Hrvatska Pošta krenula u eksperimentiranje s razmjenom kriptovaluta.

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Blockchain i kriptovalute jednako su seksi tema danas kao recimo digitalna transformacija ili influencer marketing, iako su od ovih tema ipak nešto kompleksnije i na neki način apstraktnije. Ne čudi stoga to što tvrtke svih veličina žele asocirati s ovim novim trendovima, s manje ili više uspjeha. Posljednji primjer je Hrvatska Pošta, koja je nedavno u suradnji s Electrocoinom pokrenula fizičke mjenjačnice za kriptovalute.

Kako bih saznao više o ovom projektu i razumio zašto se pošta uhvatila baš kriptovaluta razgovarao sam s Hanom Knez iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske Pošte i Nikolom Škorićem, direktorom Electrocoina, tvrtke koja ima nekoliko godina iskustva upravo s razmjenom kriptovaluta putem vlastite platforme. Electrocoin se specijalizirao u razvoju platformi za razmjenu kriptovaluta poput Bitcoina ili Ethereuma u kune, a iako je tržište kriptovaluta prošle godine doživjelo dosta problema, danas se oporavljaju i gledaju prema novim suradnjama od kojih je jedna i ova sa Hrvatskom Poštom.

Upravo je činjenica da se radi o tehnologiji koja još kod nas i nije toliko široko prihvaćena i tvrtki poput Pošte ono što ovu priču čini zanimljivom. Spoj je ovo dvije dijametralno suprotne stvari: jedne od najmodernijih tehnologija koje čovjek danas ima i – čekanja u redu. Ipak, uključivanje ove tehnologije u sustav poput Pošte nipošto nije mala stvar za HP koji, kaže Hana, trenutačno provodi mnogo projekata kako bi se digitalizirao, a ima i novi vizualni identitet koji je star samo nekoliko tjedana te možda uskoro uvede plaćanje kriptovalutama na svoju internetsku trgovinu Žuti Klik. Danas sve više tvrtki dopušta korištenje Bitcoina i drugih kriptovaluta na svojim stranicama, a Pošta bi se pridružila nekima koji su do sada već uveli ovu vrstu plaćanja, poput frizerskih salona i trgovina računalnom opremom.

Trgujmo kriptovalutama na moru?

Svoje kriptovalute tako ćete moći zamijeniti u nekoliko poslovnica Pošte u Zadru, a radi se o pilot projektu tijekom kojeg se nastoje ispolirati sve eventualne greške u sustavima koji osiguravaju razmjenu te pratiti interes za ovom uslugom. Hana pojašnjava kako poštanski uredi na obali svake godine bilježe znatno veći promet za vrijeme turističke sezone, stoga je bilo prirodno ovakav projekt započeti upravo u jednoj od najpoznatijih turističkih destinacija na Jadranu. Ako tome dodamo i svijest o kriptovalutama koja je u Hrvatskoj i dalje dosta niska, iskorištavanje velikog broja turista koji prolaze kroz Zadar vrlo je dobra ideja za isprobavanje nove ideje.

Kada je riječ o samom procesu razmjene valuta u poslovnicama, on se odvija u nekoliko koraka. Nikola pojašnjava:

Klijent pristupa radniku Pošte na šalteru i moli za konverziju kriptovalute u određeni iznos kuna. Klijenti imaju na izbor 5 različitih kriptovaluta koje mogu zamijeniti (BTC, ETH, XRP, EOS i XLM) i, nakon identifikacije klijenta, radnica Pošte će, ovisno o iznosu i izabranoj kriptovaluti, isprintati odgovarajući kupon sa pripadajućim QR kodom. Klijent zatim ima 15 minuta da skenira taj QR kod koristeći svoj kriptovalutni novčanik i pošalje kriptovalutu. Nakon što je ova transakcija uspješno završena, klijent se vraća na šalter i dobiva svoju gotovinu.

Naravno, ovo nije tako jednostavno kao prisloniti karticu na terminal na bankomatu, ali specifičnosti i tehnologija iza kriptovaluta ipak su mnogo različitiji od “klasičnih” kreditnih kartica. Ipak, ne čini se ni previše zahtjevno, što u više detalja možete proučiti na blogu Moj Kripto.

Dobra ideja, ali…

Nema sumnje kako bi eventualan velik uspjeh ovog projekta mogao učiniti mnogo za kriptovalute u Hrvatskoj, ali da bi se to dogodilo mora se poklopiti nekoliko stvari. Nikola napominje kako je jedna od glavnih prepreka širenju kriptovaluta u Hrvatskoj činjenica da jednostavno nisu previše prihvaćene, a kako bi postale mora ih se koristiti. To je svojevrsni “začarani krug”, dodaje, i vjeruje kako bi upravo suradnja s Poštom mogla biti izlaz iz ove situacije jer bi širenje poštanskim uredima nedvojbeno učinilo kriptovalute više mainstream u Hrvatskoj, i kako bismo se pridružili zemljama koje ozbiljno investiraju u kripto budućnost.

Jasno, ne postoji nikakva garancija da će se to dogoditi. Lako se zanijeti i reći kako je vrhunska ideja to što je Pošta odlučila eksperimentirati s kriptovalutama, ali u ovome trenutku vrlo je teško predvidjeti je li ovo samo još jedan keyword koji su u Pošti odlučili eliminirati s popisa ili istinski interes za razvojem ovog dijela poslovanja. Zanimljivo, Hrvatska Pošta je, uz onu iz Lihtenštajna, jedna od rijetkih koje su se odlučile na ovaj korak.

Postavlja se pitanje i treba li jedna poštanska institucija uopće kriptovalute?  Jasno, velik broj nas i dalje koristi usluge Pošte i bilo bi super kada bismo mogli koristiti kriptovalute da ih platimo, ali je li to prosječnom korisniku važnije od toga da mu na vrijeme stigne paket ili da ima kvalitetan sustav praćenja pošiljke? Vjerujem da bi mnogo ljudi radije preferirali ulaganje u neku striktno poštansku uslugu, a ne u digitalni novac, iako ovaj projekt za Poštu nije bio osobito zahtjevan budući da su Nikola i njegov tim veterani ovog područja.

Činjenica je da dobar dio korisnika ne zanima digitalizacija kada je riječ o tvrtki poput pošte ili banke, jer sve što mi na kraju želimo od pošte je da bude dobra pošta i sjajno radi svoj posao. Digitalizacija tu može dosta pomoći i uvođenje novih tehnologija može učiniti korisničko iskustvo boljim, ali za to se treba apsolutno posvetiti tome. Iz Pošte mi napominju kako upravo to planiraju, a Nikola kaže kako je iskustvo rada s Poštom bilo bitno drugačije nego naša percepcija ove tvrtke.

U Zadru ćete tako moći svoj Bitcoin prebaciti u kune i time ih koristiti u kafićima, trgovinama i gdje god drugdje poželite.

Više od samo buzzworda

Digitalizacija i digitalna transformacija mnogo je teži i kompleksniji posao i proces od samo razgovora, a ako želimo da Hrvatska bude država u kojoj su moderne tehnologije svakodnevna pojava moramo od nekuda krenuti. Nikola za kraj dodaje kako je dosta financijskih institucija u Hrvatskoj neprijateljski nastrojeno prema tvrtkama koje se bave kriptovalutama, a suradnja s nekim ovako percipirano “rigidnim” sustavom poput Pošte možda će baš biti nešto što svima koji se bave kriptovalutama u Hrvatskoj otvara vrata daljnjeg uspješnijeg poslovanja. Svakako bi bilo dobro da nakon ovih vijesti neke domaće institucije krenu koracima JPMorgana, banke koja ima čak i svoju vlastitu kriptovalutu.

Ovaj projekt će vjerojatno trajati još nekoliko mjeseci, a potom će se evaluirati svi podaci i pasti odluka o tome hoće li se kripto mjenjačnice širiti i po drugim regionalnim centrima Hrvatske Pošte. Nadam se da će upravo to biti slučaj, i da će Nikola i drugi kripto eksperti dobiti u Pošti partnera koji će biti primjer bankama i drugim institucijama da kriptovalute nisu nešto čega se treba bojati, ali ostaje nam vidjeti koliko će zapravo korisnici prepoznati Poštu kao instituciju u kojoj žele mijenjati svoje kriptovalute u “klasične” kune.

Komentari

  1. Miro

    Miro

    02. 08. 2019. u 10:01 pm Odgovori

    Iako smatram kriptovalute suvišnim pa i beskorisnim hype izumom, ovo je dobar potez Pošte, Usput se slažem sa autorom, bolje da porade na kvaliteti usluge, nekako mi čekanje u redu i tete na šalteru ne idu uz kriptovalute. Ali pustimo se iznenaditi, podržavam.

  2. SZ

    SZ

    13. 08. 2019. u 8:57 am Odgovori

    Odlično podržavam. Mala digresija-stojiš u redu da bi dobio QR onda stojiš u redu da bi digao keš. Revolut kartica…crpyto transakcija u bilo kojem smjeru je momentalna bez odlaska bilo gdje. Ako ti nakon toga treba keš onda do prvog bankomata(nema provizije za iznose do 200eur)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Što ste propustili

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?

Startupi i poslovanje

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.