Hrvatski Predsjednik Ivo Josipović kao e-predsjednik koji za godišnjicu mandata nije objavio ni status na Facebooku i Twitteru

Hrvatski Predsjednik Ivo Josipović kao e-predsjednik koji za godišnjicu mandata nije objavio ni status na Facebooku i Twitteru

Naš prvi e-predsjednik, govorio je. Dok smo ga lajkali na Facebooku i ritvitali na Twitteru nadali smo se da će održati obećanje. Kako će objavljivanjem kvalitetnih sadržaja na svojoj web stranici i društvenim mrežama posramiti američkog predsjednika Obamu kojeg u SAD-u također kritiziraju kako zapravo ne koristi Internet koliko je obećao. Obama barem koristi YouTube i objavljuje sadržaje na društvenim mrežama, dok je Ivo Josipović svoje napustio. Iako se i dalje hvali kako je e-predsjednik i kako svakodnevno koristi Facebook, što ćemo naći na službenoj Facebook fan stranici, Twitter profilu i službenoj web stranici Predsjednika Republike Hrvatske na godišnjicu njegova mandata?

Želi biti naš e-predsjednik, rekao je. Dok smo ga lajkali na Facebooku i ritvitali na Twitteru nadali smo se da će održati obećanje. Kako će objavljivanjem kvalitetnih sadržaja na svojoj web stranici i društvenim mrežama posramiti američkog predsjednika Obamu kojeg u SAD-u također kritiziraju kako zapravo ne koristi Internet koliko je obećao.

Obama barem koristi YouTube i objavljuje sadržaje na društvenim mrežama, dok je Ivo Josipović svoje napustio. Iako se i dalje hvali kako je e-predsjednik i kako svakodnevno koristi Facebook, što ćemo naći na službenoj Facebook fan stranici, Twitter profilu i službenoj web stranici Predsjednika Republike Hrvatske na godišnjicu njegova mandata?

Dok Facebook koristi preko milijun građana Republike Hrvatske, na Twitteru se instantno raspravlja o bitnim političkim temama u kojima sudjeluju novinari i poneki političar. S obzirom da Predsjednik Republike Hrvatske nije na Gemiusu (Interna?) niti objavljuje informacije o posjećenosti, ne postoji pouzdan način da procijenimo koliko ljudi posjećuje njegovu službenu stranicu.

Facebook profila i fan stranica nikad dosta

Tijekom izbora Josipović i Bandić su svaki imali po 20 tisuća fanova na svojim službenim stranicama, a Josipović ih sad ima skoro 50 tisuća. Na žalost, čini se da je nitko ne održava od izbora. Argument svakako nije pad popularnosti najveće društvene mreže na svijetu. U siječnju prošle godine postojalo je nešto više od 900 tisuća Facebook profila u Hrvatskoj, a sad ih ima više od milijun.

Josipovićeva fan stranica sve je popularnija...

Josipovićevi fanovi također su vrlo aktivni i svakodnevno pišu na zidu njegove službene Facebook fan stranice. Ne radi se čak ni o kritikama, jer je većina komentara pozitivna. Većina hrvatskih brendova prisutnih na Facebooku živi u nadi kako će im fanovi jednog dana biti tako aktivni i čestitati im godišnjice te uspjehe.  Američki Predsjednik Barack Obama primjerice uopće ne dopušta pisanje, već samo komentiranje na svojoj fan stranici.

Tadić je ipak nešto aktivniji.

No šalu na stranu, kritika ima i na Josipovićevoj fan stranici i osobnom profilu. Većina Josipovićevih kolega iz drugih dijelova svijeta dopušta pisanje na svoj “zid”, ali ti statusi se tek vide ako uključite filtar za “Others”. Slovenski Predsjednik Danilo Turk, poput Josipovića, na svojoj fan stranici ne samo da objavljuje sadržaje sa službene web stranice, već dopušta građanima da pišu na njegov “zid”.

Na Facebooku građani komentiraju i kritiziraju, ali im nitko ne odgovara.

Iako je pohvalno što Josipović dopušta i pokude i pohvale na svom Facebook “zidu”, čini se kako je to ipak više zbog neaktivnosti. U to ime, pokušat ću objaviti link na ovaj članak na fan stranici i vidjeti hoće li itko reagirati, maknuti ga ili barem komentirati.

Svakodnevno na Facebooku?

Predsjednikov odgovor da je na Facebooku svakodnevno na svom profilu baš i ne drži vodu. Kao i na fan stranici nalazimo pohvale i čestitke, ali i pitanja te nedoumice na koje nitko ne odgovara. Ona ostaju neodgovorena, a građani razočarani. Vjerojatno zaista treba vremena kako bi se odobrili svi ti silni prijatelji, ali poštovani Predsjedniče – to je gubljenje vremena. Zašto ne koristite fan stranicu na kojoj ionako imate više fanova, nemate ograničenja i možete ih prihvatiti bez nepotrebnog klikanja?

Kako bi mogao prihvatiti još prijatelja na Facebooku, Ivo Josipović otvorio je i drugi profil. Na žalost, čini se da nakon Rakarova odlaska Predsjednik i Ured predsjednika više ne znaju ni osnove korištenja Facebooka. Možete otvarati koliko god želite profila (što Facebook inače ne dopušta i mogao bi ih zatvoriti), ali za komunikaciju s popularnim osobama i brendovima služe fan stranice.

Facebook profil? Zašto?!

Postoji čak i druga fan stranica koja navodi Ivu Josipovića kao Predsjednika Republike Hrvatske, ali bez integracije na službenu web stranicu ne možemo znati održava li je Ured predsjednika ili neki fan. Za razliku od Josipovićeve prve fan stranice, na ovoj se barem objavljuju vijesti s predsjednik.hr. Srpski predsjednik Boris Tadić također ne prikazuje i ne odgovara na komentare, ali barem objavljuje novosti i kao Notese u sklopu svoje Facebook fan stranice.

Estonski predsjednik zna kako "fejsati"

Estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves ima jednu od najkvalitetnijih Facebook fan stranica među svojim kolegama. Redovito objavljuje vijesti sa svoje službene web stranice, ponekad odgovori na pitanje, a možete mu čak i pisati na “zidu”. Na Illvesovoj fan stranici naći ćete i link na intervju u hrvatskom Globusu.

Može li bolje?

  • Odlučiti se za službenu fan stranicu koja dopušta više fanova i sadržaja te linkati je sa službene stranice Predsjednika Republike Hrvatske;
  • Objavljivati aktualne sadržaje sa službene stranice i drugih medija;
  • Dodati “lajkanje” na govore i izjave na službenoj fan stranici kako bi ih što više ljudi otkrilo;
  • Zahvaliti se na pohvalama, čestitkama i odgovoriti na pitanja izravnim odgovorom ili linkom na relevantan članak – na provokacije ionako već odgovaraju sami fanovi.

Službena web stranica iz 90-ih

Dok Vlada Republike Hrvatske ima jednu od najmodernijih državnih web stranica u svijetu, predsjednik ima jednu od lošijih. Izborna stranica na Josipovic.net trenutno preusmjerava na Predsjednik.hr, ali tijekom izbora je bila jedna od najkvalitetnijih stranica predsjedničkih kandidata.

Web stranica dizajnom i mogućnostima baš i nije aktualna.

Na službenoj stranici Predsjednika Republike Hrvatske naći ćete govore, izjave i životopis objavljene bez podnaslova, sažetaka, istaknutih informacija i bilo kakvog linka na povezani sadržaj.

Dok slovenski Predsjednik Danilo Turk ističe svoj RSS kanal, a srpski Predsjednik Boris Tadić objavljuje intervjue i druge aktivnosti, web stranica hrvatskog predsjednika je poluprazna. Podstranica s intervjuima? Prazna. Josipović bi se trebao ugledati na Obamu ili barem Sarkozya koji imaju oku ugodne i informacijama bogate stranice. Ako može hrvatska Vlada, može i Predsjednik!

Može li bolje?

  • Redizajnirati i reorganizirati cijelu web stranicu;
  • Početi objavljivati redovito (ne treba prečesto) relevantne sadržaje i povezivati vijesti iz medija;
  • Napraviti podstranicu s najčešće postavljanim pitanjima gdje možete uputiti svoje fanove s Facebooka ili Twitttera;
  • Omogućiti praćenje sadržaja s web stranice putem RSS kanala i e-mail obavijesti;
  • Kvalitetno integrirati vlastitu Facebook fan stranicu i Twitter profil, ali i objave putem tih društvenih mreža.

Samo 140 znakova

Ivo Josipović je uz Nadana Vidoševića bio jedini predsjednički kandidat koji je znao koristiti Twitter u komunikaciji. Iako se Predsjednik Josipović u Motovunu pridružio tviterašima, o tome baš i nije tvitao. Od veljače prošle godine Josipović je na Twitteru objavio 6 tvitova, većinom čestitki blagdana, ali nije sudjelovao u raspravama kojih je itekako bilo na timelineu. Čak i venezuelanski predsjednik Hugo Chavez i ruski predsjednik Medvedev koriste Twitter za promociju i informiranje građana.

S obzirom da je većina tviteraša ionako sklona Josipoviću, održavanje Twitter profila i ne bi bilo tako zahtjevno. Čini se da je Josipovićevo tvitanje stvar prošlosti, što opis “ja sam Ivo Josipović i kandidat sam za Predsjednika Republike Hrvatske” dokazuje.

Može li bolje?

  • Objavljivati aktualne sadržaje sa službene stranice i drugih medija;
  • Pratiti što se događa na timelineu i o čemu pričaju hrvatski tviteraši;
  • Odgovarati tviterašima na pitanja i sudjelovati u raspravama kada je primjereno.

Je li Internet bitan… za e-predsjednika?

Predsjednik Ivo Josipović već godinu dana za sebe govori kako želi biti e-predsjednik. U govorima naglašava važnost informatizacije i korištenja Interneta, ali na žalost vlastitu prisutnost na Internetu vrlo loše održava. Iako će neki reći kako su društvene mreže nebitne, aktivnost na njima pokazuje kako velik broj hrvatskih građana želi tamo naći svog predsjednika.

Ironično je što se Josipović zapravo nema čega bojati na Internetu. Pulsovo istraživanje pokazuje kako je popularniji od Mesića i Jadranke Kosor, a na Facebooku i Twitteru ga samo hvale. Da ne govorim o tome kako na Facebooku, Twitteru ili vlastitoj web stranici Josipović ima veću kontrolu nad svojim izjavama nego u većini medija.

Poštovani predsjedniče, Facebook profil pa čak i dva ne znači da ste “svakodnevno na Internetu”. Pusti Twitter profil i loša web stranica nisu ogledalo predstavnika jedne informatički potkovane zemlje. S obzirom da građani najlakše uče primjerom, zaista se nadam kako ćete unaprijediti svoje prisustvo na Internetu gdje je prisutna većina vaših građana – i glasača. Dotad ćemo vam na žalost očito morati slati e-mail. Što vi mislite o internetskoj prisutnosti Predsjednika Republike Hrvatske? Prolazno, pohvalno ili pokudno?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Zoran Torbica

    Zoran Torbica

    12. 01. 2011. u 12:36 pm Odgovori

    Ubo si u sridu. U Srbiji je jedan fenomen zapostavljanja Interneta. Sadašnja vlast se nekada zvala DOS i bila opozicija Miloševiću. Milošević je kontrolisao sve offline medije, jedino nije mogao da kontroliše Internet. Preko Interneta su se razmenjivale i objavljivale vesti dok je medijski mrak bio potpun.
    Sadašnja vlast je to potpuno zaboravila, opet se bilduju spinovi Potemkinovih sela offline a niko, izgleda ne čita komentare.

  2. Vuk

    Vuk

    12. 01. 2011. u 2:35 pm Odgovori

    U Sloveniji od predsedničke kampanje 2007 koja je prva
    ozbiljnije koristila SM dobro vidimo razliku između političkog
    marketinga (& PR) za potrebe izbora i problematike
    vladanja. Isto tako razlikujemo komuniciranje od delovanja. E sad:
    e-kampanja može koristiti SM kanale a govoriti opšte preddigitalne
    sadržaje. To čak i uz njegovu eventualnu SM pismenost &
    iskrenost već odavno me označava kandidata kao savremenog,
    internetnog… Isto tako, posle dobijenih izbora, kandidat koji sam
    ili preko agencije (NIKADA!!) samo fino tweeta i fejsa, a pritom ne
    uključuje u svoje političke projekte ništa od veoma bitnih e-tema
    (eh, na primer: broadband, intelektualno vlasništvo…) ne
    zaslužuje reputaciju e-predsednika ili premijera. Zanimljivo
    pitanje u našem delu sveta je da li realna internetnost političara
    utiče na electability (izborivost?) te u kakvoj vezi je eventualni
    e-aktivizam sa direktivama i interesima medjunarodnog telko
    sektora.

  3. Damir 2

    Damir 2

    12. 01. 2011. u 8:42 pm Odgovori

    pa tko još uzima političare ozbiljno. Čast Josipoviću ali prosječan političar izgovoriti će sve samo da se dodvori narodu. Tko se nada nečemu više taj je naivan, ili ne poznaje bit (nesavršenog) sistema demokracije. Oni se kao dodvoravaju a mi im kao vjerujemo. I tako u krug

  4. baneweb

    baneweb

    12. 01. 2011. u 9:09 pm Odgovori

    Iako ne pratim preterano hrvatsku politicku scenu, ovo je sjajan pregled Ivane. Svaka cast na deteljnosti. Kod nas bi tek trebalo ozbiljnije da se ukljuce SM u izborima 2012 tek.

  5. Mihael Šanko

    Mihael Šanko

    12. 01. 2011. u 9:54 pm Odgovori

    Odličan članak i još bolja analiza ovog problema. Možda je to samo ono političko “zaboravljanje” obećanja, no internet se ni u kojem slučaju ne smije zanemariti. Pa kad već plaćamo toliko “pametnih” umova i savjetnika, onda možemo i još nekoliko njih koji će voditi brigu o pojavi Predsjednika RH na internetu…

  6. Milos

    Milos

    13. 01. 2011. u 5:50 am Odgovori

    odlicna analiza. samo da podsetim da je press sluzba predsednika tadica demantovala da on ima FB stranicu. Ja sam pokusavao da saznam ko vodi ovu stranicu koju si ti analizirao jer je ona dnevno aktivna ali nisam uspeo. Recimo taj podatak mozda mozes da ubacis.

    Inace kada pocnu vrsiti duznost svi se zaborave. tezak im je rad na internetu jer tu nema praznog hoda… i tako s vremnom to potpuno zamre. Hvala ti

  7. Vuk

    Vuk

    13. 01. 2011. u 7:39 am Odgovori

    Naravno da političari sebe doživljavaju kao izdvojenu i uzvišenu kastu, ali autopasivizacija građana je podjednako slaba stvar. Lekcija zadnjih 20 godina balkanske istorije bi morala biti baš ta da prepuštanje politike (glasnim, estradnim) političarima vodi grubim akumulacijama okrvavljenog novca, lokalizovanom autoholokaustu i višegeneracijskoj bezperspektivnosti regiona.
    Pomeranje dijaloškog težišta (u smeru civilne kontrole politike i društvenih procesa) bi morao biti krovni smisao SM u sferi političkog komuniciranja. To onda zovemo javni dijalog.

  8. Fran Kušeta

    Fran Kušeta

    13. 01. 2011. u 9:56 pm Odgovori

    Problem društvenih medija u političara je njihov osjećaj sigurnosti u zatvorenom. Političari (barem većina njih) ne shvaća promjenu paradigme odnosa s javnošću, u kojima postupno nestaje posrednik (klasični medij), i u kojem kontrola (htjeli mi to ili ne) prelazi u ruke građana. Umjesto da spremno zajašu val novog doba, oni rađe ostaju zadnji koju promjenu prihvaćaju, pa se javljaju akcije poput Rakarove vizualizacije proračuna, umjesto da takve stvari odrađuje vlast.

    Iz iskustva mogu detektirati (vodio društvene medije Vidoševiću) još jedan, tako reći unutarnji, problem a to je veliki otpor ‘starog PR-a’ prema društvenim medijima. Političari danas u podignuti u svijetu prije interneta, pa ako nemaju mlade, novom internetu prilagođene savjetnike, jednostavno ne vide dobro u što većoj internet prisutnosti. Ako pogledate Josipovićev kabinet, jasno će vam biti da je to većinom prekaljena garda koja funkcionira u starim okvirima, sa (iznimno relativno) mladim šefom.

    I još nešto: ovaj problem nikako nije svojstven samo političarima, nego i većini šefova, predsjednika i sl. koji su podigunuti u starom svijetu. Oni jednostavno nikako ne vide korist u otvaranju javnosti. Npr. ne mogu shvatiti zašto bi nekome bilo zanimljivo vidjeti kako izgleda njihov radni dan, stalno obavještavati javnost gdje su itd.

  9. Martin

    Martin

    17. 01. 2011. u 11:59 am Odgovori

    dobro, za očekivati je da baš nije svaki dan na facebooku, ali sramotno je za njegov odnos prema slobodnom softveru: Ubuntu je bio dobar do je bio u kampanji, čak se i hvalio s time, a kada je došla fotelja naslijedio je i windowse od Mesića. I to baš sada kada i Putin traži Linux u javnim službama.
    Mislim reći da Josipovićeve windowse plaćamo mi.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Društvene mreže

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?