IBM i/ili Red Hat: Morat ćete i birati, a kombinacije ovise o nizu slučajeva

IBM i/ili Red Hat: Morat ćete i birati, a kombinacije ovise o nizu slučajeva

Početkom srpnja službeno je zaključeno jedno od najvećih i najznačajnijih IT preuzimanja. Kakva nas prognoza očekuje? Umjereno crveno do pretežno plavo, a stiže i par savjeta kako sebe i klijente pripremiti za nadolazeće vremenske (ne)prilike.

IBM je oduvijek jako dobro razumio end-to-end potrebe enterprise korisnika. No, realizacija je često znala biti problematična, posebice nakon silnih internih reorganizacija i “optimizacija” u posljednje vrijeme. Nije to ništa nepoznato ni neobično te su klijenti i partneri unatoč tome imali vrlo jasnu (iako ponekad ograničenu) percepciju što očekivati od ovog modernog IT diva. Već godinama uspješno surađujemo kako na lokalnom tako i na stranim tržištima i teško se ljutiti na „prvu ljubav“, pogotovo ako neki dijelovi veze i dalje funkcioniraju čak i bolje nego kad smo se prvi put susreli. #romantika #uvijekvjerni

Uostalom, sretni smo biti svjedoci do sad najveće IT kupnje jedne softverske tvrtke u povijesti (iako kupljena strana ne preferira baš ovu terminologiju). Kako je i službeno zaključeno prije par tjedana, IBM je za 34 milijarde dolara preuzeo Red Hat s ciljem da zajednički postanu vodeći na svjetskom tržištu s posebnim fokusom na domenu (hybrid) cloud usluga. No, što to zapravo znači za nas kao korisnike i partnere, kako na domaćim, tako i na stranim tržištima?

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Kupnja tehnološkog duga (koji je stigao na naplatu)

S jasnim fokusom na vrijednost svojih proizvoda i čvrstu vezu s open source zajednicom, Red Hat kojeg smo mi u CROZ-u upoznali tijekom zadnje četiri godine intenzivnog korištenja proizvoda kao što su OpenShift, Fuse, Ansible i sličnih, doista odaje dojam agilnije i brže organizacije koja IBM-u donosi mnogo više od samo‘ hybrid cloud partnera. Naša suradnja s Red Hatom bila je dosad vrlo transparentna, efikasna i „tanka“ po pitanju vertikala, dok im je podrška lako dostupna i vrlo fokusirana.

No upravo je spomenuta čvrsta veza koju Red Hat ima s open source zajednicom u velikoj mjeri zaslužna za 34 milijarde dolara vrijednu transakciju, ističe Krešimir Musa, direktor konzultantskih usluga u CROZ-u, jer, pokazalo se kako je upravo Red Hat pravovremeno, i puno prije IBM-a, stavio svoje karte na Kubernetes, Apache Camel, Ansible, i slične platforme… i potpuno pogodio slijed događaja u današnjem hybrid cloud i DevOps kontekstu. Dodatno ističe:

Dakle, model koji je dugo uspješno građen s Linuxom, i ovdje je donio vrhunski rezultat. Obzirom da smo od svojih početaka kao IBM partner redovni sudionici IBM Think konferencija, slajd s Cormierove prezentacije koji ističe da je glavni milestone prije 7 godina za RedHat bio upravo Openshift, ove godine vrlo izravno odgovara na pitanje zašto je gospođa Rometty morala platiti 34 milijarde kako bi IBM ostao aktivan igrač u (hybrid) cloud domeni. IBM je naprosto zakasnio s nekim tehničkim odlukama (primarno vezanim uz Kubernetes ekosistem i integracijske komponente). Nažalost, nikad nećemo saznati kako bi tržište danas izgledalo da se, recimo, prije 7 godina na IBM mainframe-u pojavila container orchestration platforma bazirana na Dockeru i Kubernetesu.

Paul Cormier, potpredsjednik Red Hata, na ovogodišnjoj IBM Think 2019 konferenciji govorio je o utjecaju open-source tehnologije na razvoj tvrtke, ali industrije općenito.

Lijek plavom gigantu: Marketinški „svježa“ kultura i novi saveznik

U većini komentara na spajanje ovih dvaju „svjetova“ provlači se spominjanje (agilne) kulture kao jednog od glavnih Red Hatovih benefita za IBM, no tu se nazire par potencijalnih pitanja i problema. Naime, i vrapci već znaju da se kultura ne kupuje – kultura se zajednički gradi. Da bi se u IBMu osjetila Red Hatova „vibra“ bit će potrebne godine i godine, što vrlo eksplicitno potvrđuju skoro sve službene objave koje govore kako će organizacije zadržati svoju autonomiju u radu i ponašanju. Kako bi onda trebali dijeliti istu kulturu? Preko Facebooka? Nadalje, je li Red Hatova kultura „prelepršava“ za IBMovu „proceduralnu“ veličinu? Možda, ali „where there is a will, there is a way“. Iz coaching perspektive bit će užitak gledati ovu transformaciju i međusobno učenje i evoluciju obiju strana.

Osim toga, postavlja se još jedno pitanje: hoće li u budućnosti prevladati „plavi“ ili „crveni“ tehnološki trend odnosno tim, ako ne čak i mindset? Što zapravo budućnost donosi i kako će obje organizacije kratkoročno i dugoročno pomiriti svoje R&D odjele, aktualne proizvode na tržištu, roadmape istih kao i novih – promatrat će se u narednom razdoblju s velikom pažnjom. Realizacija toga bit će najkonkretniji indikator uspješnosti ovog zajedništva i nešto što će donijeti prevagu u potencijalnom prelasku/odabiru konkurentskih rješenja od strane krajnjih klijenata. Zato IBM i Red Hat po ovom pitanju moraju biti jako brzi i jasni.

Red Hatov CTO Chris Wright na nedavnom ‘Ask me anything’ razgovoru na Redditu o nadolazećim tehnologijama koje ga posebno zanimaju.

Uzevši samo ove izazove u obzir, neupitno je da obje organizacije mogu naučiti puno jedna od druge te da imamo win-win situaciju na tržištu, a pogotovo možemo zaključiti da se radi o jednom moćnom savezništvu u borbi protiv AWSa, Googlea i ostalih.

Sve je isto, a sve se promijenilo

Kako ste već čitali o akviziciji kad je prvotno objavljena, neupitno je da se radi o dobrom poslovnom dogovoru iz različitih perspektiva. No što to zapravo operativno znači za krajnje klijente? One koji razmišljaju o kupnji IBM ili Red Hat proizvoda? One koji imaju neke od proizvoda, a mijenjali bi IBM za Red Hat ili obrnuto? One koji ih već koriste? One kojima izjava da se „ništa neće promijeniti“ nije dovoljna?

Bili smo nedavno u Pragu na Red Hat EMEA partnerskoj konferenciji i ono što sa sigurnošću možemo potvrditi je da će se i u budućnosti Red Hat maksimalno oslanjati na svoju partnersku mrežu i podršku koju može dobiti kroz svoje partnere, kako prodajno tako i iz perspektive usluga za krajnje klijente. No činjenica je da, iako je kroz „svoje“ nove IBM kanale Red Hat dobio još veću vidljivost i dodatno povećanje potražnje, još je veličinom približan organizaciji prije spajanja, s ograničenim resursima.

Iako su i tada informacije oko same akvizicije bile obavijene velom tajni, bila je jasna poruka da nakon spajanja ostaje fokusiranost na customer innovation, ali i intenzivnija izgradnja specijaliziranosti u određenim industrijskim segmentima i vertikalama (poput telekomunikacijske).

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Kad želite igrati s plavima, a kad s crvenima?

Gledajući našu povijest i snažni tehnološko-istraživački tim, u CROZ-u smo trenutno u vrlo zahvalnoj poziciji s obzirom na iskustvo rada s oba partnera te vrlo jasno možemo prepoznati true matchza pojedini proizvod u poslovnom kontekstu ili kombinaciju proizvoda oba proizvođača. Baš zato ćemo prestati postavljati proricateljska pitanja koja su očito vrlo popularna u komentiranju ove teme te iskoristiti ostatak prostora za materijalizaciju naših razmišljanja u formi backlog liste, čije bi rješavanje potencijalno moglo razbistriti svojevrsnu maglu na lokalnom tržištu.

Odgovornost za rješavanje je zajednička, tj. pripada kako i proizvođačima, tako i partnerima, ali i samim klijentima:

  • Čim prije razjasniti i transparentno iskomunicirati product roadmape IBM i Red Hat proizvoda, eliminirati dileme što se događa s proizvodima koji su istovrsni kao i strah klijenata da će krivim odlukama uništiti dobre platforme (poput OpenShifta); ovo je glavni faktor koji tjera klijente na alternativna i u većini slučajeva lošija rješenja dostupna na tržištu.
  • Osmisliti mehanizme i osigurati podršku jednostavnoj migraciji postojećih IBM i/ili Red Hat klijenata na proizvode koji su im trenutno draži, a do jučer su bili konkurentni – ovdje se mora osjetiti najveći efekt ovog savezništva, kao i…
  • Pomiriti pitanje cijena i načina licenciranja proizvoda – iako je izrečeno da „stvari nadalje funkcioniraju kao i do sad“, nesrazmjeran odnos cijena i drugačiji način licenciranja može biti zbunjujući za potencijalnog klasičnog IBM kupca kojem je sad „dostupniji“ Red Hat proizvod – ili možda nije?
  • Razjasniti pristup i stav IBM i Red Hat prodajnih snaga kod zajedničkih klijenata, da li su ciljevi „pomireni“, te da li i ovdje govorimo o sinergiji koja je toliko reklamirana na svjetskoj C-razini.
  • Klijenti će morati odluke donositi empirijski, temeljem kvalitetno osmišljenih PoC, pilot projekata i MVP iteracija – po našem iskustvu s terena, ovakav koncept se pokazao kao najbolji način „probijanja leda“ i stvaranja nepobitnih dokaza u kontekstu „vlastitog dvorišta“, uz naše moderiranje i coaching kao iskusne neovisne strane, klijent je u zahvalnoj žiri poziciji i fokusiran na svoje poslovne ciljeve.

A možda i ne trebate birati odmah, već jednostavno zakoračiti

Sigurno ima toga još, istaknute su najprioritetnije, no u ovom trenutku je iz klijentske perspektive najvažnije jednostavno odvažiti se, odabrati smjer koji treba eksperimentom potvrditi i – pokrenuti se.

Nažalost svi smo svjedoci da je ovaj disruptivni događaj uzrokovao podužu stagnaciju tržišta po pitanju raznih novih projekata i odluka, kako iz područja hybrid clouda tako i ostalih, i to baš zbog nekih od gore navedenih razloga. S druge strane, na projektima u kojima sudjelujemo na stranim tržištima, poput UK, Austrije i Njemačke, već duže primjećujemo da klijenti poput banaka i većih trgovačkih lanaca koriste oba proizvođača vrlo komplementarno i pragmatično. Svjesni rizika, ali bez prevelike bojazni što će budućnost donijeti, kombiniraju najbolje od cjelokupne zajedničke ponude.

Pričajući s kolegama, naš direktor aplikativnog razvoja, Ivan Krnić, u stilu referenciranja na “sudsku praksu“ ovaj je poslovni dogovor usporedio s Disney & Pixar slučajem koji je u konačnici završio sretno za sve strane te se veoma uzdamo da će budućnost savezništva IBM-a i Red Hata rasplamsati inženjersku zaigranost djeteta u nama. Jer ako se sjećate, u popularnoj noveli Antoinea de Saint-Exuperyja dom Malog princa je asteroid kojeg je pisac locirao pod imenom B6121. Ovaj podatak ističe se kao jako važan u konceptu knjige jer pisac objašnjava da odrasli mogu zamisliti tu planetu samo ako se kaže točna brojka.

Tako i odraslima trebaju jasne informacije iz IBM i Red Hata kako bi mogli vidjeti širu sliku i donijeti odluke iza kojih mogu stajati. A trebaju ih brzo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Tvrtke i poslovanje

Istraživanje korisničkog iskustva: Jeste li spremni čuti što trebate napraviti?

Ako se pravilno postavi, kao ključna poslovna funkcija, UX istraživanje može pomoći u diverzifikaciji portfelja proizvoda, usluga i korisnika, otkrivanju različitih vrijednosti vaše ponude, implementiranju novih trendova i strategija, a mogao bi vam ukazati i na neiskorištene prilike za širenje i inoviranje. Ako vam to nije dovoljno, čitajte dalje, i otkrijte kako to rade najveće tvrtke na svijetu...

Što ste propustili

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Društvene mreže

Andrej Plenković i Možemo razvaljuju TikTok

Do kraja parlamentarnih izbora premijer Plenković lajkaniji je bio od Pernara, a Možemo najpraćenija stranka.

Novost

Cijeli svijet zahvatio “plavi ekran smrti”: Što do sada znamo

Aviokompanije otkazuju letove, televizije su prestale s emitiranjem, poslovanje su prekinule mnoge banke, pa i Londonska burza. U Hrvatskoj probleme ima CEZIH, televizije, pa i kontrola leta.