Hrvatska Pošta krenula u eksperimentiranje s razmjenom kriptovaluta.

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Blockchain i kriptovalute jednako su seksi tema danas kao recimo digitalna transformacija ili influencer marketing, iako su od ovih tema ipak nešto kompleksnije i na neki način apstraktnije. Ne čudi stoga to što tvrtke svih veličina žele asocirati s ovim novim trendovima, s manje ili više uspjeha. Posljednji primjer je Hrvatska Pošta, koja je nedavno u suradnji s Electrocoinom pokrenula fizičke mjenjačnice za kriptovalute.

Kako bih saznao više o ovom projektu i razumio zašto se pošta uhvatila baš kriptovaluta razgovarao sam s Hanom Knez iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske Pošte i Nikolom Škorićem, direktorom Electrocoina, tvrtke koja ima nekoliko godina iskustva upravo s razmjenom kriptovaluta putem vlastite platforme. Electrocoin se specijalizirao u razvoju platformi za razmjenu kriptovaluta poput Bitcoina ili Ethereuma u kune, a iako je tržište kriptovaluta prošle godine doživjelo dosta problema, danas se oporavljaju i gledaju prema novim suradnjama od kojih je jedna i ova sa Hrvatskom Poštom.

Upravo je činjenica da se radi o tehnologiji koja još kod nas i nije toliko široko prihvaćena i tvrtki poput Pošte ono što ovu priču čini zanimljivom. Spoj je ovo dvije dijametralno suprotne stvari: jedne od najmodernijih tehnologija koje čovjek danas ima i – čekanja u redu. Ipak, uključivanje ove tehnologije u sustav poput Pošte nipošto nije mala stvar za HP koji, kaže Hana, trenutačno provodi mnogo projekata kako bi se digitalizirao, a ima i novi vizualni identitet koji je star samo nekoliko tjedana te možda uskoro uvede plaćanje kriptovalutama na svoju internetsku trgovinu Žuti Klik. Danas sve više tvrtki dopušta korištenje Bitcoina i drugih kriptovaluta na svojim stranicama, a Pošta bi se pridružila nekima koji su do sada već uveli ovu vrstu plaćanja, poput frizerskih salona i trgovina računalnom opremom.

Trgujmo kriptovalutama na moru?

Svoje kriptovalute tako ćete moći zamijeniti u nekoliko poslovnica Pošte u Zadru, a radi se o pilot projektu tijekom kojeg se nastoje ispolirati sve eventualne greške u sustavima koji osiguravaju razmjenu te pratiti interes za ovom uslugom. Hana pojašnjava kako poštanski uredi na obali svake godine bilježe znatno veći promet za vrijeme turističke sezone, stoga je bilo prirodno ovakav projekt započeti upravo u jednoj od najpoznatijih turističkih destinacija na Jadranu. Ako tome dodamo i svijest o kriptovalutama koja je u Hrvatskoj i dalje dosta niska, iskorištavanje velikog broja turista koji prolaze kroz Zadar vrlo je dobra ideja za isprobavanje nove ideje.

Kada je riječ o samom procesu razmjene valuta u poslovnicama, on se odvija u nekoliko koraka. Nikola pojašnjava:

Klijent pristupa radniku Pošte na šalteru i moli za konverziju kriptovalute u određeni iznos kuna. Klijenti imaju na izbor 5 različitih kriptovaluta koje mogu zamijeniti (BTC, ETH, XRP, EOS i XLM) i, nakon identifikacije klijenta, radnica Pošte će, ovisno o iznosu i izabranoj kriptovaluti, isprintati odgovarajući kupon sa pripadajućim QR kodom. Klijent zatim ima 15 minuta da skenira taj QR kod koristeći svoj kriptovalutni novčanik i pošalje kriptovalutu. Nakon što je ova transakcija uspješno završena, klijent se vraća na šalter i dobiva svoju gotovinu.

Naravno, ovo nije tako jednostavno kao prisloniti karticu na terminal na bankomatu, ali specifičnosti i tehnologija iza kriptovaluta ipak su mnogo različitiji od “klasičnih” kreditnih kartica. Ipak, ne čini se ni previše zahtjevno, što u više detalja možete proučiti na blogu Moj Kripto.

Dobra ideja, ali…

Nema sumnje kako bi eventualan velik uspjeh ovog projekta mogao učiniti mnogo za kriptovalute u Hrvatskoj, ali da bi se to dogodilo mora se poklopiti nekoliko stvari. Nikola napominje kako je jedna od glavnih prepreka širenju kriptovaluta u Hrvatskoj činjenica da jednostavno nisu previše prihvaćene, a kako bi postale mora ih se koristiti. To je svojevrsni “začarani krug”, dodaje, i vjeruje kako bi upravo suradnja s Poštom mogla biti izlaz iz ove situacije jer bi širenje poštanskim uredima nedvojbeno učinilo kriptovalute više mainstream u Hrvatskoj, i kako bismo se pridružili zemljama koje ozbiljno investiraju u kripto budućnost.

Jasno, ne postoji nikakva garancija da će se to dogoditi. Lako se zanijeti i reći kako je vrhunska ideja to što je Pošta odlučila eksperimentirati s kriptovalutama, ali u ovome trenutku vrlo je teško predvidjeti je li ovo samo još jedan keyword koji su u Pošti odlučili eliminirati s popisa ili istinski interes za razvojem ovog dijela poslovanja. Zanimljivo, Hrvatska Pošta je, uz onu iz Lihtenštajna, jedna od rijetkih koje su se odlučile na ovaj korak.

Postavlja se pitanje i treba li jedna poštanska institucija uopće kriptovalute?  Jasno, velik broj nas i dalje koristi usluge Pošte i bilo bi super kada bismo mogli koristiti kriptovalute da ih platimo, ali je li to prosječnom korisniku važnije od toga da mu na vrijeme stigne paket ili da ima kvalitetan sustav praćenja pošiljke? Vjerujem da bi mnogo ljudi radije preferirali ulaganje u neku striktno poštansku uslugu, a ne u digitalni novac, iako ovaj projekt za Poštu nije bio osobito zahtjevan budući da su Nikola i njegov tim veterani ovog područja.

Činjenica je da dobar dio korisnika ne zanima digitalizacija kada je riječ o tvrtki poput pošte ili banke, jer sve što mi na kraju želimo od pošte je da bude dobra pošta i sjajno radi svoj posao. Digitalizacija tu može dosta pomoći i uvođenje novih tehnologija može učiniti korisničko iskustvo boljim, ali za to se treba apsolutno posvetiti tome. Iz Pošte mi napominju kako upravo to planiraju, a Nikola kaže kako je iskustvo rada s Poštom bilo bitno drugačije nego naša percepcija ove tvrtke.

U Zadru ćete tako moći svoj Bitcoin prebaciti u kune i time ih koristiti u kafićima, trgovinama i gdje god drugdje poželite.

Više od samo buzzworda

Digitalizacija i digitalna transformacija mnogo je teži i kompleksniji posao i proces od samo razgovora, a ako želimo da Hrvatska bude država u kojoj su moderne tehnologije svakodnevna pojava moramo od nekuda krenuti. Nikola za kraj dodaje kako je dosta financijskih institucija u Hrvatskoj neprijateljski nastrojeno prema tvrtkama koje se bave kriptovalutama, a suradnja s nekim ovako percipirano “rigidnim” sustavom poput Pošte možda će baš biti nešto što svima koji se bave kriptovalutama u Hrvatskoj otvara vrata daljnjeg uspješnijeg poslovanja. Svakako bi bilo dobro da nakon ovih vijesti neke domaće institucije krenu koracima JPMorgana, banke koja ima čak i svoju vlastitu kriptovalutu.

Ovaj projekt će vjerojatno trajati još nekoliko mjeseci, a potom će se evaluirati svi podaci i pasti odluka o tome hoće li se kripto mjenjačnice širiti i po drugim regionalnim centrima Hrvatske Pošte. Nadam se da će upravo to biti slučaj, i da će Nikola i drugi kripto eksperti dobiti u Pošti partnera koji će biti primjer bankama i drugim institucijama da kriptovalute nisu nešto čega se treba bojati, ali ostaje nam vidjeti koliko će zapravo korisnici prepoznati Poštu kao instituciju u kojoj žele mijenjati svoje kriptovalute u “klasične” kune.

ponuda

Komentari

  1. Miro

    Miro

    02. 08. 2019. u 10:01 pm Odgovori

    Iako smatram kriptovalute suvišnim pa i beskorisnim hype izumom, ovo je dobar potez Pošte, Usput se slažem sa autorom, bolje da porade na kvaliteti usluge, nekako mi čekanje u redu i tete na šalteru ne idu uz kriptovalute. Ali pustimo se iznenaditi, podržavam.

  2. SZ

    SZ

    13. 08. 2019. u 8:57 am Odgovori

    Odlično podržavam. Mala digresija-stojiš u redu da bi dobio QR onda stojiš u redu da bi digao keš. Revolut kartica…crpyto transakcija u bilo kojem smjeru je momentalna bez odlaska bilo gdje. Ako ti nakon toga treba keš onda do prvog bankomata(nema provizije za iznose do 200eur)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.