Europski izbori su iza ugla i na veliku žalost, poznati su po maloj izlaznosti i po općenitoj nezainteresiranosti građana za europske teme. Što znači kako građani, iz nekog razloga, nisu svjesni da se tamo donose odluke koje se tiču i nas Hrvata. Usprkos tome, u cijeloj Europi zadnjih godina bilježi se rast izlaznosti koja je nakon dužeg vremena došla do 50% 2019. godine.

U želji da saznamo kako dišu sami Hrvati po pitanju EU izbora, okrenuli smo se (po netokratski) internetu. Provjerili smo što su najviše pretraživali na Googleu oko izbora, a uz Determ otkrivamo koje teme su nam u tom periodu najviše privlačile pažnju…

Jesu ih više zanimali programi hrvatskih kandidata koje će poslati u Bruxelless i Strasbourg ili – nogomet?

I nečlanice više brinu o EU izborima od Hrvatske

Posljednjih 7 dana, kada govorimo o pretraživanju raznih tema o MEP-ovima (Member of the European Parliament), najviše su se istaknule Malta, Grčka, Cipar, Rumunjska i Irska. Usprkos tome što se na popisu nalaze zemlje kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Bangladeš, Hrvatska se uopće nije našla na popisu.

Također, ono što Europljane najviše zanima je koliku plaću imaju MEP-ovi i kako postati europarlamentarac, a najviše se istraživalo o ovim MEP-ovima: Manon Aubry (FR), Jordan Bardella (FR), Raphaël Glucksmann (FR), Marie Toussaint (FR) i Francisco Paupério (PT).

S druge strane, zemlje koje su najviše guglale o samim izborima posljednjih 7 dana su Danska, Švedska, Češka, Grčka i Austrija. Ponovno Hrvatske nema na popisu prema čemu se čini kako zemlje nečlanice – poput Švicarske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Kanade – imaju veći interes za europske izbore nego Hrvati.

Što zanima Nijemce, Francuze i Poljake?

Kada govorimo o raznim političkim i društvenim temama, najveći skok u pretraživanju imale su: klimatske promjene, Schengen, mentalno zdravlje, izajmljivanje stambenog prostora, LGBTQI+ i ljudska prava. 

Također, Google je posebno izdvojio koji su politički problemi bili najviše pretraživani u najmnogodlojudnijim temljama Euorpske unije, a to su Njemačka, Francuska, Poljska i Španjolska. Francuzi su sve više zainteresirani za četverodnevni radni tjedan, a Njemci za štrajkove koji su posebno obilježili njihovu godinu.

Poljaci su zabrinuti rastom troškova dok su Španjolci najviše pretraživali gentrifikaciju, proces u kojem se transformira urbana četvrt, obično s nižim prihodima, kroz priljev bogatijih stanovnika i komercijalnih ulaganja.

Jedino su Bugari gori od nas

Usprkos tome što se ne nalazimo na niti jednom Googleovom popisu, čini se kako ipak nismo najgore. Prema Google Trends podacima posljednjih 12 mjeseci, naš index iznosi 4 od mogućih 100. Iza nas jedino se nalazi Bugarska s indexom 3.

Ako nas ne zanimaju europski izbori, što nam onda privlači pažnju na internetu?

Ne želimo se osloniti samo na Google pa smo se zato javili Determu kako bi nam bolje predočio na koje su se teme Hrvati najviše zakačili u periodu od 29. svibnja do 5. lipnja.

Papa, invazija dabrova, Međugorje, Zagreb Pride, SDSS…

Hrvatski SaaS koji se specijalizirao u praćenju ostvarenih impresija i dosega brendova online odnosno spominjanja ključnih pojmova na internetu, za Netokraciju je napravio poseban report koji je obuhvatio sve što je pretraživano u Hrvatskoj u periodu od tjedan dana. Za svaki dan u tom periodu izdvojene su tri teme koje su imale najveći doseg među Hrvatima na internetu. 

Te teme mogli bi sažeti ovako: automobilske nesreće, europsko prvenstvo u nogometu, religijski blagdan, sastavljanje namještaja, srpska politička scena i kriminalno kompromitirani političari – te ponovo malo nogometa.

Kada smo u Hrvatskoj imali prve europske izbore 2014. godine, na birališta je izašlo 25.24% birača, a taj broj narastao je na 30% na izborima 2019. godine. Gledajući svu ovu analitiku, čini se kako nemamo razlog biti optimistični za ovogodišnje. Usprkos tome, smatram da će se entuzijazam građana za političke teme, koji se dogodio tijekom paralamentarnih izbora, preliti na europske izbore i time barem malo poboljšati izlaznost.

Za kraj, volio bih potaknuti naše čitatelje da izađu na europske izbore 9. svibnja i iskoriste svoje demokratsko pravo. Politike koje se donose u Bruxellesu i Strasbourgu itekako oblikuju naš život, bez obzira koliko nam se ti gradovi činili daleko.