Zaboravlja li Hrvatska pošta na druge probleme ako ulaže u kriptovalute, dronove i Locodels?

Zaboravlja li Hrvatska pošta na druge probleme ako ulaže u kriptovalute, dronove i Locodels?

Dronovi, kriptovalute, akvizicija startupa... prije bi rekli da pričamo o Facebooku ili Amazonu, a ne državnoj korporaciji u Hrvatskoj. A ipak, upravo je o Hrvatskoj pošti riječ. No, mogu li tehnološki trendovi pomoći ako korisnicima pošiljke kasne?

I ne samo kasne, neke i nikada ne pristignu. Ali, budimo iskreni, Hrvatska pošta nikada nije imala lagan posao kad je u pitanju korisnička podrška i zadovoljstvo. Od 21 pružatelja poštanskih usluga u Hrvatskoj, uz 22 posto paketnog tržišta, 98 posto hrvatskog pismovnog tržišta drži Pošta. Nije to malen posao, međutim, nije ni Hrvatska baš velika država. Zašto se onda još događaju takve stvari? Kako će Pošti praćenje tehnoloških trendova pomoći u tome? Odgovore na ta pitanja potražila sam kod Luke Škacana, direktora Službe unaprjeđenja poslovanja u Hrvatskoj pošti.

Dronovi i kriptovalute su super, ali što je s mojim paketom?

A što je s paketima iz Kine? Iako je poznato kako nema straha od širenja epidemije poštanskim paketima jer je korona virus iznimno osjetljiv na vanjske uvjete, Hrvatska pošta je ipak iz predostrožnosti vidjela potrebu da dostave tih paketa do daljnjega zadrži – a o čemo ćemo i uskoro više pisati. Posta.hr

Poštine ambicije kad su u pitanju tehnološki trendovi zadnje dvije godine samo se povećavaju. Luka Škacan tvrdi kako se Pošta angažirala u ovom smjeru upravo zbog korisnika odnosno zbog istraživanja korisničkih potreba. Za kriptovalute, primjerice, to se dogodilo kad su na hrvatskom tržištu identificirali rastući segment turista iz Zapadne i Sjeverne Europe koji raspolažu većom količinom kriptovaluta, a koje nisu mogli direktno koristiti za plaćanje turističkih usluga. Donesen je plan kojim se poštanske urede planira pozicionirati kao primarno mjesto konverzije kriptovaluta u kune.

I u tome su uspjeli u suradnji s hrvatskom tvrtkom Electrocoin. Poštine poslovnice diljem Hrvatske postale su fizička mjenjačnica za kriptovalute. No, iako je za sezonu i pojedine turiste dosta zgodno, najveći problem ostaje tijekom godine: činjenica da kriptovalute u Hrvatskoj nisu previše prihvaćene. Što nas dovodi i do pitanja čemu onda kriptovalute?

Sličan paradoks pratimo i s najnovijom Poštinom ekskurzijom u tehnologiju – dronovima.

Početkom ove godine, Pošta je pokrenula projekt s bespilotnim letjelicama koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske. U pilot projektu s tvrtkom AIR-RMLD, realizirali su prvu dostavu bespilotnom autonomnom letjelicom u Hrvatskoj, od luke Gaženica u Zadru do otoka Ugljana. Iako naizgled zanimljiva vijest kojom Pošta ukazuje da je u koraku s vremenom, mnogi su čitatelji burno reagirali na ovakvu aktivnost. Naglašavajući da je samo u pitanju promocija, a ne briga za core poslovanje, nerijetki su bili komentari poput: “Nek se oni uhvate dostavljanja paketa, nisu ni to još usvojili do kraja.”

Paketi su problem za sebe

Ukratko, korisnici smatraju da Poštino koketiranje s novim trendovima ne vodi nigdje jer postoje još neki temeljni problemi u procesima dostave, kao što su primjerice, krađe na lokalnoj razini, ali učestalo kašnjenje i gubljenje paketa općenito. Luka razumije brige korisnika, ali isto tako ističe kako su to dva odvojena poslovna procesa na koji se utječe različito.

Uopće ne bi trebalo uspoređivati te dvije stvari, jer nipošto ne isključuju jedna drugu. Hrvatska pošta istodobno investira u nove tehnologije za pružanje novih usluga, ali i nove tehnologiju za optimizaciju postojećih usluga i procesa.

Ostavimo onda tehnologiju, za sad postrani. I vratimo se na sve neuručene pošiljke. Sjetimo se da je Hrvatska pošta nekoliko godina prakticirala naplaćivanje 4,50 kune za tzv. male pakete iz inozemstva (izuzev EU). U rujnu 2019., HAKOM joj je isto zabranio nakon što je ratificirala Svjetsku poštansku konvenciju. Iz Pošte su tada izjavili kako su se “prije ukidanja naplate mali paketi uručivali osobno korisnicima, ali isključivo zbog obveze naplate. Kako ova obveza danas više ne postoji, mali paketi se, kao i ostale obične pošiljke, ubacuju u kućni kovčežić – ukoliko im dimenzije to dopuštaju.” Međutim, i tijekom razdoblja naplate događalo se da mnoge dočekaju papirići u sandučićima, iako su bili kod kuće – iako su možda čekali tog poštara!

Je li kriva Pošta što je poštar kriv?

Hrvatska Pošta je nedavno započela i s provedbom projekta kompanijske kulture od kojeg imaju velika očekivanja, tvrdi Luka Škacan. Posta.hr

Zatvara li Pošta jedno oko na te probleme? Ili ih samo zatvara pred javnosti? Zašto se takvi problemi još nisu riješili, pitala sam i Luku. Hrvatska pošta dnevno uručuje oko 1 i pol milijun pošiljaka, a poteškoće u dostavi mjere se u promilima, objašnjava Luka:

Ukoliko gledamo širu sliku i broj poteškoća u dostavi u usporedbi s brojem pošiljaka koje svakoga dana Hrvatska pošta dostavi, ne možemo govoriti o značajnom problemu koji predstavlja način poslovanja Hrvatske pošte. Poteškoće i greške se događaju i događat će se, a investicijama u temeljno poslovanje ih želimo svesti na najmanji mogući broj.

Očito da oni na višim pozicijama ne mogu micromanageati svaku poslovnicu i praksu njezinih zaposlenika na terenu, no, neke mjere bi trebale postojati. To se od prošle godine osigurava ne samo iznutra, već i izvana. Kako sam spomenula, Hrvatska pošta postala je početkom 2019. punopravna članica International Post Corporationa (IPC), međunarodne organizacije koja okuplja vodeće poštanske operatore Europe, Sjeverne Amerike i Australije. Za to je trebala ispuniti stroge kriterije – od zadanog visokog postotka uručenja pošiljaka i kvalitete do dobrih financijskih rezultata. Uz to su i DHL-ov partner u Parcel Connect mreži, za što su također ispunili vrlo stroge kriterije kvalitete. Kvaliteta se stoga mora pojačano pratiti, ističe Luka:

Redovito pratimo kvalitetu dostave, a obavljaju se i vanjska, neovisna mjerenja kvalitete koje redovito potvrđuju da je kvaliteta poštanskih usluga viša od propisane. Naravno važan nam je svaki korisnik i svaka pošiljka i upravo zbog toga kontinuiramo radimo na unapređenju naših procesa i usluga.

Svoje radnike o svemu kontinuirano informiraju, educiraju, dodaje Luka, ali i slušaju njihove preporuke jer su oni direktan kanal prema korisnicima te lako prepoznaju potrebu za inovacijama. Osim toga, Pošta nastoji i drugim aktivnostima utjecati kako bi nepovoljne situacije eliminirala. Prošle godine otvoren je najveći sortirni centar u Hrvatskoj, a koji se smjestio u Velikoj Gorici i zapošljava 300-tinjak ljudi.

Na strateški iznimno pogodnoj lokaciji centralizirali smo sve procese s područja Zagreba, a novi stroj za automatsko sortiranje paketa znatno će poboljšati cjelokupni proces paketne dostave, koja je u velikom porastu. Osim investicija u mrežu sortirnica (Zadar, Osijek, Novi sortirni centar i nedavno započeta gradnja u Kukuljanovom), razvili smo i cjelokupni softver, takoreći novi operativni sustav koji dodatno optimizira proces.

Locodels: Ulazak na tržište alternativnih modela dostave

Preuzimanjem Locodelsa Stevice Kuharskog u portfelj usluga Pošte sada je uključena i mogućnost dostave istog dana unutar urbanog područja grada Zagreba i okolice. Hrvatska pošta

Ulaganje u razvoj poslovanja odvilo se još jednim nesvakidašnjim potezom za ovu državnu firmu. U studenom 2019. objavili su preuzimanje Locodelsa, startupa kojeg je pokrenuo Stevica Kuharski, inače voditelj scoutinga, odnosno pronalaska novih startupa za fond Fil Rouge Capital, a koji danas unutar Pošte nastavlja voditi Locodels. Još 2015. ova platforma za gradsku dostavu osmišljena je na ekonomiji dijeljenja, a kakva nam se danas čini uobičajena sa svim Glovo i Wolt dostavljačima na ulicama gradova. Fokus poslovanja Locodelsa bio je na efikasnoj jednodnevnoj dostavi, od vrata do vrata. Za obavljanje dostave svi se mogu prijaviti te nakon sigurnosne provjere postati Locodels vozači.

Razvojem mreže klijenata, korisnika, ali i vozača zadnjih godina, Locodels je izgradio solidnu infrastrukturu. Pošti koja je taman bila u pripremi, a sad već i u primjeni razvojne strategije Pošta 2022. – ovakva platforma, u skladu s njihovim ciljevima optimizacije i digitalizacije procesa postojećih usluga, došla je kao naručena:

​Kupnja Locodelsa nije isključila uspostavu vlastitog tima za alternativne poslovne modele, već je ubrzala proces razvoja platforme za istodnevnu dostavu, temeljene na ekonomiji dijeljenja. Locodels je trenutno zajednički projekt više eksperata iz Hrvatske pošte te naše obje tvrtke kćeri. Uz minimalne troškove i neopterećeni velikim sustavom, startup poput Locodelsa može efikasno razviti novi poslovni model koji onda preuzme velika tvrtka poput pošte. Uz to, želimo pokazati kako Hrvatska pošta prati startup scenu u Hrvatskoj i spremna je na investicije i u tom segmentu.

Integracija dostave platforme Locodels s ostalim temeljnim procesima Pošte planirana je u najskorijem razdoblju te već sada rade na tome kako bi rezultati uskoro bili vidljivi i krajnjim korisnicima. Cilj im je u konačnici da korisnik može koristiti bilo koju, sebi prilagođenu uslugu, objašnjava Luka.

​Takva usluga prvenstveno treba omogućiti korisničko upravljanje te čitav niz dopunskih opcija koje će korisniku omogućiti da mu dostavni proces predstavlja ugodno iskustvo, a ne opterećenje. Korisnik je taj koji će upravljati mjestom, vremenom i kanalom dostave.

Funkcioniranje poslovanja nije isto što i njegovo unapređenje

Hrvatska pošta nije tek neka tvrtka čije će poslovanje netko transformirati u godinu dana. To je tvrtka koja zapošljava 10 tisuća radnika, od kojih je nešto više od 3 tisuće poštara i poštarica i koja broji 1016 poštanskih ureda.

Posta.hr

Razumljivo je stoga, kako kupnja Locodelsa nije jedini strateški korak Hrvatske pošte u zadnjem razdoblju. Prošle su godine Hrvatskom telekomu prodali evotv čime su, kako tvrdi Luka, potvrdili usmjerenost Pošte na temeljno poslovanje. Iz istog razloga su kupili Locodels, dodaje. No, osim toga, pokrenuli su i zanimljive suradnje s nekoliko hrvatskih tvrtki poput Gideon Brothersa te spomenutog Electrocoina i Air RMLD-a. Luka posebno ističe i suradnju s akademskom zajednicom: projekte s PMF-om te Fakultetom prometnih znanosti.

Na kraju, Hrvatska pošta kao i svaka uslužna djelatnost susreće se s istim izazovom, a to je zadovoljan korisnik, dodaje Luka. Kao i svima – i njima je cilj da budu građanima na usluzi, no da bi to dugoročno osigurali u vremenima brzih promjena, njihova digitalna transformacija treba još poliranja:

Današnji moderan korisnik želi imati maksimalnu kontrolu nad svim uslugama koje koristi, a tvrtke moraju ulagati u razvoj kako bi ispunile sve veća očekivanja svojih korisnika. Kroz unaprjeđenje i nadogradnju postojećih usluga, ali i razvoj novih želimo biti prvi izbor građana, ali i poslovnih korisnika u Hrvatskoj za sve logističke potrebe.

Konačno, da li Pošta zbilja gubi energiju i resurse ako jedan dio poslovanja radi što treba? Ulaganje u mijenjanje kriptovaluta i nije toliko veliko ulaganje ako pogledamo da je ostvareno u suradnji s domaćim stručnjacima iz Electrocoina – što Pošti uvelike smanjuje zahtjevnost i održavanje projekta. Dronovi su možda preishitren korak s obzirom na druge dostavne procesi koji u Pošti nisu ispolirani, no ipak dugoročno važan ako želimo razmišljati o tome da postoji nužda za takvom vrstom usluge na udaljenim dijelovima Hrvatske. A kad je riječ o poliranju istodnevnih dostavnih usluga i širenju u tom segmentu, Pošta je napravila jedan od najbitnijih koraka da ubrza promjene: akvizirala je znanje i tehnološku infrastrukturu od Locodelsa.

Iskreno, Pošti možemo zamjeriti sto drugih stvari, ali ne i to što, između svega ostaloga, ide u smjeru trendova. Možda jednostavno Lukin odjel posao radi kako treba – samo problemi leže negdje drugo…

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    25. 02. 2020. u 3:23 pm Odgovori

    jao brižni oni, potrgali se od brige za nas.

    ako poštar hoda sa papirićem o dostavi, umjesto sa paketom to onda nije “poteškoća u dostavi” nego namjerna zajebancija.

    droniranje i kriptovalutiranje je čisto skretanje pažnje sa bitnoga,
    obzirom da nemaju nikakvu računicu sa razvijanjem takvih usluga

  2. Dostava paketa

    Dostava paketa

    26. 02. 2020. u 8:54 am Odgovori

    Digitalizacija je sjajna, i noviteti poput dronova i kriptovalute su korak unaprijed. Za pohvalu. No sam uvod teksta implicira, a što je sa osnovnim problemima. Poštar ne dostavlja paket koji mu ne stane u torbu iako je plaćena dostava na kućni prag. Pripremljeni su papirići da nisu mogli isporučiti pošiljku jer nisam kod kuće (simpatičan je bio poštar kad mi je papirić dao u ruke jer sam ga slučajno sreo). A onda vrhunac, nisam otišao po neisporučeni paket dva dana pa sam platio ležarinu. Na neisporučeni paket 🙂 I to je službena procedura u digitalno doba. Konkurencija je to sjajno riješila, znači može se!

  3. Ivica

    Ivica

    26. 02. 2020. u 11:23 am Odgovori

    Pozdravljam napore Pošte da se modernizira. U njenu obranu čuo sam od nekih restorana da su nezadovoljni dostavom razvikanih startupa za dostavu hrane kod nas, da ih sad ne imenujem javno. Ljudise žale da hrana dolazi hladna, uništena, da kasne i ne drže se rokova. Ja osobno sam naručio 2x i nijednom mi hrana nije došla, a nisam se imao kome obratiti u startupu da pitam za razlog.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".

Društvene mreže

Book Tok ili kako je Tik Tok knjige učinio ponovno modernima

Kako se dogodilo da je upravo Tik Tok, društvena mreža kratkih i dinamičnih videa, za koju smo mislili da će potpuno uništiti fokus i pažnju djeci i mladima, učinila upravo suprotno, potaknula ih da - čitaju!

Startupi i poslovanje

Od design-driven do data-driven tvrtke, kako je Score Alarm postao Superology

Superology će uskoro napuniti 10 godina, no njihov rebrending odvio se ne samo ususret toj velikoj obljetnici već kao posljedica rasta tvrtke koja je doktorirala razvoj digitalnog proizvoda u svom području.