeno je zaključeno jedno od najvećih i najznačajnijih IT preuzimanja. Kakva nas prognoza očekuje? Umjereno crveno do pretežno plavo, a stiže i par savjeta kako sebe i klijente pripremiti za nadolazeće vremenske (ne)prilike.

IBM je oduvijek jako dobro razumio end-to-end potrebe enterprise korisnika. No, realizacija je često znala biti problematična, posebice nakon silnih internih reorganizacija i “optimizacija” u posljednje vrijeme. Nije to ništa nepoznato ni neobično te su klijenti i partneri unatoč tome imali vrlo jasnu (iako ponekad ograničenu) percepciju što očekivati od ovog modernog IT diva. Već godinama uspješno surađujemo kako na lokalnom tako i na stranim tržištima i teško se ljutiti na „prvu ljubav“, pogotovo ako neki dijelovi veze i dalje funkcioniraju čak i bolje nego kad smo se prvi put susreli. #romantika #uvijekvjerni

Uostalom, sretni smo biti svjedoci do sad najveće IT kupnje jedne softverske tvrtke u povijesti (iako kupljena strana ne preferira baš ovu terminologiju). Kako je i službeno zaključeno prije par tjedana, IBM je za 34 milijarde dolara preuzeo Red Hat s ciljem da zajednički postanu vodeći na svjetskom tržištu s posebnim fokusom na domenu (hybrid) cloud usluga. No, što to zapravo znači za nas kao korisnike i partnere, kako na domaćim, tako i na stranim tržištima?

Kupnja tehnološkog duga (koji je stigao na naplatu)

S jasnim fokusom na vrijednost svojih proizvoda i čvrstu vezu s open source zajednicom, Red Hat kojeg smo mi u CROZ-u upoznali tijekom zadnje četiri godine intenzivnog korištenja proizvoda kao što su OpenShift, Fuse, Ansible i sličnih, doista odaje dojam agilnije i brže organizacije koja IBM-u donosi mnogo više od samo‘ hybrid cloud partnera. Naša suradnja s Red Hatom bila je dosad vrlo transparentna, efikasna i „tanka“ po pitanju vertikala, dok im je podrška lako dostupna i vrlo fokusirana.

No upravo je spomenuta čvrsta veza koju Red Hat ima s open source zajednicom u velikoj mjeri zaslužna za 34 milijarde dolara vrijednu transakciju, ističe Krešimir Musa, direktor konzultantskih usluga u CROZ-u, jer, pokazalo se kako je upravo Red Hat pravovremeno, i puno prije IBM-a, stavio svoje karte na Kubernetes, Apache Camel, Ansible, i slične platforme… i potpuno pogodio slijed događaja u današnjem hybrid cloud i DevOps kontekstu. Dodatno ističe:

Dakle, model koji je dugo uspješno građen s Linuxom, i ovdje je donio vrhunski rezultat. Obzirom da smo od svojih početaka kao IBM partner redovni sudionici IBM Think konferencija, slajd s Cormierove prezentacije koji ističe da je glavni milestone prije 7 godina za RedHat bio upravo Openshift, ove godine vrlo izravno odgovara na pitanje zašto je gospođa Rometty morala platiti 34 milijarde kako bi IBM ostao aktivan igrač u (hybrid) cloud domeni. IBM je naprosto zakasnio s nekim tehničkim odlukama (primarno vezanim uz Kubernetes ekosistem i integracijske komponente). Nažalost, nikad nećemo saznati kako bi tržište danas izgledalo da se, recimo, prije 7 godina na IBM mainframe-u pojavila container orchestration platforma bazirana na Dockeru i Kubernetesu.

Paul Cormier, potpredsjednik Red Hata, na ovogodišnjoj IBM Think 2019 konferenciji govorio je o utjecaju open-source tehnologije na razvoj tvrtke, ali industrije općenito.

Lijek plavom gigantu: Marketinški „svježa“ kultura i novi saveznik

U većini komentara na spajanje ovih dvaju „svjetova“ provlači se spominjanje (agilne) kulture kao jednog od glavnih Red Hatovih benefita za IBM, no tu se nazire par potencijalnih pitanja i problema. Naime, i vrapci već znaju da se kultura ne kupuje – kultura se zajednički gradi. Da bi se u IBMu osjetila Red Hatova „vibra“ bit će potrebne godine i godine, što vrlo eksplicitno potvrđuju skoro sve službene objave koje govore kako će organizacije zadržati svoju autonomiju u radu i ponašanju. Kako bi onda trebali dijeliti istu kulturu? Preko Facebooka? Nadalje, je li Red Hatova kultura „prelepršava“ za IBMovu „proceduralnu“ veličinu? Možda, ali „where there is a will, there is a way“. Iz coaching perspektive bit će užitak gledati ovu transformaciju i međusobno učenje i evoluciju obiju strana.

Osim toga, postavlja se još jedno pitanje: hoće li u budućnosti prevladati „plavi“ ili „crveni“ tehnološki trend odnosno tim, ako ne čak i mindset? Što zapravo budućnost donosi i kako će obje organizacije kratkoročno i dugoročno pomiriti svoje R&D odjele, aktualne proizvode na tržištu, roadmape istih kao i novih – promatrat će se u narednom razdoblju s velikom pažnjom. Realizacija toga bit će najkonkretniji indikator uspješnosti ovog zajedništva i nešto što će donijeti prevagu u potencijalnom prelasku/odabiru konkurentskih rješenja od strane krajnjih klijenata. Zato IBM i Red Hat po ovom pitanju moraju biti jako brzi i jasni.

Red Hatov CTO Chris Wright na nedavnom ‘Ask me anything’ razgovoru na Redditu o nadolazećim tehnologijama koje ga posebno zanimaju.

Uzevši samo ove izazove u obzir, neupitno je da obje organizacije mogu naučiti puno jedna od druge te da imamo win-win situaciju na tržištu, a pogotovo možemo zaključiti da se radi o jednom moćnom savezništvu u borbi protiv AWSa, Googlea i ostalih.

Sve je isto, a sve se promijenilo

Kako ste već čitali o akviziciji kad je prvotno objavljena, neupitno je da se radi o dobrom poslovnom dogovoru iz različitih perspektiva. No što to zapravo operativno znači za krajnje klijente? One koji razmišljaju o kupnji IBM ili Red Hat proizvoda? One koji imaju neke od proizvoda, a mijenjali bi IBM za Red Hat ili obrnuto? One koji ih već koriste? One kojima izjava da se „ništa neće promijeniti“ nije dovoljna?

Bili smo nedavno u Pragu na Red Hat EMEA partnerskoj konferenciji i ono što sa sigurnošću možemo potvrditi je da će se i u budućnosti Red Hat maksimalno oslanjati na svoju partnersku mrežu i podršku koju može dobiti kroz svoje partnere, kako prodajno tako i iz perspektive usluga za krajnje klijente. No činjenica je da, iako je kroz „svoje“ nove IBM kanale Red Hat dobio još veću vidljivost i dodatno povećanje potražnje, još je veličinom približan organizaciji prije spajanja, s ograničenim resursima.

Iako su i tada informacije oko same akvizicije bile obavijene velom tajni, bila je jasna poruka da nakon spajanja ostaje fokusiranost na customer innovation, ali i intenzivnija izgradnja specijaliziranosti u određenim industrijskim segmentima i vertikalama (poput telekomunikacijske).

Kad želite igrati s plavima, a kad s crvenima?

Gledajući našu povijest i snažni tehnološko-istraživački tim, u CROZ-u smo trenutno u vrlo zahvalnoj poziciji s obzirom na iskustvo rada s oba partnera te vrlo jasno možemo prepoznati true matchza pojedini proizvod u poslovnom kontekstu ili kombinaciju proizvoda oba proizvođača. Baš zato ćemo prestati postavljati proricateljska pitanja koja su očito vrlo popularna u komentiranju ove teme te iskoristiti ostatak prostora za materijalizaciju naših razmišljanja u formi backlog liste, čije bi rješavanje potencijalno moglo razbistriti svojevrsnu maglu na lokalnom tržištu.

Odgovornost za rješavanje je zajednička, tj. pripada kako i proizvođačima, tako i partnerima, ali i samim klijentima:

  • Čim prije razjasniti i transparentno iskomunicirati product roadmape IBM i Red Hat proizvoda, eliminirati dileme što se događa s proizvodima koji su istovrsni kao i strah klijenata da će krivim odlukama uništiti dobre platforme (poput OpenShifta); ovo je glavni faktor koji tjera klijente na alternativna i u većini slučajeva lošija rješenja dostupna na tržištu.
  • Osmisliti mehanizme i osigurati podršku jednostavnoj migraciji postojećih IBM i/ili Red Hat klijenata na proizvode koji su im trenutno draži, a do jučer su bili konkurentni – ovdje se mora osjetiti najveći efekt ovog savezništva, kao i…
  • Pomiriti pitanje cijena i načina licenciranja proizvoda – iako je izrečeno da „stvari nadalje funkcioniraju kao i do sad“, nesrazmjeran odnos cijena i drugačiji način licenciranja može biti zbunjujući za potencijalnog klasičnog IBM kupca kojem je sad „dostupniji“ Red Hat proizvod – ili možda nije?
  • Razjasniti pristup i stav IBM i Red Hat prodajnih snaga kod zajedničkih klijenata, da li su ciljevi „pomireni“, te da li i ovdje govorimo o sinergiji koja je toliko reklamirana na svjetskoj C-razini.
  • Klijenti će morati odluke donositi empirijski, temeljem kvalitetno osmišljenih PoC, pilot projekata i MVP iteracija – po našem iskustvu s terena, ovakav koncept se pokazao kao najbolji način „probijanja leda“ i stvaranja nepobitnih dokaza u kontekstu „vlastitog dvorišta“, uz naše moderiranje i coaching kao iskusne neovisne strane, klijent je u zahvalnoj žiri poziciji i fokusiran na svoje poslovne ciljeve.

A možda i ne trebate birati odmah, već jednostavno zakoračiti

Sigurno ima toga još, istaknute su najprioritetnije, no u ovom trenutku je iz klijentske perspektive najvažnije jednostavno odvažiti se, odabrati smjer koji treba eksperimentom potvrditi i – pokrenuti se.

Nažalost svi smo svjedoci da je ovaj disruptivni događaj uzrokovao podužu stagnaciju tržišta po pitanju raznih novih projekata i odluka, kako iz područja hybrid clouda tako i ostalih, i to baš zbog nekih od gore navedenih razloga. S druge strane, na projektima u kojima sudjelujemo na stranim tržištima, poput UK, Austrije i Njemačke, već duže primjećujemo da klijenti poput banaka i većih trgovačkih lanaca koriste oba proizvođača vrlo komplementarno i pragmatično. Svjesni rizika, ali bez prevelike bojazni što će budućnost donijeti, kombiniraju najbolje od cjelokupne zajedničke ponude.

Pričajući s kolegama, naš direktor aplikativnog razvoja, Ivan Krnić, u stilu referenciranja na “sudsku praksu“ ovaj je poslovni dogovor usporedio s Disney & Pixar slučajem koji je u konačnici završio sretno za sve strane te se veoma uzdamo da će budućnost savezništva IBM-a i Red Hata rasplamsati inženjersku zaigranost djeteta u nama. Jer ako se sjećate, u popularnoj noveli Antoinea de Saint-Exuperyja dom Malog princa je asteroid kojeg je pisac locirao pod imenom B6121. Ovaj podatak ističe se kao jako važan u konceptu knjige jer pisac objašnjava da odrasli mogu zamisliti tu planetu samo ako se kaže točna brojka.

Tako i odraslima trebaju jasne informacije iz IBM i Red Hata kako bi mogli vidjeti širu sliku i donijeti odluke iza kojih mogu stajati. A trebaju ih brzo.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.